Na današnji dan 2016 u Münchenu, bivši šefovi UDBA-e Josip Perković i Zdravko Mustač proglašeni su krivima za pomaganje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine. Obojica su osuđeni na doživotnu kaznu zatvora koju će odslužiti u Hrvatskoj. Sudac Manfred Dauster prilikom obrazloženja presude izjavio je: Samo je polovična istina da je Hrvatska otvorila svoje arhive. Mnogi dokumenti su prebačeni u privatne arhive.
Dana 30. svibnja 2011. godine., Njemački tjednik Focus objavio je da hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) uništava kompromitirajuće dokumente o Perkoviću, pozivajući se na izvore u bavarskom Pokrajinskom uredu za suzbijanje kriminala (LKA). ‘Dokumenti s potpisom Josipa Perkovića svjesno se uništavaju’ javlja Focus, dodajući da je riječ o dokumentima povezanim s Đurekovićevim ubojstvom. Neimenovani službenik LKA rekao je za Focus kako je SOA u svjetlu ulaska Hrvatske u Europsku uniju ‘zaokupljena sklanjanjem dokaza o mračnim poslovima’.
Bivši direktor u naftnoj kompaniji INA i prebjeg iz socijalističke Jugoslavije Đureković brutalno je smaknut hicima iz pištolja te udarcima sjekirom 1983. u Wolfratshausenu, tridesetak kilometara od Münchena.
Ubijen je u improviziranoj tiskari smještenoj u garaži drugog hrvatskog emigranta, Krunoslava Pratesa, koji je istovremeno uređivao iseljenički tisak i informirao UDBA-u.
Četvrt stoljeća nakon atentata Prates je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog pomaganja u ubojstvu, a tijekom suđenja isplivala su i imena Perkovića i njegova šefa Mustača, koji su zatim zajedno sjeli na optuženičku klupu.
U završnoj riječi tužiteljstvo je kao motiv ubojstva istaknulo uklanjanje Đurekovića kao svjedoka financijskih malverzacija, u koje je, između ostalih, bio upleten Vanja Špiljak, sin moćnog jugoslavenskog političara Mike Špiljka.
“Glavni motiv je bio ubiti jednog separatista i kritičara režima. To su okrivljeni znali. Đurekovića je trebalo ušutkati i fizički i politički. I time obrazlažemo ovo ubojstvo iz niskih pobuda. Da se radilo o ubojstvu terorista, takve kvalifikacije ne bi bilo”, rekao je predsjednik sudskog vijeća Manfreda Dauster.
Sud smatra osnovanom tvrdnju iz optužnice po kojoj je Perković zasad nepoznatim počiniteljima predao ključ garaže pokraj Muenchena u kojoj je Đureković 28. srpnja 1983. ubijen. On je taj ključ početkom lipnja 1983. u Luksemburgu dobio od svog doušnika Krunoslava Pratesa.
“Pomoću tog ključa najmanje dvojica počinitelja ušla su u garažu koja je korištena kao tiskara gdje su dočekali Đurekovića“, stoji u obrazloženju presude.
U Obrani Mustača i Perkovića, odnosno SDS-a (bivše UDBA-e), odgovornost za likvidaciju se pokušala prebaciti na Vojnu obavještajnu (KOS), na što je zemaljski sud u Münchenu odbacio.
“Mi smo u uvjereni u to da u KOS-u nisu postojali motivi za likvidaciju Đurekovića. KOS osim toga, prama našem uvjerenju, nije bio upleten u nijedno ubojstvo u emigraciji“, rekao je Dauster.
Dana 28. svibnja 2018. godine Njemački Vrhovni sud odbio je Perkovićevu žalbu na presudu od 3. kolovoza 2016. godine i pravomoćno ga osudio na doživotni zatvor zbog ubojstva Stjepana Đurekovića.
Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda je za Perkovića još ranije njemačku kaznu prevelo u 30-godišnju, koju će služiti u Hrvatskoj.
Prevođenje presude u hrvatski pravni okvir uvjet je za povrat u hrvatski zatvor Perkovića i Mustača koji su Njemačkoj i izručeni pod uvjetom da kaznu nakon presude služe u Hrvatskoj. Uvjet za izručenjem Perkovića i Mustača bio je da zatvorsku kaznu odsluže u Hrvatskoj, no budući da u Hrvatskoj ne postoji kazna doživotnog zatvora, kazna Perkoviću preinačena je u 30 godina zatvora, a Mustaču u 40 godina.
Odvjetnik Anto Nobilo pokrenuo je u travnju 2022. godine inicijativu da ih zbog poodmakle dobi, zdravstvenog stanja i zasluga za obranu Hrvatske, predsjednik Zoran Milanović pomiluje. Molba za pomilovanjem prisnažena je i popratnim pismom koje je potpisalo nekoliko umirovljenih hrvatskih generala, među kojima i Ante Gotovina, . No, dvojica generala u međuvremenu su povukli svoje potpise zbog bure koju je u javnosti izazvala inicijativa za pomilovanjem.
