BRUXELLES: Europski parlament priprema glasanje o povjerenju Ursule von der Leyen

BRUXELLES, 2. srpnja 2025. – Europski parlament idući će tjedan održati izvanredno glasanje o povjerenju aktualnoj Europskoj komisiji, koju predvodi predsjednica Ursula von der Leyen. Ovu politički osjetljivu inicijativu pokrenuo je rumunjski konzervativni zastupnik Gheorghe Piperea, a već je stekla dovoljnu potporu unutar parlamenta za službeno raspisivanje rasprave i glasanja, javlja agencija dpa.

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola o predstojećem glasanju izvijestila je čelnike svih parlamentarnih klubova u srijedu navečer, čime je formalno otvoren put za ono što bi moglo postati jedno od najnapetijih političkih preispitivanja mandata Europske komisije u posljednjem desetljeću.

Optužbe: Netransparentnost, loše upravljanje i skrivena komunikacija s Pfizerom

U dvostranom službenom dokumentu koji prati zahtjev za glasanje o povjerenju, Komisija pod vodstvom von der Leyen optužuje se za niz ozbiljnih propusta. Na udaru kritika su netransparentno upravljanje tijekom pandemije COVID-19, izostanak javne kontrole nad ključnim ugovorima za nabavu cjepiva, kao i odbijanje da se objavi SMS prepiska između predsjednice Komisije i izvršnog direktora farmaceutskog diva Pfizera, Alberta Bourle.

Europski sud pravde nedavno je zaključio kako Komisija nije pružila adekvatno pravno opravdanje za zadržavanje tih podataka izvan dosega javnosti, što je dodatno raspirilo sumnje i političke tenzije u Bruxellesu. Prema ranijim otkrićima New York Timesa, upravo je osobna komunikacija između von der Leyen i čelnika Pfizera odigrala ključnu ulogu u sklapanju milijarde eura vrijednog ugovora o nabavi cjepiva u jeku pandemijske krize.

Pored pitanja transparentnosti, Komisiji se stavlja na teret i golem višak neiskorištenih cjepiva, čija se vrijednost procjenjuje na oko četiri milijarde eura – što mnogi kritičari nazivaju „simbolom institucionalnog rasipništva bez nadzora“.

Procedura: Visok prag za pad, ali politička poruka je jasna

Iako je glasanje zakazano i može se smatrati značajnim presedanom, analitičari ocjenjuju kako je malo vjerojatno da će Komisiji doista biti izglasano nepovjerenje. Naime, prema pravilima Europskog parlamenta, za smjenu Komisije potrebna je tzv. dvostruka većina – dvije trećine svih danih glasova, kao i natpolovična većina od ukupno 720 zastupnika.

U praksi to znači da bi najmanje 481 zastupnik morao podržati prijedlog za razrješenje Komisije, što se prema trenutnim političkim rasporedima čini nedostižno. Podsjetimo, aktualna Komisija dobila je prošle godine potporu 370 zastupnika od ukupno 688 koji su tada glasovali.

Iza kulisa: Unutarnje pukotine i europske podjele

No, i bez formalnog izglasavanja nepovjerenja, sam čin sazivanja glasanja nosi snažnu simboličnu i političku težinu. Očituje se sve veće nepovjerenje među zastupnicima prema načinu na koji je von der Leyen upravljala krizom, ali i šire, prema načinu na koji Europska komisija komunicira s javnošću, velikim korporacijama i institucijama EU.

Glasanje se također događa u trenutku kada Europska unija ulazi u novu fazu postizbornog konsolidiranja vlasti, s rastućim političkim tenzijama između tradicionalnih proeuropskih snaga i sve glasnijih konzervativnih i euroskeptičnih pokreta unutar Unije.

U tom kontekstu, poziv na izglasavanje nepovjerenja postaje više od samog proceduralnog poteza – on je izraz nezadovoljstva dijela zastupnika prema smjeru u kojem se Unija kreće, ali i upozorenje kako su europske institucije sve više pod povećalom vlastitih građana i političkih aktera.

Zaključak: Bitka za povjerenje tek počinje

Bez obzira na konačan ishod idućeg tjedna, jasno je da se Europska komisija i njezina predsjednica Ursula von der Leyen nalaze u svojevrsnoj krizi povjerenja. A europska politička arena, potaknuta sve većom polarizacijom i zahtjevima za većom odgovornošću, pokazuje kako ni najviši vrhovi europske izvršne vlasti nisu imuni na politički obračun.

Idući tjedan Bruxelles će stoga biti pozornica ne samo za jedno klasično parlamentarnog glasanje – već za simbolični test demokracije, transparentnosti i političke odgovornosti u Europskoj uniji.

Izvor: Hina/dpa