Srebrenica

Genocid u Srebrenici: Tragedija koja je zauvijek obilježila povijest

Domovinski rat Nove obavijesti Obilježavanja Obljetnice Vijesti

Kolovoz 1995. godine ostao je urezan u kolektivnu svijest kao mjesec užasa i neopisive patnje. Vijesti o masakru u Srebrenici prvi su put obišle svjetske medije, a fotografije prikazujući moguće masovne grobnice nedaleko od sela Nova Kasaba šokirale su svijet. Američki novinar David Rohde postao je prvi vanjski očevidac pokolja. Njegova izvješća o ljudskim kostima, molitvenim perlama, čahurama i kutijama za streljivo u blizini masovnih grobnica potresla su svijet.

Genocid u Srebrenici

Srebrenica, nekada zaštićena zona, postala je poprište stravičnog genocida. Srpske snage, nakon okupacije UN-ove zaštićene zone, počinile su neopisive zločine nad nenaoružanim Bošnjacima. Između 7000 i 8500 muškaraca, dječaka i adolescenata u dobi od 13 do 77 godina izgubilo je živote.

Nizozemski vojnici, koji su trebali štititi enklavu, nisu uspjeli spriječiti tragediju. Pukovnik Karremans slao je hitne zahtjeve za zračnu podršku NATO-a, ali pomoć nije stigla na vrijeme. Teror, silovanja i ubojstva obilježili su dane nakon pada Srebrenice. Svjedoci su opisivali hrpe tijela, noževe, krv i strah koji je vladao.

Međunarodni sud za ratne zločine optužio je 21 osobu za zločine u Srebrenici. General Radislav Krstić postao je prvi osuđenik za genocid. Ratko Mladić, drugostupanjskom presudom, osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.

Un kamp u Srebrenici 95

Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela je rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Ova rezolucija ima ključne točke:

  1. Osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca: Rezolucija jasno stavlja do znanja da se ne smije negirati genocid u Srebrenici i da se ne smiju veličati počinitelji ratnih zločina.
  2. Potraga za posmrtnim ostacima: Naglašava važnost dovršetka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koje još nisu pronađene.
  3. Procesuiranje počinitelja: Poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi.

Rezolucija je podržana od strane 84 države, dok je 19 bilo protiv, a 68 suzdržanih. Iako tekst rezolucije ne osuđuje Srbiju ili Srbe, Srbija se žestoko protivi ovoj rezoluciji.

Važno je da se ova tragedija ne zaboravi i da se žrtve dostojanstveno sjećamo.

Odgovori