Genocid u Srebrenici: Tragedija koja je zauvijek obilježila povijest

Domovinski rat Nove obavijesti Obilježavanja Obljetnice Vijesti

Kolovoz 1995. godine ostao je urezan u kolektivnu svijest kao mjesec užasa i neopisive patnje. Vijesti o masakru u Srebrenici prvi su put obišle svjetske medije, a fotografije prikazujući moguće masovne grobnice nedaleko od sela Nova Kasaba šokirale su svijet. Američki novinar David Rohde postao je prvi vanjski očevidac pokolja. Njegova izvješća o ljudskim kostima, molitvenim perlama, čahurama i kutijama za streljivo u blizini masovnih grobnica potresla su svijet.

Srebrenica, nekada zaštićena zona, postala je poprište stravičnog genocida. Srpske snage, nakon okupacije UN-ove zaštićene zone, počinile su neopisive zločine nad nenaoružanim Bošnjacima. Između 7000 i 8500 muškaraca, dječaka i adolescenata u dobi od 13 do 77 godina izgubilo je živote.

Nizozemski vojnici, koji su trebali štititi enklavu, nisu uspjeli spriječiti tragediju. Pukovnik Karremans slao je hitne zahtjeve za zračnu podršku NATO-a, ali pomoć nije stigla na vrijeme. Teror, silovanja i ubojstva obilježili su dane nakon pada Srebrenice. Svjedoci su opisivali hrpe tijela, noževe, krv i strah koji je vladao.

Međunarodni sud za ratne zločine optužio je 21 osobu za zločine u Srebrenici. General Radislav Krstić postao je prvi osuđenik za genocid. Ratko Mladić, drugostupanjskom presudom, osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela je rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Ova rezolucija ima ključne točke:

  1. Osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca: Rezolucija jasno stavlja do znanja da se ne smije negirati genocid u Srebrenici i da se ne smiju veličati počinitelji ratnih zločina.
  2. Potraga za posmrtnim ostacima: Naglašava važnost dovršetka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koje još nisu pronađene.
  3. Procesuiranje počinitelja: Poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi.

Rezolucija je podržana od strane 84 države, dok je 19 bilo protiv, a 68 suzdržanih. Iako tekst rezolucije ne osuđuje Srbiju ili Srbe, Srbija se žestoko protivi ovoj rezoluciji.

Važno je da se ova tragedija ne zaboravi i da se žrtve dostojanstveno sjećamo.

Odgovori