Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje državni je blagdan koji obilježavamo 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, počinjen pokolj u Škabrnji te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada te Rakovice.
Obilježavanje je počelo ispred Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro”, gdje je održan prigodni program. Zatim je formirana Kolona sjećanja koja je krenula na križni put vukovarskim ulicama, predvođena veteranima HOS-a, vukovarskim braniteljima, članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara, povijesnim postrojima i pripadnicima Hrvatske vojske i policije, veteranima iz Domovinskog rata, Hrvatice i Hrvati i svi oni koji su došli odati pijetet žrtvama Vukovara.
Dolaskom Kolone sjećanja na Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata, odana je počast svim žrtvama polaganjem vijenaca i svijeća. Polaganju vijenca prisustvovali su; obitelji nestalih, ubijenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja sa zadnjim ratnim zapovjednikom obrane Vukovara Brankom Borkovićem-Mladim Jastrebom, predsjednik RH Zoran Milanović s izaslanicima, predsjednik Sabora RH Gordan Jandroković sa saborskim zastupnicima, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sa svojim potpredsjednicima i članovima Vlade, član predsjedništva BiH, njegova ekselencija Denis Bećirović s izaslanstvom, župan Vukovarsko-srijemske županije Damir Dekanić s izaslanstvom, gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava s izaslanstvom, Udruge proistekle iz Domovinskog rata, suborci, građani i svi ostali koji su došli iz cijele Hrvatske koji su došli zapaliti svijeću za sve žrtve Vukovara.
Molitvu za žrtvu iz Domovinskog rata Grada Vukovara predvodio je Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit.
Cvijeće je položeno i na grobove Blage Zadra i Marka Babića. Potom su sudjelovali na Svetoj misi za sve žrtve u Domovinskom ratu koju je na vukovarskom Memorijalnom groblju predvodio mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj.
U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 32. obljetnice stradanja toga grada u Domovinskom ratu položeni su vijenci i upaljene svijeće i podno spomen obilježja na Ovčari.
Ratni zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković- Mladi Jastreb poručio je političarima; “političari neka zašute, ovo nije vrijeme kampanje“. Također je rekao da je radostan kada vidi masu koja je prepoznala i prepoznaje Vukovar kao središnje mjesto snage hrvatskog naroda, “i na neki način garancija da ćemo ući u obećanu zemlju i da će hrvatska mladost živjeti u onome za što smo se mi borili“.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici “Dr. Juraj Njavro”, rekao je kako je danas Hrvatska ujedinjena i da danas obilježavamo sve žrtve iz Domovinskog rata, a ponajprije iz Vukovara i Škabrnje, te kako moramo biti dostojanstveni, promišljeni i da danas trebamo reći da je Vukovar simbol Hrvatske slobode i stradanja. Vukovar je bio grad koji je slomio velikosrpsku agresiju.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković, Došli smo odati poštovanje hrvatskim braniteljima, onima koji su najviše dali za Hrvatsku slobodu. Došli smo u grad heroj, u grad svjetionik Hrvatske slobode, simbol Domovinskog rata. Nadam se u zajedništvu gdje sa iznimnom čašću da možemo , na ovaj način, pozdraviti one koji su najzaslužniji za Hrvatsku demokraciju i slobodu. Vukovar je grad koji je itekako doprinijelo u Domovinskom ratu, koji je mirno reintegriran u naš teritorijalni i Ustavni poredak u siječnju 1998. Od tada se razvije i ulaže u Vukovar i svaka Vlada, posebno u ovih nekoliko godina učinila je maksimalne napore i kada je riječ o komunalnu infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo i školstvo . Mislim da smo zajednički napravili velike napore i mislim da je naša zadaća i svih drugih Vlada, da maksimalno vodimo računa o Vukovaru, a posebno da vodimo računa o hrvatskim braniteljima i da iskažemo poštovanje i prema žrtvama velikosrpske agresije koja je svoju najgoru manifestaciju dobila ovdje tijekom 1991. godine. Svi hrvatski branitelji zaslužuju poštovanje, i pripadnici HOS-a su branili Hrvatsku, u konačnici to smo rekli nebrojeno puta. To smo rekli i u Zakonskom okviru, to smo rekli i u poštovanju prema svim hrvatskim braniteljima. Što je najvažnije, Vukovar ne smije biti mjesto podijele.
Po pitanju dali je razgovarao sa koalicijskim partnerom Miloradom Pupovcem, da li treba doći u Vukovar? Plenković je odgovorio kako su razgovarali, kao partneri, o svim okolnostima. “Oni su donijeli odluku koju su u petak komunicirali i mi to respektiramo. Oni su sami svoju odluku donijeli. ”
Peđa Grbin, predsjednik SDP-a, kazao je, kako smo ovdje danas da obilježimo jednu žrtvu i poklonimo se onima koji su stradali. Svatko tko od ovoga želi napraviti nešto drugo, politizirati, na njegovo dušu. Na pitanje da li mu smeta oznaka HOS-a, Peđa Grbin je odgovorio kako mu smeta činjenica, koliko znam, na čelu kolone uvijek je bila obitelj poginulih, stradalih i nestalih i da se to danas mijenja i ne mogu se oteti dojmu da se to mijenja zbog političkih razloga. Pozvao bi sve da poslušaju što je pokojni predsjednik dr. Franjo Tuđman rekao o tome 1992. godine. Meni smeta ustaški pozdrav i oko toga nikada nisam imao dvojbe. Što se tiče HOS-a, naravno da mi ne smetaju oni koji su sudjelovali u obrani Vukovara. I o tome nema nikakve dvojbe, ni za mene ni za druge. Ali kada ovdje dolaze ljudi sa čudnim brčićima, i promoviraju nešto drugo, a ne obranu, onda o tome trebamo otvorena na taj način razgovarati. I takve osobe, ovdje, ne žele dostojanstveno komemoriranje žrtava, nego žele da se danas dogodi incident. ž
Karolina Vidović Krišto, saborska zastupnica u Hrvatskom saboru kazala je, kako je Vukovar Hrvatski ponos i hrvatska otvorena rana. Međutim, Vukovar je također pokazatelj da ljubav i istina pobijede nad mrakom, nepravdom i nasiljem. I to nas treba zauvijek i za sve generacije inspirirati, da se valja i treba boriti za ispravne stvari, jer dobrota i istina uvijek pobijede. Hrvatski mediji su pristali biti produžena ruka vlasti koja apostrofira teme poput Pupovčevog vijenca, umjesto da dana govorimo o ljudima poput pokojnog Igora Kačića. Mi na HRT-u ne vidimo dokumentarac o toj najmlađoj žrtvi Ovčare. Igora Kačića je mama prepoznala i tijelo identificirala po izrezbarenom dupinu kojeg je on sam izradio. Četnikovanje na Hrvatskoj televiziji su prisutne. Te teme se deficitarne, i to je problem. To je odraz u kakvom staniu se Hrvatska danas nalazi. Danas pričati o bilo čemu a ne o žrtvi Vukovara je namjera uništavanja Hrvatskog identiteta i ponosa. I zato ja prva na to neću pristati.
Miro Bulj, gradonačelnik Grada Sinja rekao je kako Vukovar grad heroj, grad slobode i grad krvlju natopljene a to se osjeti i u zraku. ali sve za slobodu i nikad Hrvat ne smije zaboraviti Vukovar. Ovo je dan kada se prisjećamo žrtava, ali ovo je dan slobode Hrvatskog naroda. Tu sam i da bi došao vidjeti svoje suborce i pripadnike Hrvatske vojske, policije i pripadnike HOS-a, na jednom mjestu. Na tome sam ponosan kao hrvatski branitelj, a grad simbolizira sve hrvatske branitelje i otpor koji je dat srbočetnicima, poglavito u gradu Vukovaru.
Svake podijele su vrlo opake i pogibeljne za hrvatsko zajedništvo i ugrožavaju stabilnost Hrvatske države i šire razor među hrvatskim braniteljima. Hrvatski narod je 91. godine se borio pod jednom zastavom, pod jednim zapovjedništvom i nije bilo rata između Hrvata i Hrvata. Ove sada podijele koje se događaju su vrlo, vrlo pogibeljne i zazivaju među Hrvatsku mržnju. To trebaju svi razumni ljudi spriječiti. HOS je imao značajnu i zapaženu ulogu u Domovinskom ratu i u obrani Vukovara. HOS-ovci su bili vrlo hrabri momci, odlični momci. Dali su ogromni doprinos i ogromne žrtve, ne samo u Vukovaru. I druga je stvar bilo 1991. godine. Njihovo političko vodstvo, koje je bilo vrlo opasno i pravilo je podijele, kazao je Vladimir Šeks te poručuje Penavi, da uloži sve svoje znanje, autoritet i ugled koji ima da se ne dolazi do podjela.
Bitka za Vukovar, u kojoj je sudjelovalo oko 1800 branitelja, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. Do tragičnog sloma obrane grada poginule su 1624, a ranjeno više od 2500 osoba. U koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.
Dan 18. studeni 1991. godine, dan je koji je ostao duboko urezan u povijest Hrvatske. To je dan kada je nakon 87 dana opsade i grčevite borbe, pao grad Vukovar. Malobrojne hrvatske jedinice su se hrabro borile protiv mnogobrojnih jedinica JNA, srpskih teritorijalaca i dobrovoljaca.
Vukovar, grad na Dunavu, simbol je otpora i herojstva. Unatoč neravnopravnoj borbi, obrana Vukovara koštala je agresora velikih žrtava, kako u ljudstvu, tako i u ratnoj tehnici. Opsada Vukovara bila je ključna za ostatak Hrvatske, omogućavajući joj vrijeme da ustroji svoje oružane snage i dobije međunarodnu potporu za svoju neovisnost.
Na dan pada, 18. studenog, počeli su pregovori o predaji, koji su završeni u 13 sati, nakon čega se predala obrana Mitnice. Prema podacima JNA, predalo se 3000-4000 civila i branitelja. Iako je najveći dio Vukovara pao tog dana, otpor branitelja mjestimično je trajao do 22. studenog.
Nakon pada grada, počela je krvava kalvarija Vukovara. Kada su Šljivančaninovi krvnici iz JNA ušli u vukovarsku bolnicu, počeli su odvoditi ranjenike i medicinsko osoblje na smaknuće kod već iskopane masovne grobnice na Ovčari. Nakon okupacije, 800 ljudi je nestalo, a deseci tisuća su protjerani.
Unatoč svemu, pad Vukovara nije bio poraz, već Pirova pobjeda agresora. Grad Vukovar ostao je zabilježen u povijesti Hrvatske kao simbol otpora, herojstva i epopeja. Njegova žrtva nikada neće biti zaboravljena. Svake godine, 18. studenog obilježava se kao Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., dan kada se prisjećamo svih onih koji su dali svoje živote za slobodu svoje domovine.
