Dva tjedna traje “bitka” oko odlaska časnika Hrvatske vojske u misiji NATO-a za sigurnosnu pomoć i obuku za Ukrajinu (NSATU), koja je osnovana 12. srpnja ove godine s ciljem pružanja potpore Ukrajini protiv Rusije, a glavna joj je zadaća preuzimanje kordinacije vojne pomoći od SAD-a.
Danas je na poziv predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, došao zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge, koji je prvo sudjelovao na prijemu kod predsjednika Vlade, a zatim i na dva saborska Odbora.
Svrha dolaska Glavnog tajnika NATO-a je pokušaj da se dobiju točne informacije o aktivnosti NSATU-a, odnosno, odlaska hrvatskih časnika u Njemačku.
Zajednička sjednica Odbora za vanjsku politiku i Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a započela je u 15:30 sati, u dvorani Ante Starčevića. Uz zamjenika glavnog tajnika NATO-a, Borisa Ruga, sjednici je prisustvovao i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, brigadni general Tomislav Galić sa suradnicima, državni tajnik u ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Sebastian Rogač i saborski zastupnici.
Sjednicu je otvorio predsjednik Odbora za vanjsku politiku, Andro Krstulović Opara koji se zahvalio Borisu Ruga na odazivu, ali je i napomenuo kako na sjednicu nije došao načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, general-pukovnik Tihomir Kundid, koji se zahvalio na pozivu na sjednicu ali je naglasio kako sukladno naredbi predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH, Zorana Milanovića za čiju je provedbu odgovoran prema čl. 70., stavcima 1. i 2. Zakona o obrani, “Nisam u mogućnosti odazvati se vašem pozivu”. Sjednici nije prisustvovao ni predsjednik Odbora za obranu, Arsen Bauk.
Hrebak je u početku izlaganja objasnio zamisao održavanja ove zajedničke sjednice Odbora, “Ja se nadam da ćemo danas iskoristiti ovu priliku i čuti sve ono što vas zanima , sve one teze koje su bile, nedavnih tjedana, prisutne u Hrvatskoj javnosti, i da ćemo ih danas sve raspraviti”.
Andro Krstulović Opara je u uvodnim riječima ponovio problem vezan za slanje hrvatskih časnika u NATO misiju NSATU, “ načelnik GS OSRH general-pukovnik Tihomir Kundid je 19. listopada ove godine uputio pismo potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Ivanu Anušiću, kojem je dao informacije o NSATU, te je naglasio Da NATO nije i neće postati strana u oružanom sukobu kao posljedica ove aktivnosti. Te da je teritorijalna provedba isključivo na teritoriju zemalja članica NATO-a. “, te je nastavio, kako ovo treba naglasiti kao najbolji mogući uvod.”
Zamjenik glavnog tajnika NATO-a, Boris Ruge u svom izlaganju je rekao;” Zadovoljstvo mi je biti u Zagrebu . Cijenim što ste me pozvali zajedno sa gospodinom Hrebakom, kao izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. To je vrlo važan element savezništva, istovremeno nam je važno da dopremo do Nacionalnih parlamenata kada moramo objasniti što je ono što NATO radi.”
Ruge je nastavio svoje izlaganje sa svojom osobnom primjedbom iz Domovinskog rata.
“Dopustite, ako smijem, započeti sa svojom prvom primjedbom, a to je da sam se priključio NATO-u prije 32. godine u Bonu, Bio sam desk officer za bivšu Jugoslaviju kada je rat na ovim područjima započeo. Bilo je jako puno dramatičnih trenutaka u tom razdoblju i nekoliko godina sam poslije radio u misiji za SAD-a, do 1995. godine, i svjedočio sam Hrvatskoj koja je postigla svoju neovisnost i slobodu. Poštujemo taj suverenitet , dakle, ja sam pomno pratio razvoj Hrvatske od 1991. godine. Ako smijem reći, već sam na konferenciji za medij rekao, da slike koje ja danas iz Ukrajine vidim, ponekad me podsjećaju na ono što sam vidio iz Hrvatske 1991. godine. Kada vidim slike Bahmuta podsjete me na Vukovar,na brojne druge gradove i civile koji su tada stradali i patili. ”
Ruge je u nastavku naglasio kako nije došao u Hrvatski sabor čitati lekcije, niti govoriti s visoka, nego da će rado dati sve korisne informacije.
Na samitu NATO-a u Washingtonu, u srpnju, savezni su se dogovorili oformiti jedan paket potpore Ukrajini, uz financijski paket od 40 mil eura, dogovorili smo i formirati jedan zajednički komunikacijski centar, tkz. JATEK, zajednički centar za analizu, i isto tako imenovali smo visokog predstavnika NATO-a u Ukrajini. Vrlo važno za našu današnju raspravu odlučili smo uspostaviti novi obučnu NSATU aktivnost za sigurnosnu obuku i potporu Ukrajini. Ova nova zapovjedna grana NATO-a, smještena je u Wiesbadenu, u Njemačkoj, i očekujemo da bude u potpunosti operativna u nadolazećim mjesecima. Već imamo jako puno zaposlenih ljudi, i Glavni tajnik Margute posjetio je Wiesbaden prije nekoliko dana. NSAU je odlučan poduprijeti Ukrajinski suverenitet. NSATU će imati zadaće koje su već uspostavljene i već su na neki način određene, nakon što je Rusija napala Ukrajinu, a te zadače su izričito obučne, nadgledanje obuke Ukrajinski Oružanih snaga, i pružiti dugoročno potporu razvoju Oružanih snaga, te pružiti potporu kroz planiranje. Vojnici će odlaziti u Wiesbaden i tamo će se pružati pomoć Ukrajini. NSATU će isto tako imati časnike za vezu s Ukrajinom koji će ponekad putovati u Ukrajinu, nekoliko njih. Isključivo će biti odluka koji časnici će biti ti koji će ici u Ukrajinu, a svaka zemlja to može sama odlučiti. Oni neće sudjelovati u borbama, oni će biti samo časnici za vezu. Što se tiče vojne opreme, želimo pružiti veću potporu planiranja i koordinacije Ukrajini, i NSATU želi biti održiv interoperabilan sustav koji će sudjelovati unutar Euro atlantskih integracija. NSATU će pratiti sigurnosna događanja u Ukrajini i omogućiti koordinaciju i suradnju među saveznicima. To će isto tako dati iskustvo onim časnicima koji će sudjelovati u toj NSATU misiji.
A što NSATU nije.
On neće pružati obuku niti davati vojnu potporu, u smislu davanja oružja Ukrajini, nego će se više raditi o opremi, u smislu donacija. Trideset i dva saveznika( članovi NATO-a) neće postati strana u sukobu, i NATO neće pružati logističku potporu izvan teritorija zemalja članica NATO-a. NSATU je uspostavljen izvan Ukrajine i neće biti NATO- vih snaga u Ukrajini. Međutim, postojat će časnici za vezu koji će odlaziti u Ukrajinu ( to će biti jedan ograničen broj) .
Što NSATU znači?
NSATU će nastojati identificirati i koordinirati različite vrste potpore Ukrajine, a uspjeh će biti onoliki koliko će biti donacije i potpora različitih nacija. Kao bi NSATU postao u potpunosti operativan i postao koristan Ukrajini, to je ključna stvar koju želimo postići. Kako ovisimo apsolutno o Nacionalnim donacijama, ključno nam je da svaka zemlja članica odredi one službenike koji će biti dodijeljeni, ako Hrvatska to odluči, to će onda biti jedan vrijedan doprinos ovoj misiji. To je neophodno za uspjehe NSATO misije, a to je opet neophodno kako bi Ukrajina ostala suverena i neovisna država.
Ruge je citirao odlomak iz Washingtonske deklaracije, koja su potpisala 32 šefa država i vlada, “Odlučili smo uspostaviti NSATU kako bi smo koordinirali dobavu vojne obuke za Ukrajinu među saveznicima i njihovim partnerima. Cilj je pružiti sigurnosnu potporu Ukrajini na dugoročno održivoj razini. Omogućavajući predvidljivu i sveobuhvatnu potporu . NSATU, koji će djelovati u zemljama članica, producirajući biti će samoodrživ u skladu sa poveljom UN-a. NSATU neće, prema međunarodnom pravu , učiniti NATO stranu u sukobu. Podupirat će transformaciju Ukrajinskih sigurnosnih snaga, omogućujući njenu buduću integraciju u NATO:”
NATO je saveznih Ukrajine, ali nije strana u sukobu.
Ruge naglašava, kako je ključno za sve članice da ne postanu strana u sukobu i da ne uđe u rat sa Rusijom. “To je naše temeljno načelo, nije to važno samo zagrebu, nego to je važno i u brojnim drugim glavnim gradovima zemalja članica.”
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić je u svom izlaganju rekao; ” Hrvatska vojska ima dugu tradiciju sudjelovanja operacijama potpore miru. Misijama i aktivnostima u inozemstvu. Trenutačno Hrvatska vojska sudjeluje u sedam operacija i jednoj misiji te četiri NATO aktivnosti s ukupno 250 pripadnika Hrvatske vojske. Prijedlog Odluke o sudjelovanju Oružanih snaga RH, u operacijama potpore miru i misijama aktivnosti u inozemstvu u 2024/25. i 26. godini, koje se provode pod vodstvom Međunarodnim organizacijama, kojima Hrvatska pripada. Raspravljali smo 16. i 21. listopada 2024. godini, na matičnom Odboru za obranu, i na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora 22. listopada 2024. godine. Riječ je od ukupno 13 odluka , i to osam u kontekstu Sjevernoatlantskog saveza, za tri u kontekstu Europske unije i jedne odluke za sudjelovanje u koalicijske operacije i jedne odluke u operacijama potpore miru UN-a. U glavnom je riječ o odlukama kojima se omogućuje kontinuitet sudjelovanja naših Oružanih snaga u provedbi aktivnosti doprinosa Međunarodnoj sigurnosti. Vlada RH predložila je sudjelovanje u novoj aktivnosti NATO-a, za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini, NSATU, koja je aktivirana na NATO samitu u Washingtonu, u srpnju ove godine. Radi se o prijedlogu koje je izradilo Ministarstvo obrane i Glavni stožer Oružanih snaga RH, i kojima se predlaže Hrvatskom saboru da se Republika Hrvatska uključi u ovu NATO aktivnost. Za sigurnosnu i obučnu potporu u 2024./25. i 26. godini, koja će se provoditi na teritoriju država članica NATO-a. Odnosno sa sudjelovanjem do pet naših pripadnika u zapovjedništvu ove aktivnosti u Saveznoj Republici Njemačkoj, uz izričito navođenje da naši pripadnici ne mogu biti raspoređeni izvan teritorija članica NATO-a, niti angažirani na teritoriju Ukrajine. Ruska agresija na Ukrajinu narušila je Europsku sigurnost i Međunarodni poredak temeljen na miru, stabilnosti i poštovanju suvereniteta i neovisnosti država. Na samitu NATO-a u Washingtonu u srpnju ove godine, saveznici su potvrdili da snažna i demokratska Ukrajina postaje od vitalnog značaja za sigurnost i stabilnost Euroatlantskog područja. Čelnici država i vlada Sjeveroatlantskog saveza tada su donijeli odluku o pokretanju ove aktivnosti uz naglasak da NATO nije i neće postati strana u sukobu, u Ukrajini, ali preuzima aktivniju ulogu kako bi pomoć Ukrajini bila bolja usklađena sa potrebama Ukrajine. Na samitu je Hrvatsku predstavljao predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji se tada mogao usprotivit toj odluci, ali nije. S drugim šefovima i vladama usvojio je tekst Deklaracije šefova i vlada, i u svom govoru nije se ogradio od osnivanja NATO ovoj aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini. Kada sam mu u skladu sa Zakonom o obrani, 16. rujna dostavio odluku na prethodnu suglasnost, predsjednik Milanović 30. rujna odbio je dati prethodnu suglasnost na ovu odluku. Ovdje ističem da je za donošenje ove odluke, koji donosi Hrvatski sabor, a kada je uskraćena prethodna suglasnost od predsjednika Republike Hrvatske, potrebna je dvotrećinska većina glasova svih zastupnika . Kada govorim o aktivnostima NATO-a, trebam reći da se njome koordinira, pruža potpore u pogledu dostave vojne opreme aktivnosti obuke za Ukrajinom, od saveznica i odabranih partnera. Cilj te aktivnosti je ojačati pružanje sigurnosne pomoći Ukrajine na dugoročniji predvidljiviji konkretni način. Aktivnost će djelovati na području država saveznica i podupirući samoobranu Ukrajine u skladu sa poveljom Ujedinjenih naroda. Ta aktivnost u skladu s Međunarodnim pravom neće implicirati ni učiniti da NATO postane strana u sukobu. Aktivnost će provoditi isključivo na teritoriju država članica NATO-a sa zapovjedništvom u SR Njemačkoj, i glavnim logističkim čvorištem u Republici Poljskoj, s glavnom zadaćom koordinacijom pomoći kod članice saveza i partnera u pružanju Ukrajini. Države članice NATO-a aktivnosti će sudjelovati raspoređivanjem stožernih časnika i dočasnika, u stožernim aktivnosti na strateškoj i operativnoj razini te dodjeljivanjem postrojbi u logističke centre. Očekuje se da će ove aktivnosti, u NATO-u sudjelovati približno 700 pripadnika iz savezničkih i partnerskih država. Sjedište će biti u Wiesbadenu, u SR Njemačkoj , dok će logistički centri biti država saveznicama na istočnom krilu NATO-a. Želim podsjetiti da je Hrvatski sabor među prvim parlamentima koji je 25. veljače 2022. godine, sa 133 glasa, i jednim suzdržanim usvojio Deklaraciju o Ukrajini, kojom se osuđuje Ruska agresija na Ukrajinu te iskazuje puna podrška teritorijalno cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine i njezinim Međunarodno priznatim granicama. Republika Hrvatska podržala je Međunarodne mjere ograničavanja prema Ruskoj federaciji i pruža političku, diplomatsku, ekonomsku, humanitarnu, materijalnu i ostalu pomoć Ukrajini. Do sada smo donirali samo vojne pomoći u iznosu više od 200 mil eura. Hrvatska pomaže Ukrajini i nastavit će to činiti. Ova NATO aktivnost ima važnu ulogu u usklađivanju sigurnosne potpore Ukrajini, i držimo primjerenim aktivno sudjelovati u njezinoj provedbi. Sudjelovanje pripadnika Hrvatske vojske u aktivnosti bilo bi dodatan oblik angažmane i potpore Hrvatske , kao odgovorne članice saveza. Ali bi istovremeno imala i značajnu vrijednost za naše Oružane snage, u kontekstu , afirmacije sposobnosti i stjecanja dodatnih snaga, sagledavanjem modernog konvercijalnog sukoba,” rekao je Anušić.
Pitanja Glavnom tajniku NATO postavljali su članovi Odbora za vanjsku politiku, Željko Reiner, Nataša Tramišak, Marijana Petir, Zdravka Bušić, te članovi Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, Dario Zurovec, koje je postavio pitanje; ” Koje su to još zemlje sa istoka saveza u kojoj će naši vojnici eventualno biti poslani?” Tajnik Ruge je objasnio kako” moram vidjeti imam li listu onih zemalja koje će sudjelovati u NSATU, ako nemam kod sebe, onda ču vam tu informaciju dostaviti.” .. “Što se tiče drona koji je se srušio u Zagrebu, to je samo primjere kako rat u Ukrajini može utjecati i na Hrvatsku koja nije u neposrednom susjedstvu, onda možete zamisliti kako je Rumunjskoj, koja je u neposrednoj blizini, i koja svakodnevno izložena Ruskim dronovima. ”
Zatim je uslijedilo pitanje Ante Deura, člana Odbora za obranu, koji je naglasio kako je svima jasno, te kako je predsjednik Milanović bio na samitu i da se tamo nije oglasio, da se pokrenulo neko politikanstvo o tome kako naši vojnici idu Ukrajinu, te je zamolio Glavnog tajnika da još jednom ponovi o onom ograničenju koji je NATO savez dao , ono ograničenje koje se ne može dogoditi bez odobrenja Hrvatskog sabora.” Glavni tajnik je odgovorio kako Hrvatska je ukazala da bi mogla ponuditi vojne časnike za NSATU misiju na točno određene funkcije, osim toga postoji mogućnost raspoređivanja civilnog osoblja na određene funkcije, to je važno naglasiti, odgovorio je Ruge, Deuru.
Miro Bulj, član Odbora za obranu, podsjetio je Ruga kako nije bila ista situacija Hrvatske i Ukrajine, Hrvatska bila pod embargom. Tada smo bili nenaoružani, u trapericama, patikama, goloruki i bili smo pod teškim embargom. A danas i Hrvatska pomaže Ukrajinu i humanitarno i oružjem, tako da je usporedba Hrvatske i Domovinskog rata sa Ukrajinom, neusporediva. Te je postavio pitanje, Hrvatska je prva i jedina država koja je napadnuta dronom izravno, jedina članica NATO-a koja je bila napadnuta, nedaleko odavde gdje je bilo pet tisuća ljudi, pa , možete li nabrojati sve države koje se nisu odlučile za ovu ratnu misiju, moj stav nećete promijeniti, i smatrate li ostale članice NATO-a koje ne podrže ovu misiju da su i oni Ruski igrači, kako naš premijer Plenković nama koji imamo nešto drugačije stavove, jer znamo da je ovo ratna misija i da Hrvatska postaje legitiman cilj u ovom sukobu. I zanima me što je NATO poduzeo u vezi napada dronom na Zagreb?
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku, Andro Krstulović Opara, izrazio je nezadovoljstvo na pitanja zastupnika Bulja, ” Ne može govoriti da je gospodin Ruge doveo zastupnike u nezgodnu situaciju, to nije točno. Ako se netko osjeća da je doveden u nezgodnu situaciju, neka to tako i kaže, ali nemojmo generalizirati. Kolega (Bulje) ne može govoriti u ime onih drugih koji se ne osjećaju neugodno.”
Tajnik Ruge odgovorio je zastupniku Bulju, ” Ono što vam mogu reći, da je 28 saveznica odlučilo sudjelovati u NSATU, međutim ne sve te saveznice, one su sve javno objavile svoju odluku, ne mogu vam reći tko se odlučio da je za a tko da nije, jer to još uvijek nije javno dostupna informacija. Što se tiče drona, sve informacije o tom incidentu su dostupne Vladi RH, i mislim da su te informacije podijeljene s NATO-om, i da je taj incident dobro istražen, ali ja nemam saznanja o pojedinostima vezano za to. Što se tiče misije, NSATU nije ratna misija, ovo je dogovor 32 NATO članice i čelnika zemalja, koji izričito kaže kako članice ove misija ne stavlja NATO u poziciju ratovanja s Rusijom. “
Isto pitanje postavio je i neovisni Dario Zurovec. Ruge je odgovorio da hrvatska vlada „ima sve informacije o padu drona” i da on ne zna pojedinosti.
Pitanja su postavljali i zastupnici, Josip Đakić, Darko Klasić, umirovljeni general Veselko Gabričević, Josip Jurčević i Tomislav Josić, zatim Nikola Grmoja, Ivana Kekin, Sandra Benčić, Hrvoje Zekanović, Damir Bakić, Nikola Mažar, Goran Ivanović, Božo Petrov i Danijela Blažanović.
Hrvatsko sudjelovanje u NSATU-u mora dobiti dvotrećinsku većinu u Saboru pošto se predsjednik Zoran Milanović odbio suglasiti s time.