U Đurđevcu je ovoga vikenda svečano otvorena 58. po redu Picokijada, kulturna manifestacija koja je odavno prerasla okvire puke kazališne predstave. Od 26. do 28. lipnja 2026. godine, ovaj podravski grad ponovno je postao središte višednevnog, multidisciplinarnog festivala povijesti, kulture, gastronomije i tradicije, dokazujući svoju zapanjujuću organizacijsku složenost, ali i snažan gospodarski potencijal.
Jedan od najimpresivnijih aspekata ovogodišnje Picokijade leži u nevjerojatnoj sinergiji volonterskog i profesionalnog rada šire zajednice. U realizaciji manifestacije sudjeluje više od 2500 aktera – od članova kulturno-umjetničkih društava i povijesnih postrojbi, do braniteljskih udruga, obrtnika, vatrogasaca i lokalnog stanovništva. Središnji događaj, spektakularno scensko uprizorenje na izvornoj lokaciji podno đurđevačke utvrde Stari grad, okuplja gotovo 400 statista, glumaca i konjanika.
U bogatom programu, koji zajednički organiziraju Turistička zajednica grada Đurđevca, Gradska knjižnica, Muzej Grada te brojne lokalne udruge, posjetitelje očekuje preko četrdeset različitih događaja.
Univerzalna poruka o pobjedi domišljatosti
Okosnica festivala, “Legenda o Picokima”, priča je o transformaciji posljednjeg obroka – malog pijetla – u inovativno oružje. Prema savjetu jedne starice, domišljata biološko-psihološka varka srušila je moral nadmoćnijeg osmanskog neprijatelja. Ova priča demonstrira arhetipsku potrebu zajednice da si pripiše intelektualnu superiornost nad brutalnom invazivnom silom, oslanjajući se na univerzalni mehanizam preživljavanja.
Upravo taj povijesni motiv izdvaja Đurđevac od puke muzejske kurioznosti. Picokijada je danas ponosna nositeljica titule nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske i prestižne europske turističke nagrade (EDEN – European destination of exellence). Svoju predaju od 1968. godine Đurđevčani sustavno transformiraju u suvremenu proslavu podravskog duha i folklora, osiguravajući da mit koji ih je nekada spasio vojno, danas čuva njihov kulturni identitet.
Simbolična predaja vlasti i podrška s državnog vrha
Uz bogat kulturno-umjetnički program i impresivan broj sudionika, ovogodišnja 58. Picokijada privukla je i brojne visoke uzvanike koji su svojim dolaskom potvrdili nacionalni značaj ovog podravskog festivala. Uz predstavnike lokalne vlasti, svečanom otvorenju prisustvovali su i saborski zastupnici Josip Đakić, Vesna Bedeković te Vesna Vučemilović i general Mladen Markač pružajući snažnu podršku očuvanju ovog jedinstvenog hrvatskog kulturnog dobra.
Svečanost je započela okupljanjem ispred Doma kulture, a nastavila se svečanim mimohodom kroz grad do same utvrde
Svečanom i dostojanstvenom ugođaju podno drevnih zidina dodatno je pridonijelo tradicionalno podizanje službene zastave Picokijade na utvrdu Stari grad. Tu su iznimnu čast ove godine imale članice nagrađivane đurđevačke vokalne skupine “Đurđevčice”, uz ponosnu i vitešku pratnju članova đurđevačke povijesne postrojbe “Đuroki”.
Kao prava uvertira u dugoiščekivano scensko uprizorenje “Legende o Picokima”, uslijedio je duboko simboličan čin kojim je grad i službeno zakoračio u svoju slavnu prošlost. Gradonačelnik Đurđevca, Hrvoje Janči, privremeno je prepustio vlast, svečano predavši ključeve grada kapetanu Staroga grada.
Ta je odgovorna i časna uloga i ove godine pripala poznatom Đurđevčaninu Željku Kožariću, kojeg sugrađani od milja zovu Mrvica. Njegovim preuzimanjem ključeva, Đurđevac je još jednom utvrdio svoje bedeme, spreman hrabrošću i onom poznatom podravskom domišljatošću obraniti grad od osmanskih osvajača.
FOTO ALBUM
Zajedništvo i potpora razvoju grada
Svečano otvorenje osmog po redu scenskog prikaza legende o Picokima, na obnovljeni tekst Vida Baloga, dok je režiju potpisao Krešimir Dolenčić, uz voditelje programa Anđela Lenhard Antolin i Branko Uvodić proteklo je uz snažan naglasak na očuvanje baštine.
Domaćin manifestacije, gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči, pozdravio je okupljene uzvanike i posjetitelje, istaknuvši važnost ove tradicije za identitet grada:
“Picokijada je manifestacija koja njeguje i promovira našu tradiciju, našu kulturu, naš karakter i naš stil života. Veliko hvala svim sudionicima, njih preko dvije tisuće, sponzorima i svima onima koji su omogućili da još jednom uspješno očuvamo našu baštinu i prezentiramo se u najboljem svjetlu. Uskoro ćemo svi zajedno još jednom ući u legendu, a za to su nam potrebne još samo dvije pobjede – jedna protiv Turaka, a druga protiv Ganaca. Sretno svima!“
Okupljenima se obratio i saborski zastupnik te predsjednik Gradskog vijeća Grada Đurđevca, Željko Lacković, koji se osvrnuo na povijesnu, ali i današnju ulogu đurđevačke utvrde:
“Nekada je naša utvrda bila temelj na kojem je ostao život i gdje su spašeni ljudi. Danas moramo imati prijatelje i one koji će nam pomagati graditi ovaj bedem, kako bi naš Đurđevac i dalje stoljećima mogao pronositi poruku ‘Legende o Picokima’ – poruku hrabrosti, odlučnosti i domišljatosti. Moramo voditi brigu da naša legenda živi s nama i da prelazi na nove generacije, kako bi znale kako se oduprijeti svim izazovima s kojima se zajednica nosi.”
Lacković je pritom izrazio veliku zahvalu svima koji ulažu trud u organizaciju, sponzorima, poduzetnicima, te resornim ministarstvima na pomoći u velikom projektu revitalizacije utvrde Stari grad.
Čast službenog otvorenja 58. izdanja pripala je izaslaniku predsjednika Vlade RH, ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Damiru Habijanu. Uz prenošenje pozdrava premijera Andreja Plenkovića, ministar je naglasio snažnu podršku Vlade:
“Izuzetno mi je drago što vas mogu pozdraviti u ime predsjednika Vlade. Kroz uvodne govore već se provuklo ono što je do sada napravljeno s razine države oko obnove ove velebne utvrde, za što je potpredsjednik Vlade nedavno potpisao ugovor o nastavku revitalizacije. Đurđevac i ova baština to svakako zaslužuju. Čestitam svima vama što njegujete tradiciju i pokazujete zajedništvo koje je itekako bitno. U tome ćete imati potporu Vlade i svih resornih ministarstava i u budućnosti.”
Neosvojivi “vodeni burg” u srcu močvare
Nakon prigodnih govora i službenog proglašenja, Đurđevac je još jednom zakoračio u svoju slavnu prošlost, otvarajući vrata desecima tisuća posjetitelja koji će tijekom vikenda uživati u jedinstvenom podravskom spektaklu. No, da bi se istinski razumjela snaga ovog slavlja, potrebno je zaroniti u burnu povijest koja je oblikovala ovaj kraj.
Prvi pisani trag o Đurđevcu seže u 1267. godinu i povelju kralja Bele IV., dok se naselje i župna crkva spominju 1334. godine. Sam naziv razvio se iz imena zaštitnika naselja, svetog Jurja, iz čega je kroz stoljeća lokalnih jezičnih prilagodbi nastao današnji Đurđevac.
Ključna vojna prednost đurđevačke utvrde krila se u njezinoj jedinstvenoj arhitekturi. Izgrađena kao wasserburg (vodeni burg), bila je to nizinska utvrda okružena neprobojnim močvarnim terenom. Odvojena od ranjivijeg civilnog naselja, utvrda je bila povezana dugačkim drvenim mostom od točno 326 koraka. Gusta i duboka močvara stoljećima je djelovala kao primarni štit od artiljerije, onemogućujući Osmanlijama dopremanje teških opsadnih sprava kroz žitko blato. Napadači su morali čekati rijetke, ekstremne zimske uvjete, poput onih u veljači 1576. godine, kada su preko debelog leda ljestvama pokušali dosegnuti zidine, no hrabra ih je posada i tada natjerala na uzmak.
Krvava stvarnost ratovanja i bedem Hrvatskog Kraljevstva
Iako je utvrda mijenjala gospodare – od plemićke obitelji Ernušt, koja joj je dala prepoznatljiv renesansni izgled, do bana Petra Keglevića – Đurđevac 1546. godine prelazi pod izravnu upravu kralja Ferdinanda I. Padom Virovitice 1552. godine, Đurđevac postaje najistočnija i najizloženija obrambena točka Hrvatskog Kraljevstva na dravskom krilu slavonske Vojne krajine.
U tom kriznom razdoblju obranu preuzima iskusni kapetan Luka Sekelj. Njegova je posada bila impresivna: 100 hrvatskih husara, 100 haramija te 50 vrsnih njemačkih i slavonskih strijelaca. Uvjeti su bili toliko surovi – od poplava do bolesti – da se 1558. godine na Saboru u Brucku na Muri ozbiljno razmatralo rušenje utvrde. Hrvatski je sabor tu ideju žustro odbio, svjestan da bi pad Đurđevca otvorio izravan koridor prema Zagrebu.
Mitološki narativ često zamagljuje brutalnu stvarnost ratovanja. Utvrda nije preživjela isključivo zahvaljujući jednom sretnom hicu pijetlom, već kroz desetljeća prolijevanja krvi i iznimne taktičke discipline. Vrhunac te vojne krize dogodio se početkom kolovoza 1552. godine kada je moćni Ulama-beg, nakon pada Virovitice i Kloštra, usmjerio svoju silu izravno na Đurđevac. Pismo kapetana Sekelja s bojišta svjedoči o šestosatnom krvavom jurišu u kojem je posada hrabro obranila zidine, ubivši pritom visoke osmanske časnike i natjeravši Ulama-bega na povlačenje.
Psihološki trik i rođenje “Legende o Picokima”
Kada je neposredna vojna opasnost utihnula, kolektivna je memorija iz ratnih trauma izrodila narativ koji će zauvijek obilježiti Podravinu. “Legenda o Picokima” klasik je psihološke racionalizacije rata u kojoj inteligencija i prkos “malog čovjeka” pobjeđuju grubu silu.
Prema usmenoj predaji, uvidjevši da oružjem ne može probiti zidine, Ulama-beg je opkolio grad s ciljem potpunog izgladnjivanja. Nakon višemjesečne opsade, u utvrdi je preživjela samo jedna sitna domaća životinja – mali pijetao, podravski pevčec ili picok. Tada na scenu stupa arhetipski lik iz naroda, mudra starica, koja očajnom kapetanu predlaže naoko sulud potez: iskoristiti posljednji zalogaj hrane kao projektil u psihološkom ratu.
Pjetlić je ispaljen iz gradskog topa izravno u turski tabor. Psihološki udar bio je razoran. Ulama-beg je donio logičan, ali potpuno pogrešan vojni zaključak – ako branitelji Đurđevca, nakon višemjesečne opsade, piletinu koriste kao streljivo za izrugivanje, očigledno raspolažu neiscrpnim tajnim zalihama. Svjestan da je daljnja opsada uzaludna, naredio je povlačenje.
Kletva koja je postala ponos
Prije samog odlaska, Ulama-beg je u nemoćnom bijesu izgovorio antologijsku kletvu: “A vi tamo, pernati junaci, što picekima bojeve bijete, ime PICOKA dovijeka nosili! PICOKIMA vas djeca zvala, a unuci vaši ostat će PICOKI!”
Umjesto uvrede, Đurđevčani su tu kletvu prigrlili kao najviši simbol vlastitog otpora. Pojam “Picok” duboko se urezao u identitet grada, a pijetao je postao najistaknutiji vizualni simbol cijeloga kraja. Ta usmena predaja, koju je prvi službeno zapisao etnograf Tomo Jalžabetić 1898. godine, a kasnije oblikovale brojne generacije, danas živi ne samo u povijesnim knjigama, već i u srcima svih onih koji svakoga lipnja s ponosom koračaju đurđevačkim ulicama slaveći pobjedu domišljatosti nad silom.
- OD LOVAČKIH PUŠAKA DO HEROJA ROSINJAČE: Kako su osječki dragovoljci u tenisicama obranila grad i slomili oklopnu silu JNA
Kada su krajem lipnja 1991. godine tenkovi Jugoslavenske narodne armije nemilosrdno pregazili crvenog fiću na osječkim ulicama, poruka je bila jasna: rat je neizbježan, a… Pročitaj više: OD LOVAČKIH PUŠAKA DO HEROJA ROSINJAČE: Kako su osječki dragovoljci u tenisicama obranila grad i slomili oklopnu silu JNA - Nepokoreni grad slavi svoje heroje: Međunarodni boćarski turnir na Jugu 2 spojio regiju u čast 106. brigade
U sklopu obilježavanja Dana osječkih branitelja, Dana dragovoljaca Osječko-baranjske županije te ponosne 35. obljetnice osnutka legendarne 106. brigade ZNG-a, Osijek je bio domaćin jedinstvenog sportskog… Pročitaj više: Nepokoreni grad slavi svoje heroje: Međunarodni boćarski turnir na Jugu 2 spojio regiju u čast 106. brigade - Trijumf podravskog prkosa i tradicije: Đurđevac oživio ‘Legendu o Picokima’ uz spektakl s više od 2500 sudionika
U Đurđevcu je ovoga vikenda svečano otvorena 58. po redu Picokijada, kulturna manifestacija koja je odavno prerasla okvire puke kazališne predstave. Od 26. do 28.… Pročitaj više: Trijumf podravskog prkosa i tradicije: Đurđevac oživio ‘Legendu o Picokima’ uz spektakl s više od 2500 sudionika - 27. lipnja u hrvatskoj povijesti: Temelji našeg nacionalnog identiteta
Svaki narod ima datume koji su poput nevidljivog vezivnog tkiva oblikovali njegovu sudbinu, a 27. lipnja svakako je jedan od njih. Premda su događaji o… Pročitaj više: 27. lipnja u hrvatskoj povijesti: Temelji našeg nacionalnog identiteta - Zvijer od 36 tona protiv malenog automobila: Kako je “Crveni fićo” postao besmrtni simbol osječkog prkosa
Toga kobnog 27. lipnja 1991. godine, jedan maleni crveni fićo hrabro je stao pred tenkove JNA, postavši time trajni simbol osječkog otpora. Dok su oklopne… Pročitaj više: Zvijer od 36 tona protiv malenog automobila: Kako je “Crveni fićo” postao besmrtni simbol osječkog prkosa - Tko je bio Milan Drača, heroj sa samo 15 godina?
Tragična i prerana smrt maloljetnog dragovoljca iz Zadra duboko je potresla njegove sugrađane, a u javnosti se ponovno otvorilo bolno pitanje o sudbinama dječaka koji… Pročitaj više: Tko je bio Milan Drača, heroj sa samo 15 godina? - Polaganjem vijenaca i svečanom akademijom u Zadru je svečano obilježena 35. obljetnica slavne 112. brigade HV-a
Svečanom akademijom i emotivnom izložbom fotografija u Zadru je dostojanstveno obilježena 35. obljetnica 112. brigade, legendarne postrojbe koja je apsorbirala prvi udar agresora na dalmatinskom… Pročitaj više: Polaganjem vijenaca i svečanom akademijom u Zadru je svečano obilježena 35. obljetnica slavne 112. brigade HV-a - Politički potres u Vinkovcima: Dogradonačelnica napustila HDZ i poručila – “Maknuta sam, ali mandat ne vraćam!”
Katarina Vučić napustila je HDZ, ali zadržava funkciju dogradonačelnice Vinkovaca kao nezavisna. Otkrila je razloge pritisaka i marginalizacije u gradu. VINKOVCI – Katarina Vučić, dosadašnja… Pročitaj više: Politički potres u Vinkovcima: Dogradonačelnica napustila HDZ i poručila – “Maknuta sam, ali mandat ne vraćam!” - Roditelji, budite na oprezu: Kokain nikad dostupniji, a žrtve dolaze ravno iz školskih klupa!
Zlouporaba droga više nije problem koji se događa nekom drugom – ona je duboko ukorijenjena zdravstvena kriza koja svakodnevno mutira. Dok europsko tržište narkotika ruši… Pročitaj više: Roditelji, budite na oprezu: Kokain nikad dostupniji, a žrtve dolaze ravno iz školskih klupa! - Krvavi napad na Glinu 1991.
Brutalni napad na Glinu 26. lipnja 1991. označio je početak otpora. Saznajte kako je 16 hrvatskih policajaca satima branilo grad od nadmoćnog neprijatelja. GLINA –… Pročitaj više: Krvavi napad na Glinu 1991.
