Svaki narod ima datume koji su poput nevidljivog vezivnog tkiva oblikovali njegovu sudbinu, a 27. lipnja svakako je jedan od njih. Premda su događaji o kojima danas govorimo udaljeni stoljećima od modernog doba, oni su postavili čvrste kulturne, vjerske i diplomatske preduvjete za razvoj hrvatskog nacionalnog identiteta. Kroz prizmu povijesti, otkrivamo kako su potezi srednjovjekovnih vladara i spretnih diplomata izgradili temelje današnje Hrvatske.
Rođenje kralja i uspon Zagreba
Kada pogledamo unazad, prvi značajan povijesni element vodi nas sve do 1046. godine, točnije u Poljsku, gdje je na današnji dan rođen ugarski kralj Ladislav I. Arpadović, poznatiji kao Sveti Ladislav. Za hrvatsku je povijest ovaj vladar, inače brat Jelene Lijepe (supruge hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira), od presudne važnosti.
“Kralj Ladislav je oko 1094. godine povukao ključni državnički potez utemeljenjem Zagrebačke biskupije,” pojašnjavaju stručnjaci za srednjovjekovnu povijest. “Osnivanjem ove biskupije, koja je podvrgnuta nadbiskupiji u Ostrogonu, kralj je de facto prekinuo dotadašnje isključive crkvene veze između Panonske i Primorske Hrvatske.”
No, dugoročne posljedice bile su izvanredne. Kako povjesničari naglašavaju, upravo je taj čin “postavio temelje da Zagreb u nadolazećim stoljećima izraste u neosporno kulturno, vjersko i političko središte hrvatskog naroda.” U čast njegovih zasluga, Zagrebačka nadbiskupija danas službeno slavi spomen na svetog Ladislava upravo 27. lipnja.
Mit i stvarnost: Dubrovačka Republika
S druge strane, u javnom se prostoru oko ovog datuma redovito provlači jedan fascinantan, ali činjenično upitan narativ. Mnogi izvori i medijske objave navode 27. lipnja 1358. godine kao dan osnutka slavne Dubrovačke Republike.
Priča ide ovako: Nakon potpisivanja Zadarskog mira i povlačenja Mlečana, dubrovačka komuna priznaje vlast hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca. “Višegradskim ugovorom regulirano je da kralj prima godišnji danak od 500 dukata u zamjenu za nemiješanje,” čime nekadašnja općina počinje prerastati u aristokratsku republiku.
Ipak, prava istina krije se dublje u arhivima.
“Stručna historiografija jasno ukazuje na čestu faktografsku pogrešku,” ističu domaći arhivisti, razbijajući ovaj popularni mit. “Višegradski ugovor nije sklopljen 27. lipnja, već 27. svibnja 1358. godine, dok ga je Veliko vijeće potvrdilo tek u srpnju. Ne postoji niti jedan sačuvani osnivački dokument koji bi uspostavu Republike smjestio u datum 27. lipnja.”
Unatoč ovoj kalendarskoj zabuni, pouka Dubrovnika ostaje snažna. Sposobnost starih Dubrovčana da lukavom i nadasve sofisticiranom diplomacijom balansiraju između velikih vojnih sila, poslužila je kao svojevrsni povijesni arhetip. Upravo je to onaj isti diplomatski napor koji je Republika Hrvatska morala poduzimati krajem 20. stoljeća kako bi osigurala svoje međunarodno priznanje i fizički opstanak.
- 27. lipnja u hrvatskoj povijesti: Temelji našeg nacionalnog identiteta
Svaki narod ima datume koji su poput nevidljivog vezivnog tkiva oblikovali njegovu sudbinu, a 27. lipnja svakako je jedan od njih. Premda su događaji o… Pročitaj više: 27. lipnja u hrvatskoj povijesti: Temelji našeg nacionalnog identiteta - Zvijer od 36 tona protiv malenog automobila: Kako je “Crveni fićo” postao besmrtni simbol osječkog prkosa
Toga kobnog 27. lipnja 1991. godine, jedan maleni crveni fićo hrabro je stao pred tenkove JNA, postavši time trajni simbol osječkog otpora. Dok su oklopne… Pročitaj više: Zvijer od 36 tona protiv malenog automobila: Kako je “Crveni fićo” postao besmrtni simbol osječkog prkosa - Tko je bio Milan Drača, heroj sa samo 15 godina?
Tragična i prerana smrt maloljetnog dragovoljca iz Zadra duboko je potresla njegove sugrađane, a u javnosti se ponovno otvorilo bolno pitanje o sudbinama dječaka koji… Pročitaj više: Tko je bio Milan Drača, heroj sa samo 15 godina? - Polaganjem vijenaca i svečanom akademijom u Zadru je svečano obilježena 35. obljetnica slavne 112. brigade HV-a
Svečanom akademijom i emotivnom izložbom fotografija u Zadru je dostojanstveno obilježena 35. obljetnica 112. brigade, legendarne postrojbe koja je apsorbirala prvi udar agresora na dalmatinskom… Pročitaj više: Polaganjem vijenaca i svečanom akademijom u Zadru je svečano obilježena 35. obljetnica slavne 112. brigade HV-a - Politički potres u Vinkovcima: Dogradonačelnica napustila HDZ i poručila – “Maknuta sam, ali mandat ne vraćam!”
Katarina Vučić napustila je HDZ, ali zadržava funkciju dogradonačelnice Vinkovaca kao nezavisna. Otkrila je razloge pritisaka i marginalizacije u gradu. VINKOVCI – Katarina Vučić, dosadašnja… Pročitaj više: Politički potres u Vinkovcima: Dogradonačelnica napustila HDZ i poručila – “Maknuta sam, ali mandat ne vraćam!” - Roditelji, budite na oprezu: Kokain nikad dostupniji, a žrtve dolaze ravno iz školskih klupa!
Zlouporaba droga više nije problem koji se događa nekom drugom – ona je duboko ukorijenjena zdravstvena kriza koja svakodnevno mutira. Dok europsko tržište narkotika ruši… Pročitaj više: Roditelji, budite na oprezu: Kokain nikad dostupniji, a žrtve dolaze ravno iz školskih klupa! - Krvavi napad na Glinu 1991.
Brutalni napad na Glinu 26. lipnja 1991. označio je početak otpora. Saznajte kako je 16 hrvatskih policajaca satima branilo grad od nadmoćnog neprijatelja. GLINA –… Pročitaj više: Krvavi napad na Glinu 1991. - Skandal u srcu Zagreba: “Mirogoj se raspada, vide se ljesovi u otvorenim grobovima, a vlast ne mari za mrtve!”
Saborski zastupnik Igor Peternel upozorio je na sramotno stanje u kojem se nalazi groblje Mirogoj, zatraživši hitnu akciju države. ZAGREB – Šest godina nakon razornog… Pročitaj više: Skandal u srcu Zagreba: “Mirogoj se raspada, vide se ljesovi u otvorenim grobovima, a vlast ne mari za mrtve!” - Kukavica: Hrvatski branitelji su temelj našeg Ustava!
Saborski zastupnik Ivica Kukavica oštro je upozorio javnost kako su hrvatski branitelji i njihova žrtva postali meta selektivnog tumačenja zakona. ZAGREB – Zastupnik Domovinskog pokreta,… Pročitaj više: Kukavica: Hrvatski branitelji su temelj našeg Ustava! - Zakon o lovstvu: Krivi su vozači i ratari?
Novi Zakon o lovstvu izazvao je oštre kritike u Saboru jer država odgovornost za štete od divljači prebacuje na poljoprivrednike i vozače, ostavljajući ih nezaštićenima.… Pročitaj više: Zakon o lovstvu: Krivi su vozači i ratari?
