Pročitajte kako povijesna ulaganja u Slavoniju mijenjaju istok Hrvatske. U pripremi je novi KBC Osijek, obnova cesta i povratak vojske u Baranju.
U Donjem Miholjcu održana je 21. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koja je potvrdila snažan investicijski ciklus na istoku Hrvatske. Uz više od 5,5 milijardi eura ugovorenih projekata, na sjednici su istaknuti kapitalni strateški projekti te iznimno važan podatak o promjeni dugogodišnjeg negativnog trenda iseljavanja s ovog područja. Kroz dijalog Vlade Republike Hrvatske s predstavnicima lokalnih vlasti, predstavljen je i Institucionalni okvir politike regionalnoga razvoja, kao i velika ulaganja u prometnu i vojnu infrastrukturu te turizam.
Osječko-baranjska županija i Donji Miholjac kao zamašnjaci razvoja
Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak uvodno je naglasila kako ukupna vrijednost ulaganja na području te županije premašuje iznos od 1 milijarde i 700 milijuna eura. U tu su svotu uključeni neki od najvećih realiziranih strateških projekata, poput prije godinu dana završenog koridora Vc, čime je Slavonija integrirana u mrežu autocesta i povezana s međunarodnim koridorom prema Budimpešti te srednjoj i sjeverozapadnoj Europi.
Kao najveći i najvažniji strateški projekt za Osječko-baranjsku županiju, ali i cijelu Slavoniju, Tramišak je izdvojila izgradnju novog Kliničkog bolničkog centra u Osijeku. Ovaj kapitalni projekt, čija se vrijednost procjenjuje na više od 850 milijuna eura, trenutno je u fazi javne nabave i odabira izvođača radova, dok se početak realizacije planira pred kraj 2027. godine. Županica je također upozorila na važnost revitalizacije brownfield područja u Osijeku, s posebnim fokusom na rekonstrukciju i prenamjenu upravne zgrade OLT-a u Centar za autizam. Od ostalih velikih investicija u pripremi i realizaciji, spomenuti su Regionalni centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak, izgradnja kogeneracijskog postrojenja procijenjene vrijednosti oko 70 milijuna eura, te nastavak izgradnje faza poslovnog parka Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije.
Domaćin sjednice, gradonačelnik Donjeg Miholjca Dražen Trcović, izrazio je zadovoljstvo suradnjom s Vladom i povlačenjem EU sredstava, istaknuvši Srednju školu Donji Miholjac kao jedan od ključnih dosadašnjih projekata. Od trenutno aktualnih projekata koji su pri samom završetku, izdvojio je aglomeraciju Sveti Đurađ i Podravski Podgajci, investiciju vrijednu oko 4,5 milijuna eura.
Govoreći o budućnosti i vizuri grada, Trcović je najavio uređenje samog središta Donjeg Miholjca te nužnu obnovu dvoraca Mailath i Prandau. Te je dvorce opisao kao jedne od najljepših i najočuvanijih u Hrvatskoj, naglasivši potrebu za njihovom rekonstrukcijom i stavljanjem u funkciju. Gradonačelnik je otkrio i visoke sportske ambicije grada, potvrdivši da su u pregovorima za organiziranje teniskog ATP Challenger turnira. Prema njegovim riječima, to bi bio najveći teniski turnir ikad organiziran u Slavoniji, a za ispunjavanje svih uvjeta preostala je još samo izgradnja jednog zemljanog terena.
Desetljeće Projekta Slavonija – Više od 5,5 milijardi eura i demografski preokret
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u svom je uvodnom obraćanju rezimirao rezultate desetogodišnjeg ciklusa Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, proglasivši ga jasnim političkim prioritetom usmjerenim na ravnomjerni regionalni razvoj. Iznio je podatak da je do sada ugovoreno preko 5,5 milijardi eura projekata, a isplaćeno njih 3,6 milijardi. Prema premijerovim riječima, samo od posljednje sjednice ostvaren je porast vrijednosti projekata od 660 milijuna eura.
Kao najveći uspjeh Plenković je naglasio promjenu dugogodišnjih negativnih trendova. Istaknuo je kako se u Slavoniju danas više ljudi doseljava nego što iz nje odlazi, čime se proces iseljavanja, intenziviran ulaskom Hrvatske u EU, sada značajno smanjuje. Uz to, premijer je naveo kako je u Slavoniji prije desetak godina bilo 60 tisuća nezaposlenih, dok ih je danas samo 18.500. Rast gospodarstva oslikao je i podatkom o broju obrta u Osječko-baranjskoj županiji, koji je s 3.700 porastao na 8.368, što predstavlja rast od 125 %. Osvrnuvši se na aktualne gospodarske izazove, Plenković je spomenuo nedavno usvojeni 11. paket mjera Vlade, vrijedan 260 milijuna eura, kojim se nastavlja pružati potpora građanima, poduzetnicima i institucijama, posebice kada je riječ o cijenama energenata.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman potvrdila je da ulaganja u Osječko-baranjsku županiju prelaze dvije milijarde eura, kroz više od 47 tisuća ugovorenih projekata. Ministrica je najavila pripreme za novu financijsku perspektivu nakon 2027. godine, naglašavajući da će buduće europsko razdoblje staviti snažan fokus na produktivnost, konkurentnost i integrirane projekte koji povezuju prometnu infrastrukturu, gospodarstvo i obrazovanje s potrebama tržišta rada. Predstavljajući dosadašnje učinke, Mikuš Žigman iznijela je snažne podatke o rastu izvoza i zaposlenosti te je, govoreći o prekograničnoj suradnji, posebno istaknula cestovne pravce prema Mađarskoj te projekt “Mura Bridge” (most preko Mure) koji će povezati Kotoribu i Murakeresztúr.
Prometna renesansa i povijesna ulaganja u željeznicu
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavio je ulaganja u tri glavna prometna segmenta: ceste, željeznicu i unutarnju plovidbu, čija se ukupna vrijednost za istok Hrvatske približava iznosu od jedne milijarde eura. Prema njegovom izvješću, samo u cestovnu infrastrukturu uloženo je nešto više od 460 milijuna eura.
Kao ključne cestovne projekte, ministar je istaknuo snažnije povezivanje unutrašnjosti Slavonije s autocestom, spomenuvši brzu cestu Požega – Staro Petrovo Selo, projekt ugovoren na 160 milijuna eura, te izgradnju brze ceste od Okučana do granice s Bosnom i Hercegovinom. Najavio je i nastavak radova na povezivanju Podravine i Slavonije kroz brzu cestu do Virovitice, kao i brzu cestu Našice – Čepin vrijednu oko 100 milijuna eura. Butković je spomenuo i važne infrastrukturne intervencije u gradovima, posebno istaknuvši projekt obnove Strossmayerove ulice u Osijeku, procijenjen na više od 60 milijuna eura.
Ono što predstavlja kapitalni iskorak za cijelu državu jest ulaganje u željezničku infrastrukturu. Ministar Butković najavio je potpisivanje ugovora za trenutno najveći projekt u povijesti Hrvatskih željeznica – modernizaciju pruge Dugo Selo – Novska. Riječ je o zahvatu na 84 kilometra pruge čija vrijednost iznosi impresivnih 900 milijuna eura. Na kraju, dotaknuvši se unutarnje plovidbe u koju je investirano oko 128,8 milijuna eura, Butković je izdvojio izgradnju terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek, investiciju tešku 14 milijuna eura, čime su značajno povećani kapaciteti osječke luke.
Povratak vojske u Baranju i modernizacija naoružanja
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić podnio je detaljno izvješće o projektima modernizacije i razvoja vojne infrastrukture, istaknuvši kako se projekti obnove i modernizacije provode u svim vojarnama na području Slavonije, Baranje i Srijema. Najviše pažnje javnosti privukao je projekt vojarne “Ban Josip Jelačić” u Belom Manastiru. Ministar je pojasnio kako dosadašnja ulaganja u pripremu energetske i prometne infrastrukture na toj lokaciji iznose milijun eura, a početak izgradnje konkretnih objekata očekuje se početkom iduće godine. Povratak Oružanih snaga u Beli Manastir označit će i početak provođenja temeljnog vojnog osposobljavanja u Baranji, uz planirani povratak jedne bojne, odnosno između 600 i 800 djelatnih vojnih osoba.
Anušić je iznio i planove za ostale slavonske vojarne. Naveo je kako su u Vojarnu 204. brigade HV-a u Vukovaru od 2016. godine uložena 6,69 milijuna eura, dok je u Vinkovcima započelo temeljno vojno osposobljavanje u koje je trenutno uključeno stotinu mladića i djevojaka. Značajna modernizacija opreme stiže u Vojarnu 132. brigade HV-a u Našicama, gdje se planira smještaj borbenih oklopnih vozila Bradley, uz dosadašnja ulaganja od 7,2 milijuna eura. Također, u Vojarni 3. gardijske brigade “Kune” u Đakovu uloženo je 800 tisuća eura za pripremu projektno-tehničke dokumentacije za prihvat modernih tenkova Leopard 2A8, koji uskoro stižu u Hrvatsku i bit će stacionirani upravo u tom gradu. Uz to, ministar je istaknuo ulaganja u standardno održavanje i povećanje kapaciteta vojarne u Požegi te modernizaciju vojnog poligona Gašinci.
Turistički rekordi i očuvanje kulturnog identiteta
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina istaknuo je kako kontinentalni turizam Slavonije, Baranje i Srijema doživljava snažan rast, koji se strukturalno i dugoročno mijenja zahvaljujući snažnom investicijskom ciklusu. U proteklih deset godina, samo kroz projekte iz područja turizma, Vlada je uložila više od 78 milijuna eura, što je rezultiralo ostvarenjem 154 tisuće dolazaka više te povećanjem od 307 tisuća noćenja u usporedbi s 2016. godinom. Značajan pomak očituje se i u razvoju smještajne ponude; broj turističkih objekata u pet slavonskih županija narastao je za 261 %, a broj kreveta povećan je za 85 %. Ministar je, govoreći o edukaciji, posebno izdvojio Regionalni centar kompetentnosti VirtuOS u Osijeku, pohvalivši ga kao pravi primjer unaprjeđenja strukovnog obrazovanja i jačanja kadrova u turizmu.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek zaokružila je sjednicu pregledom ulaganja u kulturnu infrastrukturu. Izdvojila je predstojeći završetak strateškog projekta ekstenzije Arheološkog parka Vučedol te je najavila ambiciozne planove vezane uz pripremu kandidature za ekstenziju Dunavskog limesa i njezin potencijalni upis na popis UNESCO-ove svjetske baštine. Osvrnula se i na projekte obnove arhiva u Vukovaru, Požegi i Virovitici te je navela kako kao veliki preostali projekt u ovom dijelu Hrvatske ostaje osiguranje sredstava i početak radova na velikom arhivu u Osijeku. Ministrica je zaključno naglasila važnost ulaganja ne samo u kapitalne građevine, već i u život zajednice, potičući kulturni amaterizam, tradicijsku kulturu i Nacionalni program poticanja čitanja, ističući kako je to neizmjerno važno za identitet, ostanak i povratak građana u ovaj dio Hrvatske.
