Portal Veteran - Otvoren Farm Show 2026 U Osijeku

Najveći sajam poljoprivredne mehanizacije Farm Show 2026 otvorio je svoja vrata na sportskom aerodromu Čepin uz najave potpora i fokus na preradu.

Najveći sajam poljoprivredne mehanizacije Farm Show 2026 otvorio je svoja vrata na sportsko-zračnoj luci Osijek-Čepin uz najave potpora i fokus na preradu. Trinaesto izdanje ove specijalizirane manifestacije okupilo je vodeće proizvođače, distributere i poljoprivrednike, a tijekom tri dana posjetitelji imaju priliku svjedočiti najnovijim tehnološkim dostignućima i demonstracijama rada strojeva u stvarnim uvjetima.

Otvorenju su nazočili županica Nataša Tramišak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić te predsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme Republike Hrvatske Darko Aračić.

Svečanost otvorenja obilježili su govori ključnih aktera hrvatskog agrara, koji su se osvrnuli na trenutačne izazove, ali i rješenja za opstanak i razvoj domaće proizvodnje.

Najveće izdanje usprkos teškim godinama

Darko Aračić na otvorenju rekordnog Farm Showa: “Nakon teških i bremenitih godina, nadamo se da će se sunce napokon pojaviti na obzoru”

Kao stopostotni organizator i ponosni domaćin, prisutnima se na sportskom aerodromu Čepin obratio Darko Aračić, predsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme RH koja broji 24 članica. Nije krio zadovoljstvo činjenicom da je ovogodišnje, trinaesto po redu izdanje Farm Showa u potpunosti nadmašilo sva prethodna, pretvorivši Osijek ponovno u glavno agrikulturno središte regije.

U svom uvodnom pozdravu, Aračić je s ponosom istaknuo opseg ovogodišnje manifestacije, naglasivši kako su višemjesečne pripreme urodile plodom.

“Dame i gospodo, dragi prijatelji, izlagači i uzvanici, čast mi je pozdraviti vas. Ove godine imamo najveći sajam otkako radimo, s najvećim brojem izlagača i rekordnim brojem kvadrata izložbenog prostora,” naglasio je Aračić, dodavši kako su se organizatori maksimalno potrudili da sajam zablista u punom sjaju.

Kontrast u odnosu na lani i strmoglav pad nakon 2022. godine

Osvrnuvši se na izazove s kojima se poljoprivrednici i prodavači mehanizacije svakodnevno susreću, Aračić je podsjetio na lanjske neprilike, jasno naglasivši oštar kontrast u odnosu na ovogodišnje, gotovo idealne uvjete na terenu.

“Lijepo nam je vrijeme i učinili smo da sajam ove godine izgleda zaista odlično. Sjetimo se, ovdje smo prošle godine plakali kako je suša i kako je loše vrijeme,” prisjetio se domaćin sajma.

Analizirajući stanje na tržištu mehanizacije, Aračić je bio vrlo iskren, detektiravši ozbiljne oscilacije koje sektor trpi. Prema njegovim riječima, nakon iznimno uspješne 2022. godine, koju su obilježile visoke otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda i posljedično dobra zarada koja se prelijevala u investicije, uslijedio je nagli pad. Od 2023. godine trendovi su krenuli nizbrdo, a cjelokupni agrar osjetio je snažan teret krize, što se izravno odrazilo na usporavanje tehnološke obnove mehanizacije.

“Od 2023. godine sve je krenulo naopako. Općenito u poljoprivredi zadnje dvije-tri godine nisu bile bajne, a cijeli je sektor opterećen s dosta problema. No, ova je godina krenula relativno solidno s prodajom, pa se nadamo da bi se do kraja godine i za ovaj naš sektor sunce moglo pojaviti na obzoru te da bi se taj pozitivni trend mogao napokon pokrenuti,” optimistično je najavio predsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije.

Sajamska tradicija koja je srasla s Osijekom i Županijom

Za kontinuirani uspjeh sajma, koji je postao neizostavan dio gospodarske i sajamske slike istoka Hrvatske, Aračić je istaknuo presudnu važnost sinergije s lokalnom zajednicom i resornim institucijama. Posebno je zahvalio zamjeniku gradonačelnika Draganu Vulinu i predstavnicima Osječko-baranjske županije na čvrstoj, dugogodišnjoj podršci, naglasivši kako su organizatori i sajam u potpunosti srasli s ovim podnebljem.

“Trinaest godina smo sad praktično tu, smatramo se dijelom grada Osijeka i ove Županije. Hvala vam na podršci svih ovih godina,” poručio je Aračić.

Zahvale je uputio i Ministarstvu poljoprivrede na dugogodišnjem pokroviteljstvu, kao i novom predsjedniku Hrvatske poljoprivredne komore. Ipak, na samom kraju, najveće priznanje odao je onima koji čine samu srž ove osječke manifestacije – izlagačima.

“Zahvaljujem se još jednom izlagačima, vi činite ovaj sajam svih ovih godina. Hvala vam što ste se i ove godine potrudili da sve ovako lijepo izgleda. Nadam se da će sajam biti uspješan,” zaključio je Aračić, isprativši posjetitelje i struku u obilazak najmodernijih poljoprivrednih strojeva današnjice.

Strojevi kao “pusti snovi” i potreba za snažnim fondovima

Željko Mihalić oštro na Farm Showu: “Moderni strojevi su za većinu hrvatskih poljoprivrednika tek nedosanjani san, trebaju nam milijarde, a ne milijuni eura!”

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), Željko Mihalić, u svom je obraćanju na 13. izdanju sajma Farm Show iznio vrlo realističnu, ali i pomalo sumornu dijagnozu stanja u kojem se nalazi domaća poljoprivredna proizvodnja. Kao dugogodišnji i redoviti gost ove osječke manifestacije, Mihalić nije skrivao da u njemu, dok gleda najnovija svjetska dostignuća izložena na sportskom aerodromu Čepin, prevladavaju dvojaki osjećaji.

S jedne strane, istaknuo je zadovoljstvo što je ovakav događaj danas u Hrvatskoj potpuno normalna pojava, prisjetivši se vremena od prije tridesetak godina kada je za kupnju običnih traktorskih guma trebala “dobra veza”. Međutim, onaj drugi, mnogo teži osjećaj proizlazi iz surove financijske realnosti onih koji bi tu mehanizaciju trebali svakodnevno koristiti na svojim poljima.

“Nažalost, za najveći dio hrvatskih poljoprivrednika ovakvi moderni strojevi su tek pusti snovi daleke budućnosti, pa i nemoguća misija. Uzrok tome je naša struktura poljoprivrede, naš mali prihod po hektaru, i to će se u budućnosti morati promijeniti ako želimo zadržati proizvodnju hrane u Republici Hrvatskoj,” upozorio je Mihalić već na samom početku.

Snažan nacionalni fond kao jedini izlaz iz zaostatka

Iako je pohvalio trud prisutnih prodavača i dobavljača, naglasivši kako upravo oni u Hrvatsku donose prijeko potrebna nova znanja i tehnologije bez kojih put naprijed ne bi bio moguć, predsjednik HPK-a je jasno poručio da trenutni model potpora i financiranja nije dostatan. Smatra kako postojeće mjere ruralnog razvoja naprosto ne mogu premostiti golemi jaz u produktivnosti i konkurentnosti koji nas dijeli od starih članica Europske unije.

Svoju je poruku izravno uputio i prisutnom državnom tajniku Ministarstva poljoprivrede, zatraživši osnivanje snažnog nacionalnog fonda iz kojeg bi se sustavno sufinancirala tehnička i tehnološka obnova domaćih gospodarstava:

“Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo počeli su raditi na tome, iako su to još skromni iznosi, potpuno nedovoljni za ono što nas očekuje. Nemojte zamjeriti, gospodine državni tajniče, mi pričamo sada o desetinama milijuna, a moramo pričati praktično o nekoliko milijardi eura ako želimo dostići produktivnost i konkurentnost starih članica Europske unije iz kojih nam dolazi 90 posto robe.“

Dvije velike prijetnje: Uvoz iz Južne Amerike i promjena europske politike

Osim kroničnog nedostatka ozbiljnog kapitala, Mihalić je pred okupljenima detektirao i dva nadolazeća, usko vezana problema koji bi mogli snažno uzdrmati hrvatski agrar. Prvi se odnosi na najavljeni trgovinski sporazum sa zemljama Južne Amerike, koji prijeti potpunim narušavanjem europskog i domaćeg tržišta. Kako je slikovito pojasnio, dolazak samo jednog broda s 30 do 40 tisuća tona južnoameričkih žitarica u vrijeme domaće žetve srušit će ionako niske otkupne cijene na minimum, a o katastrofalnim posljedicama takvog udara na ionako oslabljeno stočarstvo “u ovom trenutku ne možemo ni govoriti”.

Drugi, jednako opasan izazov leži u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) Europske unije, čiji se ciljevi drastično mijenjaju.

“Od prošlih brojnih mjera ozelenjavanja i pokušavanja zadržavanja plodnosti tla i okoliša, paradigma se mijenja. Sada je novi cilj prehrambena sigurnost. Za onoga tko ne zna što to znači – to znači povećanje proizvodnje hrane. Kako će se hrvatski poljoprivrednik snaći s tim novim uvjetima? Bojim se da neće dobro, jer ako znamo da smo u produktivnosti i efikasnosti negdje na 30 posto europskog prosjeka, a u odnosu na zemlje iz kojih nam hrana dolazi smo još i niže, mislim da smo definitivno u velikim problemima,” iskreno je rezimirao stanje u sektoru.

Svoj je nastup zaključio dramatičnim, ali otrežnjujućim apelom da bez ozbiljnog i ciljanog ulaganja u obnovu gospodarstava te tehnički i tehnološki napredak, hrvatskoj poljoprivredi u budućnosti naprosto nema opstanka. Unatoč ozbiljnim upozorenjima koja su obilježila njegov govor, Mihalić je na kraju prisutnim poljoprivrednicima ipak zaželio dobru i rodnu godinu, a izlagačima na Farm Showu mnogo uspjeha u radu i prodaji.

Dragan Vulin: “Nalazimo se u novoj poljoprivrednoj revoluciji, a Osijek će i dalje ostati središte hrvatskog agrara”

U ime Grada Osijeka i gradonačelnika Ivana Radića, prisutne izlagače, uzvanike i posjetitelje 13. izdanja Farm Showa pozdravio je zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin. Izrazivši veliko zadovoljstvo što grad na Dravi iz godine u godinu ugošćuje ovu prestižnu manifestaciju, Vulin je čestitao organizatorima na impresivnom postignuću – organizaciji do sada najvećeg sajma, s rekordnim brojem izlagača i izloženih strojeva.

Naglasio je kako kontinuirani rast sajma potvrđuje stratešku važnost Osijeka na gospodarskoj mapi Hrvatske, dodavši da potpora Grada nikada nije bila upitna.

“Grad Osijek svakako podržava ovaj najveći sajam poljoprivredne mehanizacije u našem gradu. Drago nam je što je ovdje i sve ćemo učiniti da i u budućnosti ostane upravo u Osijeku, koji je središte Slavonije i neupitno središte hrvatske poljoprivredne proizvodnje,” snažno je poručio Vulin, jamčeći organizatorima institucionalnu podršku i za nadolazeće godine.

Pogled izvan okvira: Elektrotehnika u službi poljoprivrede

Iako po struci nije agronom, zamjenik gradonačelnika iskoristio je priliku kako bi dao jedan drugačiji, tehnološki osvrt na izloženu mehanizaciju. Promatrajući impresivne strojeve opremljene senzorima, navigacijskim sustavima i pametnim rješenjima, Vulin je povukao paralelu sa svojom, elektrotehničkom strukom. Istaknuo je kako današnja poljoprivreda više ne podrazumijeva samo teški fizički rad i osnovnu mehanizaciju, već visoku tehnologiju koja iz temelja mijenja način na koji proizvodimo hranu.

“Ono što bih još htio spomenuti ovdje, neću se miješati u struku, ali iz perspektive svoje struke, a to je elektrotehnika u nekom širem smislu, nalazimo se u jednoj – možda nije pretjerano reći – novoj poljoprivrednoj revoluciji,” naglasio je Vulin, zaintrigiravši prisutne svojim viđenjem modernog agrara.

Tehnologija kao ključ za bolju zaradu i održivost

Ova “nova poljoprivredna revolucija”, kako ju je nazvao, nije samo estetski ili tehnički dodatak, već nužan alat za preživljavanje i napredak na zahtjevnom tržištu. Integracija naprednih tehnoloških rješenja u svakodnevni rad na poljima, smatra Vulin, izravno će se odraziti na konačne rezultate lokalnih poljoprivrednika.

“Što se tiče korištenja novih tehnologija, iskreno vjerujem da to jednim dijelom može drastično povećati učinkovitost i produktivnost poljoprivredne proizvodnje. A onda, naravno, u svakom drugom smislu povećati i zaradu te učiniti poljoprivrednu proizvodnju ovdje kod nas, u Slavoniji, mnogo održivijom,” pojasnio je zamjenik gradonačelnika viziju tehnološki napredne poljoprivrede.

Svoje je obraćanje zaključio srdačnim željama u ime Grada, ne želeći “odviše duljiti” pred publikom željnom obilaska sajamskih izložaka. Svima pristiglima poželio je ugodan boravak u Osijeku, izrazivši duboko uvjerenje kako će i ovaj, 13. po redu Farm Show, biti iznimno uspješan u svakom poslovnom i organizacijskom smislu.

Županija ulaže u preradu, Ministarstvo najavljuje milijunske natječaje

Županica Nataša Tramišak odlučna: “Nećemo ostati samo na jeftinoj sirovini, iz vlastitog proračuna izdvajamo milijune za revitalizaciju mlinova!”

Prilikom svečanog otvorenja 13. Farm Showa, okupljenima se obratila i županica Osječko-baranjske županije, Nataša Tramišak. Njezin je govor bio jasan putokaz smjera u kojem najveća slavonska županija planira razvijati svoj poljoprivredni sektor, s posebnim naglaskom na bolni problem izvoza domaće sirovine.

Na samom početku, županica je istaknula kako kontinuitet održavanja ove manifestacije najbolje govori o njezinoj važnosti.

“Kad je nešto po 13. put, onda to znači da je važno, da je dobro prihvaćeno i da vama kao predstavnicima sektora puno znači. Isto tako, to puno znači i našim poljoprivrednicima koji dolaze tijekom ova tri dana razgledati sve ono što je novo u tehnologiji te vidjeti koji su to aktualni trendovi,” poručila je Tramišak, pozdravivši sve prisutne organizatore, izlagače i visoke goste.

Poljoprivreda kao žila kucavica županijskog gospodarstva

Županica se u svom izlaganju snažno oslonila na impresivne brojke koje dokazuju dominaciju agrara na istoku Hrvatske. Istaknula je kako Osječko-baranjska županija danas bilježi pozitivnu gospodarsku sliku i stabilnu poduzetničku klimu s više od 98.500 zaposlenih, no temelj svega i dalje ostaje obrada zemlje.

S čak 212.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega više od 92 posto čine oranice namijenjene prvenstveno uzgoju žitarica, jasno je zašto je izložena mehanizacija toliko vitalna za ovaj kraj. Unatoč impresivnoj proizvodnji koja iz godine u godinu premašuje 384.000 tona žitarica, županica je upozorila na ključni problem domaće poljoprivrede – nedostatak prerađivačkih kapaciteta.

Kraj izvoza po najnižim cijenama

Oslanjajući se na informacije s terena i razgovore s Hrvatskom poljoprivrednom komorom, Tramišak je detektirala kako se najveći dio domaće proizvodnje izvozi, i to u pravilu po najnepovoljnijim uvjetima i najnižim otkupnim cijenama.

“Kada govorimo o proizvodnji samih žitarica, više nećemo ostati na žitaricama kao sirovini. Ono što je najvažnije jest da dođemo do tog koraka prerade. Prerada je ta koja stvara dodanu vrijednost poljoprivrednom proizvodu i pretvara ga u prehrambeni proizvod,” jasno je naznačila novi smjer županijske politike.

Pritom je naglasila kako je nedopustivo da poljoprivrednici ulažu ogroman trud, rad i sredstva, a na kraju ostvare prihod manji od uloženog, zbog čega ne mogu planirati širenje proizvodnje već postaju isključivo ovisni o državnim i europskim potporama.

Milijunsko ulaganje “svih nas” u ponovno pokretanje mlinova

Kako bi se taj negativni trend preokrenuo, Osječko-baranjska županija odlučila se na konkretan i financijski vrlo izdašan potez. Županica je ponosno najavila velika ulaganja koja ne dolaze iz europskih fondova, već izravno iz truda lokalne zajednice.

“Ove godine izdvojili smo dodatne milijune eura za poljoprivredu. To za županijski proračun nisu mala sredstva. To nisu sredstva iz fondova Europske unije, ovo su sredstva našeg proračuna. Znači, to su sredstva svih nas koji uplaćujemo u ovaj proračun kako bismo pomogli ponovno revitalizirati mlinove,” istaknula je Tramišak.

Cilj ove snažne financijske injekcije je uspostava zaokruženog ciklusa “od polja do stola”. Županica je pojasnila kako su žitarice najveća snaga ovog prostora i tradicionalni faktor zadržavanja stanovništva. Revitalizacijom mlinova cilj je podići kapacitete za proizvodnju brašna, a u idućim koracima potaknuti i proizvodnju tjestenine, kruha, peciva i ostalih prehrambenih proizvoda.

“To je jedan od načina kako možemo ponovno vratiti proizvodnju hrane ovdje. To je jedan od načina kako možemo poslati pozitivnu poruku našim poljoprivrednicima,” optimistično je dodala.

Svoje je izlaganje zaključila podsjetnikom da Županija redovito podržava i voćarstvo, povrćarstvo te pčelarstvo, izrazivši uvjerenje kako će i nadolazeće mjere Ministarstva poljoprivrede, koje će najaviti državni tajnik, biti dodatni vjetar u leđa domaćim poljoprivrednicima za nabavku moderne mehanizacije izložene na Čepinu.

Državni tajnik Majdak otvorio Farm Show: “Osigurali smo više od 130 milijuna eura, ali bez udruživanja ovi se moderni strojevi nikada neće isplatiti!”

Službeno otvorenje 13. po redu Farm Showa na sportskom aerodromu Čepin pripalo je Tugomiru Majdaku, državnom tajniku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. U svom opsežnom obraćanju, Majdak nije ostao samo na prigodnim čestitkama organizatorima i lokalnoj upravi na najvećem izdanju sajma do sada, već je konkretnim brojkama i najavama odgovorio na apele prethodnih govornika.

Fokus njegovog izlaganja bio je dvostruk: s jedne strane, najavio je snažne financijske injekcije za modernizaciju i preradu, a s druge strane, uputio je vrlo direktnu kritiku strukovnim udruženjima zbog izostanka zajedništva na terenu.

Novi natječaji i više od 130 milijuna eura za investicijski ciklus

Nadovezujući se na govor županice Nataše Tramišak o važnosti prerađivačke industrije, Majdak je pred okupljenim poljoprivrednicima ekskluzivno najavio otvaranje novih, izdašnih natječaja.

“Uskoro otvaramo nove natječaje za intervenciju 73.10 za sve sektore, osim za sektor peradarstva, za koji će do kraja godine biti posebno izdvojena sredstva. Govorimo o natječaju u vrijednosti od 90 milijuna eura – 60 milijuna usmjereno je u stočarsku, a 30 milijuna eura u biljnu proizvodnju,” precizirao je državni tajnik.

Svjestan činjenice da se nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, predvodnici ratarske proizvodnje i žitnici Hrvatske, Majdak je pojasnio kako iznos od 30 milijuna za biljnu proizvodnju predstavlja tek dio šire slike. Taj će paket biti snažno nadograđen sredstvima osiguranim putem financijskih institucija HBOR-a i HAMAG-a.

“To su sredstva u iznosu od oko 50 milijuna eura, gdje će te financijske institucije omogućiti ulaganje u primarnu proizvodnju, ali i u prerađivačke kapacitete – mlinove i klaonice. Uz to dolazi i otpis glavnice od 30 do 40 posto. Ako zbrojimo jednu i drugu stavku, Ministarstvo u ovom trenutku pruža preko 130 milijuna eura kao ulaganje u investicijski ciklus,” naglasio je Majdak.

Odgovor Komori: Europske milijarde i zaokret zelenih politika

Replicirajući izravno predsjedniku Hrvatske poljoprivredne komore, Željku Mihaliću, koji je ranije zazivao “nacionalni fond od nekoliko milijardi eura”, Majdak je pojasnio makroekonomsku poziciju Hrvatske unutar Europske unije. Istaknuo je da Vlada trenutno pregovara o ukupnoj omotnici, uključujući poljoprivredu i koheziju, na razini od 16 do 18 milijardi eura, što je za tri i pol milijarde više u odnosu na aktualno razdoblje.

Iako je priznao da prve europske projekcije predviđaju smanjenje poljoprivrednog proračuna za oko 12 posto zbog povećanih ulaganja u obranu i sigurnost, uvjeren je da će Hrvatska kroz dodatne omotnice uspješno nadoknaditi taj manjak. Dotaknuo se i vruće teme europskih ekoloških regulativa koje su opteretile sektor.

“Neće se u potpunosti napustiti orijentacija na zeleni plan, ali Europski parlament i Komisija priznali su da je Timmermansova politika bila usmjerena u krivom smjeru i išla nauštrb razvoja poljoprivredne proizvodnje. To se prvo dokazalo na izborima u Njemačkoj, a sada se kroz prehrambenu sigurnost nastavlja osiguravati dodatna sredstva za Zajedničku poljoprivrednu politiku,” pojasnio je državni tajnik.

Traktor s manje od 1000 radnih sati je čisti gubitak

Uz najave financiranja, Majdak je iskoristio priliku za oštru stručnu opservaciju, poslavši jasnu poruku poljoprivrednicima, ali i samoj Komori. Upozorio je kako golo kupovanje skupe mehanizacije bez ekonomske logike i zajedništva ne vodi nikamo.

“Očekujemo od Hrvatske poljoprivredne komore, na što pozivamo već 30 godina, da ustroji odjel za udruživanje poljoprivrednika. To do sada još ne vidimo. Svi naši stručnjaci znaju da jedan traktor, ako nema 1000 do 1500 radnih sati tijekom godine, nije isplativ i ne može se amortizirati. Moramo svi zajednički razmišljati i udružiti poljoprivrednike,” izričit je bio Majdak.

Na samom kraju, složio se s vizijom lokalne uprave o nužnosti kratkih lanaca opskrbe. Zaključio je kako se hrvatska pšenica više ne smije prodavati Italiji po minimalnim cijenama, već se ratarski suficit mora iskoristiti kroz domaće mlinove i ojačan stočarski sektor. Poželjevši izlagačima izvrsnu prodaju, a poljoprivrednicima vjerno partnerstvo s Ministarstvom, Tugomir Majdak i službeno je proglasio 13. Farm Show u Osijeku otvorenim.

Predstavljanje naprednih modela poljoprivrednih dronova i njihovih prednosti u preciznoj poljoprivredi

Učinkovitija obrada polja, rad u blatnjavim uvjetima i spašavanje visokih usjeva bez gaženja tla – sve to donosi nova generacija poljoprivrednih letjelica koja je predstavljena domaćim poljoprivrednicima.

Primjena visokih tehnologija u poljoprivredi više nije stvar daleke budućnosti, već svakodnevna praksa na hrvatskim poljima. Tvrtka Jerković iskoristila je priliku kako bi poljoprivrednicima predstavila najnaprednije modele poljoprivrednih dronova, istaknuvši njihovu superiornost u odnosu na klasičnu mehanizaciju, posebno kada su u pitanju zahtjevni tereni i nepredvidljivi vremenski uvjeti.

Davor Rac iz tvrtke Jerković detaljno je demonstrirao mogućnosti ovih impresivnih letjelica, stavljajući u prvi plan modele velikog kapaciteta.

Modularni dizajn za sjetvu i prihranu

“Ovo je model 150 Max, najveći model trenutačno dostupan na tržištu Hrvatske. Radi se o inovativnom konceptu letne platforme koja se odvaja od same radne jedinice, odnosno priključka,” pojašnjava Rac, dodajući kako ova modularnost letjelici daje nevjerojatnu svestranost. “Zahvaljujući tome, imamo priključke za rasipanje granuliranih materijala, što se može sjajno iskoristiti za sjetvu, kao i za preciznu raspodjelu raznih hranjiva.”

Spas za visoke usjeve i mokra tla

Ono što dronove čini pravom revolucijom u preciznoj poljoprivredi je njihova neovisnost o stanju samog tla. Dok su teški traktori i prskalice bespomoćni u blatu ili u visokim usjevima, dron svoj posao obavlja iz zraka, bez ikakvog oštećivanja biljaka.

“Glavna prednost poljoprivrednog drona u suvremenoj praksi je to što omogućuje sigurnu proizvodnju. Možete ulaziti u polje kada tlo nije prigodno za mehanizaciju, primjerice kada je izrazito visoka vlaga tla, ili kada imate visoke usjeve poput kukuruza i suncokreta. U tim kasnijim fazama rasta, biljke često zahtijevaju dodatna hranjiva ili biostimulanse, naročito nakon oštećenja od leda i drugih elementarnih nepogoda,” ističe Rac.

Upravo zbog izostanka gaženja usjeva i zbijanja tla, Rac napominje kako je ovakva investicija “daleko isplativija nego klasična poljoprivredna mehanizacija.”

Od prodaje do kompletne usluge tretiranja

Zanimljivo je da tvrtka ne nudi samo prodaju, već je prilagodila svoj poslovni model i onima koji tek žele isprobati ovu tehnologiju na vlastitim poljima.

“Mi radimo i kompletnu uslugu. Dovoljno je da nas nazovete, a mi pripremimo cjelokupan radni proces, dođemo na vaše polje i obavimo tretiranje. Klijenti tako imaju mogućnost iz prve ruke vidjeti dron u radu, što im uvelike pomaže pri donošenju odluke o eventualnoj vlastitoj investiciji,” objašnjava prodajni predstavnik tvrtke Jerković.

Kada je riječ o radnom učinku, dronovi ne zaostaju za strojevima. Idealan su izbor za površine svih veličina, od manjih parcela do velikih tabli od 50 ili 100 hektara. “Njemu to nije nikakav problem. Radni učinak ovakvog drona kreće se od 12 do 17 hektara na sat, ovisno o vrsti tretiranja koje se obavlja,” potvrđuje Rac.

Model 500 Pro: Mikronska preciznost za voćnjake i vinograde

Uz robusni 150 Max (koji nosi 50 kilograma tereta i do 280 litara u specifičnim konfiguracijama), predstavljen je i model 500 Pro, idealan za trajne nasade. Opremljen je spremnikom od 80 litara i posebnim sustavom prskanja.

“Model 500 Pro opremljen je s četiri rotacijske mlaznice, smještene na svakoj ruci letjelice, što ga čini izuzetno pogodnim za rad u vinogradima i voćnjacima gdje je potrebna duboka penetracija sredstva. Rotacijska mlaznica omogućuje da sami odabirete brzinu rotacije diska, čime precizno kontrolirate veličinu kapljice – od 50 do 500 mikrona,” detaljno je pojasnio Rac.

Upravo ta mogućnost atomizacije ključna je za učinkovitost drona. “To vam omogućuje da se savršeno prilagodite pojedinim sredstvima. Unatoč maloj količini vode koja se koristi pri tretiranju dronom, kontrola veličine kapljice osigurava da pokrivenost i zaštita na biljkama bude jednako kvalitetna, pa čak i bolja nego kod klasičnih metoda,” zaključio je Rac, potvrđujući da su dronovi postali nezaobilazan alat modernog i isplativog agrara.