Prema međunarodnom pravu, u ratu se napadnuti mogu braniti.
Međutim, u Njemačkoj se vodi rasprava o tome smije li i kako Ukrajina napadati ciljeve u Rusiji.
Povod za to bila je izjava ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se rat postupno vraća u Rusiju. Tokom vikenda su dvije bespilotne letjelice dospjele do Moskve gdje su napravile manju štetu. Zelenski je potom izjavio da su napadi na vojne ciljeve i simbolička središta Rusije „neizbježan, prirodan i apsolutno pošten proces”. U utorak navečer (1.8.) dogodio se još jedan napad dronovima na Moskvu.
Prema međunarodnom ratnom pravu, napadnuta država se može braniti. „U određenim okolnostima, kada postoji ruski napad preko granice, Ukrajina ima pravo braniti se“, objašnjava američki profesor prava i bivši diplomat David Scheffer, koji predaje na Sveučilištu Arizona u državi Washington. „Ovo pravo uključuje vojne napade na ruski teritorij kako bi se odvratili, spriječili ili zaustavili akti agresije“, piše Bernd Riegert za DW.
Ovi se napadi također mogu odvijati duboko u pozadini i nisu ograničeni na neposrednu liniju fronte. No napadi na civilno stanovništvo nisu dopušteni. Ali međunarodnim pravom su pokriveni napadi na teritorije pod ruskom okupacijom kao što je poluotok Krim, koji pravno pripada Ukrajini, jednako kao i na brodove ruske ratne mornarice u Crnom moru.
Domet topništva koje Ukrajina sada dobiva od zapadnih zemalja postupno se povećavao. Topništvom dugog dometa napadaju se položaji ruske vojske i aerodromi s kojih se ispaljuju rakete. Ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Oleksii Makeijev traži da i Berlin isporuči krstareće rakete, no njemački ministar obrane Boris Pistorius to za sada odbija učiniti.
U međunarodnom ratnom pravu nije sasvim jasno gdje je prag na kojem država postaje strana u ratu. Mnogi stručnjaci smatraju da isporuka oružja i streljiva samo pomaže samoobrani Ukrajine. Zato zemlje koje ga opskrbljuju ne ulaze aktivno u rat. No, diskutabilno je predstavlja li obuka ukrajinskih vojnika za korištenje zapadnog oružja već aktivno sudjelovanje u ratu.
Kada bi zemlje koje isporučuju oružje Ukrajini imale izravan utjecaj na uporabu dalekometnog oružja i izbor ciljeva u Rusiji, prema mišljenju mnogih pravnih stručnjaka, one bi zajedno s Ukrajinom aktivno ostvarivale “kolektivno pravo” samoobrani” i time sudjelovati u ratu. Isto vrijedi i u slučaju da SAD, Poljska ili bilo koja druga država pošalju svoje trupe na front, ili za intervenciju zračnih snaga zapadnih zemalja, piše Bernd Riegert .
Ruski političari više su puta prijetili da bi Rusija mogla biti prisiljena upotrijebiti nuklearno oružje kako bi se odbranila od Zapada. Rusko bi vodstvo rat moglo dodatno eskalirati i napadom na zemlje koje Ukrajini dobavljaju oružja. Taj scenarij Zapad po svaku cijenu želi izbjeći.
Na upit DW-a, glasnogovornica Europske komisije Nabila Massrali rekla je da nije poznato jesu li dronovi srušeni u blizini Moskve uistinu doletjeli iz Ukrajine. Izjave Rusije nisu vjerodostojne. „Rusija ne bi trebala koristiti ove incidente kao još jedan razlog za eskalaciju svog nezakonitog i barbarskog napada na Ukrajinu i njezin narod“, rekla je Nabila Massrali u Bruxellesu.
Ona je osim toga dodala da je jasno da Ukrajina ima svako pravo na samoobranu i dogovoreno je da se oružje koje financira Europska komisija koristi isključivo za samoobranu.
Foto: Manuel Balce Ceneta/AP/dpa/picture alliance
