Danas, 24. travnja, obilježavamo Dan DNK, praznik koji slavi dva ključna događaja u povijesti genetike.
Prvi je otkriće strukture DNK dvostruke spirale 1953. godine od strane Jamesa Watsona, Francisa Cricka, Mauricea Wilkinsa, Rosalind Franklin i njihovih kolega. Drugi je uspješno dovršenje Projekta ljudskog genoma 2003. godine.
Zahvaljujući istraživanjima Rosalind Franklin, zaključili da je DNA zapravo linearna molekula čiju okosnicu čine fosfatne skupine i molekule šećera deoksiriboze na koje su vezane jedna od četiri nukleotidne baze koje čine srž molekule. Nukleotidne baze koje se nalaze u DNA molekuli su adenin, citozin, gvanin i timidin, a slijed u kojem se te četiri baze pojavljuju sadrži informaciju potrebnu za razvoj čitavog organizma. Takva informacija sadržana u slijedu baza se prevodi u točno određeni slijed aminokiselina kako bi nastao protein koji obavlja funkciju zapisanu u DNA molekuli.
Dan DNK je globalni pokret koji mobilizira, energizira i osnažuje zajednice, edukatore i studente da inoviraju, surađuju i otkrivaju obećanje naše zajedničke humanosti i povezanosti s prirodnim svijetom.
Ovaj dan pruža jedinstvenu priliku za učenje više o genetici i genomici. Cilj Dana DNK je pružiti studentima, učiteljima i javnosti priliku da nauče o i proslave najnovija dostignuća u genomskim istraživanjima i istražuju kako ti napretci utječu na njihove živote.
Dakle, dok obilježavamo ovaj Dan DNK, prisjetimo se svih znanstvenika koji su doprinijeli ovim otkrićima i svih onih koji nastavljaju gurati granice našeg razumijevanja genetike. Njihov rad ne samo da oblikuje naše razumijevanje života, već također otvara nove mogućnosti za liječenje bolesti i poboljšanje kvalitete života.
