OOB Umag

Predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak: „Unatoč izazovima, cilj nam je besprijekorna gradnja brodova za HRM“

Nove obavijesti Vijesti

Predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak otvoreno je progovorio o izazovima i teškoćama s kojima se brodogradilište suočilo tijekom gradnje obalnih ophodnih brodova (OOB) za Hrvatsku ratnu mornaricu (HRM). U razgovoru sa novinarom portala Veterani naglasio je kako se ne radi o „kašnjenju“ u klasičnom smislu, već o kompleksnom procesu gradnje prototipa, testiranja i serijske proizvodnje koji su se odvijali u okolnostima globalnih kriza i povećanih troškova.

Kronologija izazova i prolongiranja rokova

Debeljak je podsjetio kako je Ugovor o gradnji OOB-a potpisan u prosincu 2014. godine te da je predviđao gradnju prototipa, njegovo iscrpno testiranje i tek potom gradnju serije brodova.
Ono što smatramo važnim za razumijevanje je da Ugovor podrazumijeva izgradnju prototipa i tek nakon opsežnog ispitivanja istog od tvorničkih, zatim do primopredajnih i kasnije ispitivanja u stvarnoj upotrebi (kolaudacija) pokretanje gradnje brodova u seriji i to tek nakon pisanog naloga Naručitelja. Okolnosti koje su uzele vremena kako u periodu izgradnje prototipa, a zatim i u periodu izgradnje brodova u seriji poznate su i Naručitelju i Graditelju i o njima će se eventualno raspravljati javno kada o tome odluči odnosno odobri Naručitelj.“ istaknuo je Debeljak.

Nalog za gradnju serije stigao je u veljači 2020., a ubrzo je gradnja svih četiri broda započeta paralelno. Međutim, proces su usporile okolnosti više sile – pandemija COVID-19, poremećaji u opskrbnim lancima, rast cijena energenata i posljedice rata u Ukrajini.

Nakon vremena potrebnog za re-projektiranje i izradu i odobrenje detaljne tehničke dokumentacije, zatim cijelog postupka i odobrenja nabave, izgradnje i ispitivanja prototipa koje je po riječima visokih časnika HRM-a bilo do sada najtemeljitije i najopsežnije od svih brodova u floti HRM-a, a sve u cilju postizanja zahtjevnih taktičko tehničkih zahtjeva prema NATO standardima tek u veljači 2020. godine dobiven je nalog za nastavak gradnje brodova u seriji.”

Obalni ophodni brodovi OOB-31 “Omiš” i OOB-32 “Umag” izgrađeni su za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.

Ova plovila su dugačka 43,16 metara i opremljena su daljinski upravljanom oružnom stanicom s automatskim topom kalibra 30 mm, dva mitraljeza kalibra 12,7 mm s ručnim upravljanjem i četiri prijenosna protuzračna raketna sustava. Oružna stanica omogućuje daljinsko upravljanje i uključuje integrirani elektrooptički senzorski sustav za autonomni angažman, stabiliziranu kupolu, automatsko praćenje ciljeva i mogućnost ispaljivanja 200 metaka u minuti, učinkovito djelujući i danju i noću.

GLAVNE KARAKTERISTIKE 

  • Duljina | Ukupno 43,16 m
  • Duljina | na vodovodu 39,11 m
  • Širina | max 8,00 m
  • Širina | trup 7,50 m
  • Gaz 2,87m
  • Brzina 28 čvorova

Trupovi patrolnih plovila izrađeni su od čelika visoke čvrstoće AH36, dok je nadgrađe izrađeno od aluminijske legure. Njihov dizajn osigurava nepotopivost čak i u slučaju poplave dva susjedna odjeljka, kao što su oba strojarnice. Također su opremljeni specijaliziranim nuklearno-biološko-kemijskim (NBC) sustavom zaštite, koji uključuje filtraciju zraka i hermetičko brtvljenje radnih i životnih prostora.

Svako plovilo ima kapacitet posade od 17 i operativnu izdržljivost od 10 dana. Vrlo su učinkoviti u pomorskim operacijama potjere, postižući maksimalnu brzinu od 28 čvorova, a pokreću ih dva glavna motora ukupne snage 2 × 2525 kW. Ključna prednost je optimizacija ugrađenih sustava, omogućujući domet od 1000 nautičkih milja pri krstarećoj brzini od 15 čvorova na jednom punjenju goriva. Inovativni dizajn trupa i izvrsne karakteristike za nautiku osiguravaju izvanrednu učinkovitost goriva, što dovodi do značajnih ušteda u usporedbi sa sličnim plovilima.

Obalni ophodni brodovi Obalne straže i Hrvatske ratne mornarice “Omiš” i “Umag” opremljeni su najsuvremenijim radarskim, komunikacijskim, naoružanim i pogonskim sustavima. Zahvaljujući svojim iznimnim pomorskim sposobnostima, mogu djelovati čak i u uvjetima koji onemogućuju isplovljavanje drugih hrvatskih državnih plovila.

Jedan značajan primjer njihove učinkovitosti dogodio se u ožujku 2024. godine, kada je posada ‘Omiša’ uspješno prevezla kritično bolesnog pacijenta s otoka Visa u Split, unatoč ekstremnim vremenskim uvjetima, noći i jakoj grmljavinskoj oluji.

Uvođenje ovih ophodnih brodova u operativnu službu označava nastavak modernizacijskih napora i razvoj novih sposobnosti unutar Obalne straže i Hrvatske ratne mornarice. Osim pružanja značajnih referenci za brodogradilište Brodosplit, primarni cilj ovog projekta je oživljavanje hrvatskog vojnog brodograđevnog sektora.

Uzroci povećanih troškova

Odmah nakon toga započeta je gradnja sva 4 broda u seriji u tzv. zataknutom paralelnom radu, no nažalost sam početak i tijek gradnje obilježile su okolnosti više sile pandemije virusa COVID-19 i sve posljedice poremećaja u radu, opskrbi, logistici koje su imale na značajan porast troškova tijekom 2020. i 2021. godine da bi sve kulminiralo 2022. pa 2023. godine radi Ukrajinske odnosno energetske krize.

Enorman rast troškova koji je valjda svima poznat i izvan poslovnih krugova doveo je to kontinuiranog preispitivanja mogućnosti nadoknade istih od strane Naručitelja. Graditelj je cijelo vrijeme pokrivao te povećane troškove gradnje i opremanja brodova vlastitim sredstvima i sredstvima osiguranih kreditom. Pregled sveukupnih troškova realizacije Ugovora od početka dostavljeni su Naručitelju na uvid i analizu,”pojasnio je Debeljak.

Troškovi su, tvrdi, uredno knjiženi prema međunarodnim računovodstvenim standardima, a valjanost poslovanja potvrdio je i ovlašteni revizor DIV Grupe. Dokumentacija s prikazom svih troškova dostavljena je MORH-u, no Naručitelj se fokusirao isključivo na „buduće troškove“ potrebne za dovršetak serije.

Naručitelj se usmjerio samo na troškove koji su nužni za dovršetak izgradnje od npr. danas pa na dalje. O tim tzv. budućim troškovima dovršetka gradnje brodova u seriji od stanja gotovosti u kojem su sada pa do isporuke postoji suglasje između Naručitelja i Graditelja,” obljašnjava Debeljak.

Koliki bi bio Vaš „prihvatljiv projektni gubitak“ u slučaju dovršetka gradnje pod trenutnim uvjetima?

“Imajući za cilj u potpunosti izvršenje Ugovora (koliko god on specifičan i dugotrajan bio) s poslovne strane smatramo opravdanim prihvatiti i projektni gubitak u onoj mjeri koji neće onemogućiti nastavak poslovanja Graditelja koji će stjecanjem reference biti još više prepoznato i na međunarodnom tržištu brodova specijalne namjene. Naime ključno je da su brodovi besprijekorni i da je krajnji korisnik s njima u potpunosti zadovoljan, a što je i plod zajedničkog vrlo složenog rada na razvoju istih. “

Trenutno stanje gradnje i planovi

Preostala tri broda nalaze se u visokim fazama gotovosti. Za završetak je potrebno:

  • dovršiti opremanje sustava,
  • provesti ispitivanja u luci i na moru,
  • obaviti probne plovidbe,
  • izvršiti bojna gađanja iz oružnih sustava.

Debeljak naglašava kako je cilj potpuno izvršenje Ugovora, čak i uz prihvat „projektnog gubitka“ koji neće ugroziti poslovanje.
„Važno nam je da su brodovi besprijekorni i da HRM s njima bude u potpunosti zadovoljan,“ dodao je.

Brodosplit i budućnost vojne brodogradnje

Na pitanje o gradnji planirane korvete do 2030. godine, Debeljak je istaknuo da Brodosplit raspolaže svim kapacitetima, ali da konačna odluka pripada MORH-u.
Svaka pomorska zemlja s razvijenom brodogradnjom koristi taj potencijal i za gradnju brodova svoje ratne mornarice. Na taj način zadržava sredstva u gospodarstvu, zapošljava ljude i razvija vlastite sposobnosti,“ poručio je.

Debeljak smatra da bi uključivanje domaće industrije u izgradnju novih brodova bilo mudro i potrebno, jer bi to omogućilo održavanje postojećih i razvoj novih tehnoloških potencijala te jačanje konkurentnosti na globalnom tržištu.

Corvette OPV C BIS91

Brodska oprema uključuje mehanizme, uređaje, instalacije, sustave, alate, instrumente i druge sustave koji se sastavljaju i isporučuju s brodom i potrebni su za pravilno funkcioniranje.

Pogonski sustav omogućuje sljedeće:

  • Maksimalna brzina – 26 čvorova
  • Brzina patrole (optimalna brzina) – 22 čvora
  • Maksimalna brzina električnog pogona – 10 čvorova
  • Domet krstarenja pri brzini od 16 čvorova – najmanje 3000 NM

Za poboljšanje agilnosti bit će instaliran pramčani potisnik.

Korveta će biti opremljena navigacijskim radarima X-pojasa snage najmanje 25 kW i radarima S-pojasa snage najmanje 30 kW. Instalirani sustav elektroničkih karata ECDIS-a mora obuhvaćati sva određena područja rada plovila. Plovilo će biti opremljeno VHF radio stanicom s višemodnim zračnim radarom, UHF radio stanicom, AIS sustavom. Korveta će imati sustav nadzora dugog dometa, dnevno svjetlo i toplinsko snimanje u obliku žiro-stabiliziranog optoelektroničkog senzora. Korveta će biti opremljena s dva navigacijska reflektora, radio stanicom i sustavom praćenja.

Upravljivost

Korveta će moći manevrirati bez tegljača ili drugog plovila pri malim brzinama, posebno pri prolasku kroz uske prolaze i kanale te pri privezivanju i odvezivanju s vjetrom do Beaufortove snage 8, s obzirom na nastale morske struje u navedenim područjima navedenim u točki 1.3.

Upravljivost korvete pretpostavlja osiguravanje upravljivosti i stabilnosti kursa, mogućnost zaustavljanja u nuždi radi sigurne plovidbe i zadovoljavanje manevarskih standarda u skladu sa standardima IMO-a.

Korveta može postići brzinu od 26 čvorova u sljedećim uvjetima:

  • kompletna posada i oprema
  • 50% spremnika goriva, ulja, hrane, vode i crne vode.
  • dubina mora ne manja od 30 m
  • stanje mora, ne više od 2, brzina vjetra do 3,3 m/s

Posada

Korveta prima 71 člana posade, uključujući:

  • 61 član posade
  • 10 dodatnih pomoćnih djelatnika

Autonomija

Autonomija korvete je preko 30 dana sa 71 članom posade i pomoćnim osobljem. Korveta će imati osigurane spremnike za odvojeno skladištenje i pakiranje otpada u skladu s konvencijom “MARPOL”.

Domet krstarenja korvete je 3000 NM.

Dolazak broda je 3000 nm u plovidbi pri optimalnoj brzini od 16 čvorova i pod pretpostavkom da 10% goriva ostane u spremnicima.

Materijal i konstrukcija

Trup je izrađen od brodograđevnog čelika standardnih gomoljastih profila, I profila (traka) i izrađenih T-profila. Nadgrađe će biti izrađeno od limova od aluminijske legure AlMg4.5Mn, standardnih I profila (traka) i izrađenih T-profila.

Korveta BIS 91 zamišljena je kao višenamjenski ratni brod koji obavlja opće borbene zadaće koje uključuju topničke operacije na površinskim, zračnim i obalnim ciljevima, učinkovitu protuzračnu borbu srednjeg dometa, učinkovitu dalekometnu borbu na površinskim i obalnim kopnenim ciljevima, protupodmorničku borbu i blisku protuzračnu obranu plovila te obranu od svih oblika asimetričnih prijetnji.

Borbeni sustav za BIS 91 strukturno se sastoji od tri segmenta, kako slijedi:

  • Sustav naoružanja
  • Senzorski sustav
  • Sustav upravljanja borbom (CMS)

Sustav naoružanja

BIS-91 je opremljen sljedećim sustavom naoružanja za obavljanje svih potrebnih zadataka u smislu borbenih operacija:

  1. Pramčani top – glavni kalibar 76 mm (opcionalno 57 mm) smješten na pramcu korvete
  2. Protuzračni raketni sustav s vertikalnim lansiranjem smješten na pramcu korvete, iza glavnog topa
  3. Sustav protubrodske obrane dugog dometa smješten na nadgradnji iza kormilarnice
  4. Sustav lakih torpeda za protupodmorničku borbu – smješten na krmi glavne palube
  5. Daljinski upravljani lokalno stabilizirani malokalibarski topovi (do 30 mm), 2 kom., namijenjeni za blisku obranu – smješteni na palubi nadgrađa s obje strane broda (opcionalni i laki projektili)
  6. Daljinski upravljani teški strojnici kalibra 12,7 mm (2 kom.) za blisku obranu i zaštitu broda od mogućih asimetričnih prijetnji – smješteni na palubi nadgrađa

Senzorski sustav

Senzorski sustav korvete potreban za učinkovito korištenje opisanog sustava naoružanja sastoji se od:

  1. 3D radar za promatranje kao glavni sustav nadzora na brodu (Identification Friend or Foe – IFF). Antenski dio sustava nalazi se na vrhu jarbola, dok je primopredajnik smješten u tehničkoj prostoriji u blizini borbenog operativnog centra plovila.
  2. Radarski i EO (elektrooptički) sustav praćenja i upravljanja paljbom prema nadziranim ciljevima. Antenski dio sustava nalazi se iznad kormilarnice, dok se pomoćni sustavi nalaze u tehničkoj prostoriji na razini borbenog operativnog centra plovila.
  3. Protupodmornički sonar u trupu broda. Antena se nalazi u trupu broda.
  4. Sustav elektroničkog ratovanja:
    radarski detektor (opcionalno sustav ometanja radara) (elektronička protumjera – ECM). Dijelovi antene postavljeni su na jarbol.
    – dva sustava za lansiranje mamaca, jedan smješten na pramcu (koji pokriva pramčani sektor), a drugi na krmi (pokriva krmeni sektor).

Sustav upravljanja borbom (CMS)

CMS sustav temelji se na potpuno otvorenoj i distribuiranoj računalnoj hardverskoj i softverskoj konfiguraciji sa svim potrebnim sučeljima senzorskih i naoružanih sustava plovila te potrebnim operativnim pločama za kvalitetan grafički prikaz taktičke zračne, površinske i podvodne situacije oko broda potrebne za analizu, procjenu situacije, akviziciju i ciljeve praćenja, kao i donošenje pravovremenih odluka o akciji. Prezentacijski dio sustava (upravljačke ploče) nalazi se u borbenom operativnom centru plovila, dok se potrebni hardverski uređaji (serveri) mogu smjestiti u zasebnu prostoriju.

Jezgra sustava sastoji se od konzole umrežene s upravljačkim konzolama senzorskog dijela sustava (3D radar, FCR + EOS) (također konzola s pramčanim topom), sonara, ECM-a, MASS-mamaca) i upravljačkih ploča topova na daljinsko upravljanje za slanje indikacije cilja koji predstavlja potencijalnu prijetnju.

Kako bi bio u potpunosti operativan, CMS se povezuje s navigacijskim sustavom korvete (radar, žiroskop, anemometar) i komunikacijskim sustavima unutarnje i vanjske veze plovila.

Dio CMS-a je posebna žiroskopska vertikala (laserski ili optički žiroskop (3D)), kao i poseban anemometar (za izračunavanje balističkog vjetra).

Problemi Brodosplita u gradnji ophodnih brodova rezultat su složenog spoja tehničkih, logističkih i globalnih okolnosti. Ipak, Uprava tvrdi da je odlučna dovršiti projekt u korist Hrvatske ratne mornarice, osigurati zadovoljstvo krajnjeg korisnika te sačuvati reference koje će domaćoj brodogradnji otvoriti vrata i na međunarodnoj sceni.

MORH odbio komentar

Pokušali smo razgovarati i s Ministarstvom obrane, no MORH nije želio odgovoriti na poslani upit vezano uz obalne ophodne brodove (OOB).



Odgovori