Napad na Glinu

Krvavi napad na Glinu 1991.

Domovinski rat Nove obavijesti Obljetnice Vijesti

Brutalni napad na Glinu 26. lipnja 1991. označio je početak otpora. Saznajte kako je 16 hrvatskih policajaca satima branilo grad od nadmoćnog neprijatelja.

GLINA – Bilo je rano jutro, 26. lipnja 1991. godine, kada su stotine naoružanih pobunjenika, potpomognuti specijalnim instruktorima iz Srbije, presjekli sve komunikacije i potpuno izolirali Glinu. Zvukovi rafalne paljbe i eksplozije tromblonskih mina probudili su stanovnike. Bio je to početak jedne od najdramatičnijih epizoda s početka Domovinskog rata, događaj u kojem se malobrojna hrvatska policija herojski suprotstavila višestruko nadmoćnijem neprijatelju i vojnom stroju Jugoslavenske narodne armije (JNA).

Kako je sve počelo: Oružje i propaganda

Da bi se razumio napad na Glinu, potrebno je vratiti se u jesen 1990. godine. Atmosfera linča, potaknuta dezinformacijama i lažnim glasinama iz Knina, rezultirala je nasiljem i pljačkom oružja iz glinske policijske postaje. Srpski pobunjenici, potpomognuti tajnom logističkom mrežom JNA, do sredine 1991. godine u svojim su rukama imali preko 2.000 komada suvremenog oružja.

Kada je Hrvatski sabor najavio proglašenje neovisnosti, pobunjenici su formirali “Ratno predsjedništvo”. U Glinu tada stiže zloglasni Dragan Vasiljković, poznatiji kao Kapetan Dragan, s elitno obučenim paravojnicima kako bi organizirao i nadgledao brisanje legalnih hrvatskih institucija s tog područja.

Četiri sata herojskog otpora

Glavni udar tog krvavog lipanjskog jutra bio je usmjeren na zgradu Policijske stanice Glina. Unutra se nalazilo svega 15-ak hrvatskih redarstvenika i jedan civil. Dok su zgradu zasipali mecima i raketama, policajci su pružali grčevit otpor.

Na vanjskom obrambenom položaju, skriven iza hrpe drva, nalazio se 20-godišnji policajac Tomislav Rom. Hrabro braneći postaju, Tomislav je oko 5:45 pogođen smrtonosnim hicem iz snajpera. Teško ranjen, ubrzo je preminuo u sisačkoj bolnici, postavši tako trajni simbol otpora na Banovini.

Nakon četiri sata neprekidne borbe, uništene zgrade i s kritičnim manjkom streljiva, hrvatski policajci bili su prisiljeni položiti oružje. Napadači su im obećali tretman ratnih zarobljenika prema Ženevskim konvencijama. Bila je to okrutna laž. Zarobljeni Hrvati odvedeni su u zloglasne kninske logore gdje su puna 52 dana prolazili stravične fizičke i psihičke torture pod nadzorom samog Kapetana Dragana.

Uloga JNA: Tenkovi pod krinkom “tampon zone”

Istovremeno s predajom policajaca, u Glinu su se probijale elitne jedinice MUP-a RH, uključujući ATJ Lučko pod zapovjedništvom Mladena Markača. Kroz žestoke ulične borbe i probijanje barikada ručnim raketnim bacačima, specijalci su uspjeli doći do centra grada. No, tamo ih je dočekalo neugodno iznenađenje koje je razotkrilo pravu ulogu JNA.

Iz Petrinje je stigla kolona od 30 oklopnih vozila i tenkova JNA, smjestivši se točno između hrvatskih snaga i pobunjenika. Službeno opravdanje bilo je stvaranje “tampon zone” radi razdvajanja sukobljenih strana. U stvarnosti, tenkovi JNA poslužili su kao neprobojni štit koji je teroristima omogućio siguran bijeg i konsolidaciju snaga, čime je JNA aktivno sudjelovala u okupaciji hrvatskog teritorija.

Epilog tužne povijesti

Zarobljenici su razmijenjeni sredinom kolovoza, no Glina je krajem srpnja, u operaciji “Žaoka”, u potpunosti pala. Uslijedilo je masovno protjerivanje i etničko čišćenje. Uništena su 33 hrvatska sela, a poginulo je 396 Glinjana.

Pravda za žrtve Gline bila je spora, a za mnoge i nedostižna. Glavni politički arhitekti pobune mahom su izbjegli ruci pravde. Ipak, Kapetan Dragan je nakon dugogodišnjeg bijega izručen Hrvatskoj, te je 2018. godine osuđen na 13 i pol godina zatvora za ratne zločine, podsjećajući nas da zločini ne smiju ostati nekažnjeni.



Tagged

Odgovori