Državna tajnica Dunja Magaš pojasnila je što sve građanima donosi novi pravilnik o jednostavnim građevinama, koji znatno olakšava proces gradnje, adaptacije i postavljanja pomoćnih objekata bez potrebe za ishođenjem građevinske dozvole.
Državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Dunja Magaš, gostovala je na HRT-u kako bi građanima pojasnila detalje koje donosi novi Pravilnika o građevinama i radovima za koje nije potrebna građevinska dozvola. Ovaj Pravilnik definira što se i gdje može graditi, kakva je procedura te koja je dokumentacija potrebna za radove. Trenutno se nalazi u javnom savjetovanju, odnosno na e-savjetovanju, koje je započelo 4. kolovoza i traje do početka rujna (3. odnosno 4. rujna). Da je riječ o temi koja uvelike zanima javnost, potvrđuje i podatak o impresivnih 201 pristigla komentara građana i struke.
Novi pravilnik rješava mnoge probleme s kojima se građani susreću kada im nedostaje životnog prostora pa žele nešto proširiti, adaptirati ili izgraditi na svojoj parceli. U nastavku donosimo detaljan pregled najvažnijih stavki i pravila o tome za što vam je potrebna dozvola, a za što radove možete započeti bez nje.
Zašto se donosi novi pravilnik i što se mijenja?
Kako je istaknula državna tajnica Magaš, prvi Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima donesen je davne 2009. godine te je u primjeni već punih 16 godina, tijekom kojih je više puta mijenjan i dopunjavan. Glavni razlog za donošenje novog dokumenta je usklađivanje s novim Zakonom o gradnji.
Sadržajno su stari i novi pravilnik vrlo slični, no razlika je u samoj strukturi dokumenta. Novi pravilnik je strukturno drugačiji jer ga se željelo približiti građanima kako bi ga lakše čitali, razumjeli i tumačili u svakodnevnim situacijama.
Kategorizacija građevina i radova
https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/10239
Nova struktura pravilnika dijeli građevine i radove u dvije osnovne kategorije:
- Kategorija za koju nije potrebno prijaviti početak izvođenja radova.
- Kategorija za koju je potrebno prijaviti početak izvođenja radova.
Prva kategorija (bez prijave početka radova) dodatno je podijeljena u tri važne potkategorije:
- Prva potkategorija: Građevine i radovi za koje nije potrebna ni građevinska dozvola ni glavni projekt.
- Druga potkategorija: Građevine i radovi za koje je potreban glavni projekt ili tipski projekt, ali ne i građevinska dozvola.
- Treća potkategorija: Građevine iz područja turizma za koje nije potrebna građevinska dozvola, ali su obuhvaćene lokacijskom dozvolom.
Druga glavna kategorija obuhvaćena novim pravilnikom uključuje one građevine i radove za koje je građanima obvezno potreban glavni projekt, uz koji (ovisno o specifičnostima) trebaju ili ne trebaju uporabnu dozvolu.
Što građani mogu graditi bez ikakve dozvole?
Pravilnik taksativno (izričito) navodi oko 50 vrsta građevina koje se mogu graditi bez građevinske dozvole. Državna tajnica je izdvojila neke od najčešćih primjera koji zanimaju građane:
- Cisterne za vodu.
- Nepropusne septičke jame zapremine do 27 kubika (u područjima gdje ne postoji javna infrastruktura).
- Vrtne sjenice i staze.
- Ogradni zidovi visine do 2,2 metra.
- Pješačke i biciklističke staze.
- Otvorena ognjišta (popularne pečenjare) do 3 kvadrata tlocrtne površine i visine do 3 metra na građevinskoj čestici.
- Privremene građevine za potrebe gradilišta.
- Privremene građevine za potrebe sajmova (u trajanju do 90 dana), odnosno objekti koji se mogu privremeno staviti i ukloniti.
- Reklamni panoi površine do 12 kvadrata.
- Radovi redovitog održavanja građevine.
Za navedene objekte, poput sjenica ili pečenjara, nije potrebno čak ni prijaviti početak izvođenja radova jer spadaju u prvu kategoriju jednostavnih građevina.
Pravila za nadstrešnice, terase i pomoćne zgrade
Vrlo često pitanje građana odnosi se na natkrivanje terasa ili gradnju dodatnih pomoćnih prostorija. Magaš je pojasnila jasna pravila:
- Kada gradite nadstrešnicu površine do 20 kvadrata neposredno uz osnovnu građevinu (ili na njezinoj građevinskoj čestici), za nju vam ne treba građevinska dozvola. Za ovakve radove građani ne moraju imati ovlaštenog izvođača, nadzor ni projektanta; dovoljan je tek dobar i kvalificiran majstor.
- Međutim, ako želite izgraditi pomoćnu zgradu (koja je u funkciji osnovne namjene) površine do 50 kvadrata, za nju će vam biti potreban glavni projekt, prijava početka izvođenja radova, kao i uporabna dozvola.
Zakon o gradnji strogo propisuje da je za sve ostale građevine i radove, koji nisu izrijekom obuhvaćeni ovim pravilnikom, ishođenje građevinske dozvole obvezno. Ako građani krenu u gradnju bez dozvola, suočit će se s problemima, prijavama susjeda te reakcijom građevinske inspekcije.
Građevine za koje je potrebna lokacijska, a ne građevinska dozvola
U nekim specifičnim slučajevima, umjesto građevinske, potrebna je lokacijska dozvola. To se prvenstveno odnosi na građevine iz treće potkategorije, odnosno objekte vezane uz turizam:
- Kampovi (kako je propisano Zakonom o prostornom uređenju).
- Montažno-modularne kućice površine do 40 kvadrata i visine do 3,5 metra unutar kampova.
- Građevine za robinzonski turizam (zgrade do 20 kvadrata, izrađene od prirodnih i lakih materijala, poput kućica na drveću).
- Solarne elektrane snage do 10 megavata, koje predstavljaju poseban izuzetak u pravilniku, zahtijevaju lokacijsku dozvolu i glavni projekt, ali ne i građevinsku dozvolu.
Pravila za poljoprivredna zemljišta i mobilne kućice
Može li se mobilna kućica do 50 kvadrata jednostavno dovesti i postaviti na poljoprivredno zemljište? Odgovor je jasan – graditi se u Republici Hrvatskoj može isključivo u skladu s prostornim planom. Prostorni plan mora definirati što se smije graditi izvan građevinskog područja, odnosno na poljoprivrednom zemljištu. Ako to nije izričito definirano prostornim planom, mobilne kućice mogu se postavljati isključivo u kampove koji su za to planirani. Isto vrijedi i za robinzonski turizam (često prisutan na otocima) – iako se ne radi o građevinskim područjima, takva područja moraju biti točno određena prostornim planom kako bi se ondje moglo graditi od lakih materijala.
Radovi na stambenim objektima: Krovišta i lođe
Novi pravilnik jasno regulira i česte adaptacije obiteljskih kuća i stanova:
- Povećanje visine krovišta (potkrovlja): Ako vlasnik mijenja krovište i želi podići kuću za galeriju, pravilnik definira da je nadozid od 60 centimetara u potkrovlju koje već ima stambenu namjenu (ali nema dovoljnu visinu) dozvoljen bez građevinske dozvole, no isključivo ako je to u skladu s prostornim planom te uz izrađen glavni projekt.
- Zatvaranje lođa u stanovima: Ministarstvo ima dugogodišnje tumačenje o ovom pitanju. Ako zatvarate lođu, ali ne mijenjate njenu namjenu (i dalje ostaje poluotvoreni prostor koji se koristi kao terasa), dovoljan vam je glavni projekt. No, ako mijenjate namjenu prostora (npr. proširujete stan za dodatnu sobu ili povećavate kvadraturu postojećeg prostora), tada obvezno morate ishoditi građevinsku dozvolu. Svako povećanje kvadrature zahtijeva i usklađivanje vlasničke dokumentacije (angažiranje geodeta za prijavni list prema katastru i gruntovnici, ishođenje uporabne dozvole, a u višestambenim zgradama i provedbu etažiranja).
Promjena namjene i uklanjanje građevina
Važno je upozoriti građane da investitori ne mogu izgraditi pomoćnu građevinu (bez dozvole) i zatim je prenamijeniti u komercijalne svrhe, poput studio apartmana. Svaka promjena namjene traži promjenu lokacijskih uvjeta, a za to je automatski potrebna građevinska dozvola.
Što se tiče uklanjanja (rušenja) objekata, novi Zakon o gradnji propisuje da nije potrebno ishoditi dozvolu za uklanjanje ni za jednu građevinu. Ipak, strogo je definirano kada je potreban projekt uklanjanja:
- Projekt uklanjanja obvezan je za sve građevine za koje je inače potrebna građevinska dozvola.
- Izuzetak su vlasnici koji grade svoje obiteljske kuće (manje složene zgrade) – oni ne moraju raditi projekt uklanjanja.
- Novi pravilnik donosi postroženje u ovom segmentu: kada se izrađuje projekt uklanjanja, od sada se obvezno moraju propisati mjere vezane uz gospodarenje otpadom (od kojih je materijala sačinjena građevina, može li se reciklirati, kako će se odlagati), a tijek otpada će se strogo kontrolirati kroz građevinski dnevnik.
Najčešće greške i kazne
Kazne za bespravnu gradnju nisu propisane ovim pravilnikom, već Zakonom o gradnji i Zakonom o državnom inspektoratu. Najčešće greške nastaju kada građani ne mogu dočekati izdavanje dozvole ili krenu u gradnju vodeći se logikom da ih “nitko neće prijaviti”.
Ljudi često započnu radove bez prethodne provjere prostornih planova ili rješavanja imovinskopravnih odnosa. Jednom kada krenu u bespravnu gradnju, stvari je jako teško vratiti u početno stanje jer građevinska inspekcija takve nekontrolirane objekte naređuje ukloniti. Posebna zabluda vlada oko starih zgrada – mnogi građani misle da mogu jednostavno srušiti staru kuću i napraviti novu na njenim temeljima bez papira, no to više nije moguće i za takve je radove obvezna građevinska dozvola.
Odgovornost, javno savjetovanje i donošenje pravilnika
Odgovornost za kvalitetu i sigurnost propisana je zakonima, pri čemu projektanti moraju raditi u skladu s prostornim planovima i tehničkim propisima. Budući da se za jednostavne građevine iz glavnog projekta ne provodi postupak izdavanja uporabne dozvole, golema odgovornost leži isključivo na projektantu i nadzornom inženjeru.
Kroz javno savjetovanje pristigao je velik broj primjedbi, a najviše njih odnosi se na punionice za električne automobile. Njihova je izgradnja prijedlogom novog pravilnika postrožena te je propisana obveza izrade glavnog projekta. Ministarstvo će taj dio preispitati u dogovoru sa stručnjacima kako bi se utvrdilo je li takva razina dokumentacije doista nužna za obiteljske kuće.
Nakon završetka javnog savjetovanja (početkom rujna), napisat će se konačan tekst i odgovori na sve primjedbe građana. Zatim se prikupljaju mišljenja nadležnih ministarstava, stručnih komora, Udruge gradova, Hrvatske zajednice županija i Hrvatske udruge poslodavaca. Pravilnik nakon toga ne ide na usvajanje Vladi, već ga izravno potpisuje i usvaja nadležni ministar.
Glavna prednost novog dokumenta je brzina. Umjesto dugotrajnog čekanja građevinske dozvole u uredima za graditeljstvo, građani će se oslanjati na brzinu projektanata pri izradi glavnog projekta. Kroz sustav eDozvola, posebni uvjeti izdaju se u roku od najviše mjesec dana, dok se potvrda na glavni projekt čeka svega 15 dana. Ministarstvo stoga poziva sve građane da se jave projektantima kako bi saznali mogu li svoje planirane radove izvesti na znatno brži, jednostavniji i lakši način.
