ostavka Miljenka Filipovića

Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu?

Nove obavijesti Politika Vijesti

Neopoziva ostavka Miljenka Filipovića na sve ključne stranačke dužnosti unutar vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) uslijedila je u roku od dvadeset i četiri sata nakon što je u Zaprešiću izazvao tešku prometnu nesreću vozeći pod znatnim utjecajem alkohola.

Ovaj događaj, koji je za neposrednu posljedicu imao teške tjelesne ozljede 56-godišnje vozačice koja se kretala suprotnim smjerom, pokrenuo je lančanu reakciju. Filipović nije bio samo marginalni član stranke; obnašao je funkciju člana Predsjedništva HDZ-a te predsjednika Zajednice branitelja HDZ-a “Gojko Šušak”. Njegova pozicija predstavljala je strateški vitalnu poveznicu između vladajuće politike i utjecajne populacije hrvatskih ratnih veterana.

Kada je suočen s neospornim policijskim dokazima, Filipović je hitno podnio ostavku, a HDZ ju je promptno prihvatio nastojeći demonstrirati visoke moralne standarde. Događaj pritom ne predstavlja isključivo kršenje prometnih propisa, već zadire u samu srž odnosa između političke moći, braniteljskog naslijeđa i institucionalne odgovornosti.

Kronologija teške prometne nesreće

Incident se odigrao 31. kolovoza, nešto poslije 20:20 sati, na kritičnoj prometnoj točki u gradu Zaprešiću. Miljenko Filipović, 61-godišnjak, upravljao je osobnim automobilom marke Mitsubishi krećući se Kalamirovom ulicom u smjeru zapada. Prema nalazima Policijske uprave zagrebačke, vozač je u organizmu imao 1,42 promila alkohola. Znanstvena literatura iz područja prometne medicine ukazuje da koncentracija alkohola iznad 1,40 promila drastično sužava periferni vid, produžuje vrijeme reakcije i kompromitira sposobnost precizne procjene brzine.

Pod takvim opterećenjem, dolaskom do križanja s Ulicom bana Josipa Jelačića, Filipović je donio kobnu odluku o pretjecanju. Prešao je u prometni trak namijenjen kretanju vozila iz suprotnog smjera. Prilikom izvođenja manevra udario je u osobni automobil marke Mercedes kojim je upravljao 89-godišnji muškarac. Ova prva kolizija djelovala je kao destabilizirajući faktor, no umjesto hitnog kočenja, Filipović je nastavio kretanje suprotnim trakom.

Zadržavši se u suprotnom smjeru, izazvao je izravni, frontalni sudar s automobilom marke Alfa Romeo kojim je upravljala 56-godišnja vozačica. Kinetička energija ovog sudara bila je iznimno velika. Policijski očevid konstatirao je da su oba vozila nekontrolirano odbačena na rubni kamen, dok je prethodno oštećeni Mercedes u pokušaju izbjegavanja naletio na metalnu kantu za otpad.

Medicinski epilog i paradoks posljedica

Posljedice kaskadnog sudara bile su drastično asimetrične. Nevina sudionica, 56-godišnja vozačica, pretrpjela je teške tjelesne ozljede te je hitno prevezena u KBC Sestre milosrdnice na intenzivno liječenje. Teške ozljede u ovakvim frontalnim naletima redovito obuhvaćaju politraume koje zahtijevaju dugotrajne rehabilitacijske procese.

Uzročnik nesreće prošao je sa znatno blažim posljedicama. Miljenko Filipović zadobio je tek lakše ozljede te je prebačen u KB Sveti Duh. Upravo iz bolničkog miljea uslijedila je prva javna komunikacija. Kada su novinari portala 24sata stupili u telefonski kontakt s njim, njegova je reakcija bila indikativna. Na pitanje o nesreći, dao je kratak odgovor: “U ovom trenutku ne mogu razgovarat’… Boli me sve.” Dok se stradala žena nalazila na intenzivnoj skrbi, Filipovićev fokus na vlastitu bol percipiran je kao izostanak neposredne empatije.

Institucionalni odgovor i korporativni sukob interesa

Obrazloženje Filipovićeve ostavke bilo je strateški formulirano. Izrazio je žaljenje i naglasio da prihvaća vlastitu odgovornost, ističući da “odgovornost i čast nisu samo riječi, nego obveza” koju je naučio tijekom Domovinskog rata. Odgovor HDZ-a bio je sinkroniziran; stranka je istaknula da je Filipović postupio u skladu s načelima odgovornosti čime su uklonili kompromitiranog dužnosnika iz javnog prostora, a sačuvali dostojanstvo ratnog zapovjednika. Ipak, glasnogovornik stranke izbjegao je dati jasan odgovor ostaje li Filipović i dalje članom, što sugerira “zamrzavanje” statusa do okončanja pravosudnog postupka.

Pravni i korporativni problemi tek počinju. Kazneni zakon rigorozan je prema vozačima koji izazovu tešku prometnu nesreću uslijed visoke intoksikacije alkoholom te se očekuje pokretanje kaznenog postupka. Dodatni element jest Filipovićeva funkcija predstojnika Ureda za korporativnu sigurnost u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). Izazivanje ovakve nesreće u izravnom je sukobu s opisom posla osobe zadužene za sigurnost, te se očekuje reakcija Uprave HEP-a sukladno etičkim kodeksima.

Biografija: Od ratnog heroja do disidenta

Miljenko Filipović rođen je 1965. godine u Tomislavgradu. Svoj vojni habitus stekao je kao pripadnik elitne francuske Legije stranaca. Početkom agresije na Hrvatsku stavio je svoje iskustvo na raspolaganje domovini. Zajedno s generalom Antom Rosom provodio je obuku specijalnih postrojbi u kampu u Opatovcu. Zapovijedao je na najužarenijim bojišnicama, od specijalne Bojne “Zrinski” do najmoćnije formacije Hrvatske vojske – 1. hrvatskog gardijskog zdruga (1. HGZ).

Nakon smjene vlasti 2000. godine, Filipović je potpisao “Pismo dvanaestorice generala”, prosvjedujući protiv kriminalizacije Domovinskog rata. Predsjednik Stjepan Mesić brzo je reagirao prisilnim umirovljenjem svih potpisnika. Filipović je preko noći postao civil u političkoj izolaciji, što je stvorilo mitologiju o njemu kao žrtvi političkih progona.

Strateška uloga Zajednice branitelja

Njegov politički povratak dogodio se kroz Zajednicu branitelja HDZ-a “Gojko Šušak”. Filipović je stranci osiguravao autentični ratni pedigre i služio kao ideološki štit. Njegovo političko djelovanje na čelu Zajednice obuhvaćalo je ključne trenutke zaštite Vladine politike:

  • Status Vlade (Prosinac 2021.): Pružio je apsolutnu podršku tvrdeći da Vlada Andreja Plenkovića najviše radi za Hrvatsku vojsku nakon Franje Tuđmana.
  • Povijesni revizionizam (Travanj 2022.): Oštro je osudio inicijativu za pomilovanje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, upozoravajući na rehabilitaciju “djela Udbe”.
  • Obuka ukrajinske vojske (Prosinac 2022.): Oštro je napao oporbu zbog odbijanja podrške obuci ukrajinskih vojnika (EUMAM).
  • Obrana ministra Medveda (Studeni 2023.): Zaštitio je HDZ-ovog ministra Tomu Medveda u sukobu oko vukovarske Kolone sjećanja, snažno kritizirajući Ivana Penavu zbog unošenja razdora među suborce.

Odlaskom Miljenka Filipovića s mjesta predsjednika uslijed prometne nesreće, vladajuća stranka ostaje bez svog najautentičnijeg ratnog autoriteta zaduženog za mobilizaciju bran


IZBOR UREDNIKA



Tagged

Odgovori