Na današnji dan, kada se slavi obljetnica utemeljenja Grada Karlovca, na svečanoj sjednici Gradskog vijeća najzaslužnijima je uručena javna priznanja i to, Nagrada Grada Karlovca akademskom slikaru, Alfredu Krupa, Plaketu Grada Karlovca dobili su;
- Udruga Karlovački tamburaški orkestar,
- Božo Rupčić, Dane,
- Ženska seniorska ekipa Odbojkaškog kluba Kelteks Karlovac,
- Matija Blažević, posthumno,
- Suzana Šnajdar,
- Rotary klub Karlovac,
- Ivan Kralj,
- Udruga ratnih veterana i pripadnika gardijske postrojbe „Tigrovi“,
- Lidija Maček Stanić,
- Udruga veterana satnije „Rebels“.
Medalje Grada Karlovca dobili Nikola Alić i KUD Rečica.
Povjesnica Grada Karlovca
Sa svrhom obrane od turskih osvajača 13. srpnja 1579. g. na četiri rijeke – Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre podignut je renesansni grad u obliku šesterokrake zvijezde, podijeljene u 24 pravilna prostorna bloka.
Izgradnja karlovačke tvrđave započinje 13. srpnja 1579. g. na posjedu velikaške obitelji Zrinskih, pod samim starim gradom Dubovcem. Preko tisuću radnika pod nadzorom građevnog povjerenstva i graditelja Martina Gambona te pod vojnom zaštitom počinje graditi novu tvrđavu. Tijekom kolovoza i rujna tvrđava počinje dobivati oblik šesterokrake zvijezde. Istovremeno se podižu i prvi vojni objekti, a izdane su i prve dozvole za izgradnju dviju kuća, prvih građana, plemića Jurja Švaračkoga i Bartola Juričića. U studenome su visoke vode Kupe i Korane prvi put poplavile još nedovršenu tvrđavu. Iz Ljubljane dolazi prvo naoružanje: 89 teških pušaka, 200 malih i 100 velikih bedemskih pušaka.
Tijekom 16. i 17. st. tvrđava i vojska upravljaju gradom koji malo po malo mijenja svoje lice. Ugrožavale su ga poplave, pustošili ga požari. U velikom požaru 1594. g. izgorio je cijeli grad. Karlovcem su harale epidemije kuge, od kojih je najteža bila 1773. g., kada je pomrla gotovo polovica stanovništva.
Turci su ukupno sedam puta opsjedali Karlovac, ali ga nisu uspjeli zauzeti. Posljednja osmanlijska opsada dogodila se 1672.g.
Karlovačka je tvrđava, zbog plavljenog i prostorno ograničenoga terena polako ali neizbježivo gubila svoju bitku s vremenom.
Karlovac je u početku Domovinskog rata bio žestoko napadnut, ali ne od Turaka već od susjeda Srba i JNA.
Grad je prije rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 34 vojna objekata sa preko 3000 vojnika bez mobiliziranog rezervnog sastava. „Peta kolona“ bilo je i brojno srpsko stanovništvo u gradu u kojem je bila učestala snajperska paljba iz stambenih objekata. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada. Linija bojišnice bila je u prigradskom naselju Turanj koji su držale dijelom pod kontrolom hrvatske snage, a dijelom četnici i JNA, što je značilo i pravu opsadu samog grada
Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od 04. listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju.
Ali kao i pred Turcima, Karlovac nisu uspjeli osvojiti „moderni Turci“, srpski osvajači. Grad je obranjen, a u veličanstvenoj operaciji Oluja, Karlovac i okolica definitivno su oslobođeni.
