Na današnji dan, 5. srpnja 1991. godine, pokrenuta je Akcija Mirkovci pod kodnim imenom “Tišina”, ambiciozni vojni pothvat koji je zbog kobnih obavještajnih propusta i otvorene intervencije JNA završio stravičnom tragedijom.
Nakon stravičnog svibanjskog masakra hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu, istočnoslavonsko selo Mirkovci, izravno naslonjeno na Vinkovce, postalo je glavno žarište pobune i neposredna sigurnosna prijetnja. Ohrabreni dolaskom teških oklopno-mehaniziranih brigada takozvane JNA na područje Šida i Srijemske Mitrovice, lokalni pobunjenici svakodnevno su provocirali i terorizirali okolicu. Situacija je dosegla usijanje početkom srpnja kada su vinkovački radnici presreli i zaplijenili pošiljku hrane i sanitetskog materijala namijenjenu Mirkovcima. Uslijedio je brutalan odgovor: prekid opskrbe plinom za vinkovačku bolnicu i tvornicu “Dilj” te bezobzirna otmica nekolicine hrvatskih civila.
Suočeno s potpunom prometnom blokadom i stalnom opasnošću od općeg napada na Vinkovce, Zapovjedništvo Zbora narodne garde (ZNG) donijelo je odluku o pokretanju napadne operacije pod kodnim imenom “Tišina”. Cilj je bio jasan – neutralizirati neprijateljsko uporište i osigurati grad. Akciju je, tijekom svog boravka u istočnoj Slavoniji 4. srpnja, osobno odobrio predsjednik Franjo Tuđman. Za napad je skupljeno oko 800 boraca: pripadnici 2. bojne 3. “A” brigade ZNG-a, oko 330 pripadnika 109. pričuvne brigade ZNG-a, satnija iz Slavonskog Broda te snage MUP-a. Glavni smjer udara bio je planiran iz samih Vinkovaca, dok je pomoćni pravac postavljen iz Privlake.
Gubitak iznenađenja i obavještajni podbacaj
Operacija je započela u rano jutro, 5. srpnja u 5:05 sati, snažnom pripremnom topničkom vatrom u kojoj je ispaljeno 60 mina od 120 mm i 15 granata od 76 mm. Međutim, odmah nakon topničke pripreme uslijedio je katastrofalan i do danas neobjašnjiv zastoj pješaštva koji je trajao dulje od sat vremena. Time je ključni faktor iznenađenja nepovratno izgubljen.
Još pogubniji bio je potpuni podbacaj obavještajne službe. Stožerne procjene govorile su o tek “300 domaćih i 50 uvezenih četnika”, potpuno ignorirajući činjenicu da neprijatelj posjeduje golemu količinu teškog naoružanja te da iza njih čvrsto stoji tehnička i ljudska sila JNA. Da situacija bude gora, taktička disciplina bila je na niskoj razini; zapovjednici na terenu kršili su radijsku šutnju komunicirajući preko nezaštićenih “Motorola” uređaja, što je neprijateljska strana s lakoćom prisluškivala i koristila za prilagodbu obrane.
Otvorena agresija JNA i slom napada
Kada je pješaštvo napokon krenulo u proboj, dočekao ih je pakao. Osobito je teško stradala 1. satnija iz pravca Privlake, koja je uletjela u brutalnu unakrsnu vatru iz dobro utvrđenih i pripremljenih neprijateljskih položaja. Tada na scenu otvoreno stupa JNA, štiteći pobunjenike svom svojom silom. Zrakoplovi JNA bombardirali su bazu ZNG-a u obližnjim Čakovcima, ugasivši živote dvojice gardista, dok su tenkovi iz same vinkovačke vojarne izišli na pozicije i zaprijetili potpunim razaranjem grada ukoliko se hrvatske snage odmah ne povuku. Suočeno s taktičkim fijaskom i opasnošću od masovnog uništenja, zapovjedništvo je bilo prisiljeno narediti žurno povlačenje.
Tragedija u pozadini i trajna povijesna pouka
Izvlačenje pod paljbom pretvorilo se u konfuziju u kojoj se dogodio najcrnji scenarij. Šesnaestorica pripadnika županjske satnije ostala su odsječena duboko u neprijateljskoj pozadini. Pod okriljem noći, četvorica su se nadljudskim naporima uspjela probiti do slobode, dok se preostalih dvanaest branitelja, u potpunom okruženju, predalo. Prema kasnijim potresnim svjedočanstvima, pobunjenici su ih neposredno nakon zarobljavanja brutalno i bezobzirno smaknuli.
Ukupan broj poginulih u operaciji ”Tišina” bio je 14 pripadnika III. (A) brigade ZNG-a, od toga ih je 12 bilo iz III. čete II. bataljuna, odnosno županjske čete, a ranjeno je 11 gardista iz III. gbr HV-a i jedan iz 109. brigade HV-a. Minobacačka vatra usmjerena na Vinkovce iz Mirkovaca rezultirala je smrtima jednog hrvatskog policajca i petero civila.
Dvanaestorica pripadnika III. čete II. bataljuna III. (A) brigade ZNG-a, koji su ubijeni nakon zarobljavanja prilikom operacije ”Tišina”, ispraćeni su posljednji put 23. srpnja 1991. Tako su se obitelji, prijatelji i suborci oprostili od Željka Jurčevića, Franje Jurčića (1960.), Marinka Šimunca (1964.), Dražena Tomšića (1968.), Ivana Pranjića (1965.), Vinka Dandića (1965.), Dražena Abramovića (1969.), Marija Prusine (1965.), Tunje Pejića (1964.) , Mate Božića (1968.), Mihajla Lazora (1968.) i u rodnom Biogradu na moru, od Nade Rogića.
- Mračna strana rata u BiH: Sustavno prešućivanje i administrativno brisanje patnje hrvatskih logoraša
Strukturirana analiza povijesnih činjenica vezanih za ratni sukob u Bosni i Hercegovini ostaje nepotpuna i manjkava bez otvaranja jednog od najmračnijih poglavlja novije povijesti –… Pročitaj više: Mračna strana rata u BiH: Sustavno prešućivanje i administrativno brisanje patnje hrvatskih logoraša - Od pakla Srebrenice do oslobođenja: Domino-efekt koji je slomio neprijateljske linije
Krvavi srpanj 1995. godine trajno je obilježio našu nacionalnu i regionalnu povijest. Genocid u Srebrenici bio je okidač koji je ogolio nemoć međunarodne zajednice, promijenio… Pročitaj više: Od pakla Srebrenice do oslobođenja: Domino-efekt koji je slomio neprijateljske linije - Heroj Miro Papac: Farmaceut koji je udobnost ljekarne zamijenio krvavom bojišnicom Banovine
Intelektualac i heroj Miro Papac odbacio je siguran život kako bi postao vojni bolničar. Njegova tragična žrtva 1991. promijenila je tijek rata. U moru tragičnih… Pročitaj više: Heroj Miro Papac: Farmaceut koji je udobnost ljekarne zamijenio krvavom bojišnicom Banovine - Dramatičan obrat na sjednici Gradskog vijeća: Zbog optužbi za nasilje povučena odluka o nagradi HVIDR-i!
Iako je prvotno bila siguran kandidat za dodjelu gradskih priznanja, HVIDRA Vinkovci ove godine ipak neće dobiti nagradu zbog šokantnih optužbi na račun njenog čelnika.… Pročitaj više: Dramatičan obrat na sjednici Gradskog vijeća: Zbog optužbi za nasilje povučena odluka o nagradi HVIDR-i! - Krvavi srpanj ’91: Kako je šačica branitelja u Tenji stala pred čeličnu armadu i spasila Osijek
Početak srpnja 1991. godine zauvijek je upisan crnim slovima u hrvatsku povijest. Dok je Europa nametala nepravedni embargo, a politički vrh u Beogradu kovao planove… Pročitaj više: Krvavi srpanj ’91: Kako je šačica branitelja u Tenji stala pred čeličnu armadu i spasila Osijek - Pokolj u Odesi: Prešućena tragedija iz 1916.
Povijesna interpelacija iz 1918. godine razotkrila je zastrašujući pokolj u Odesi, gdje su tisuće hrvatskih zarobljenika brutalno stradale zbog odbijanja srpske krunske prisege. Ova dramatična… Pročitaj više: Pokolj u Odesi: Prešućena tragedija iz 1916. - Pakao u Mirkovcima: Kako je pala prva velika napadna akcija ZNG-a
Na današnji dan, 5. srpnja 1991. godine, pokrenuta je Akcija Mirkovci pod kodnim imenom “Tišina”, ambiciozni vojni pothvat koji je zbog kobnih obavještajnih propusta i… Pročitaj više: Pakao u Mirkovcima: Kako je pala prva velika napadna akcija ZNG-a - Ubojstvo Josipe Kožić: Paradigma zločina na Banovini
Početak oružane agresije na Banovinu obilježen je nezamislivom tragedijom koja je trajno ranila petrinjski kraj. Šesnaestogodišnja Josipa Kožić, prva civilna žrtva i prva poginula braniteljica… Pročitaj više: Ubojstvo Josipe Kožić: Paradigma zločina na Banovini - Tužna istina na godišnjici smrti Marka Babića: Prazni trgovi dok su kafići puni
Na 18. godišnjicu smrti brigadnog generala Marka Babića, prisjećamo se heroja Vukovara, no slabi odaziv na obilježavanju postavlja pitanje pravog poštovanja i zahvalnosti onima koji… Pročitaj više: Tužna istina na godišnjici smrti Marka Babića: Prazni trgovi dok su kafići puni - 60 godina ponosa: Krenula je najraskošnija povorka do sada
Đakovo je danas postalo središte svijeta tradicijske kulture. U znaku jubilarnih 60. Đakovačkih vezova, ulice grada ispunile su tisuće sudionika iz cijele Hrvatske i svijeta,… Pročitaj više: 60 godina ponosa: Krenula je najraskošnija povorka do sada
