Zdravstveni sustav Hrvatske uskoro će doživjeti značajne promjene, a ključna novost stiže u vidu povećanja limita HZZO-ovih naknada za bolovanje. Kako se doznaje iz Ministarstva zdravstva, novim zakonskim izmjenama maksimalna naknada za bolovanje raste s dosadašnjih 565 eura na čak 995 eura. Ova izmjena odnosi se na sve kategorije bolovanja, osim u tri specifična slučaja – rodiljini dopust, bolovanje zbog ozljede na radu i bolovanje zbog smrti djeteta – gdje limit i dalje ne postoji.
Što to znači za zaposlenike?
Ako zaposlenik prima plaću od 5.000 eura, u slučajevima bez limita HZZO će isplatiti isti toliki iznos. No, u svim ostalim slučajevima, novi limit od 995 eura bit će maksimalni iznos koji se može primiti za mjesec dana bolovanja. Uz povećanje gornje granice naknade, značajno raste i minimalni iznos koji će sada umjesto 110,36 eura iznositi 353,15 eura.
Ova promjena dolazi nakon dugih 19 godina tijekom kojih se maksimalni iznos naknade nije mijenjao, iako je prosječna plaća u međuvremenu narasla s 600 eura na 1366 eura.
Na koga se odnosi?
Promjene će obuhvatiti sve zaposlenike na dugotrajnim bolovanjima – one koji su na bolovanju duže od 42 dana, roditelje djece do tri godine, njegovatelje članova obitelji, trudnice s komplikacijama te osobe koje su izolirane kao kliconoše. Kao i dosad, poslodavci će prvih 42 dana snositi trošak bolovanja za osobnu bolest zaposlenika, dok će u ostalim slučajevima trošak snositi HZZO ili državni proračun.
Posebnu pažnju privlači činjenica da iako zakon predviđa stopostotnu naknadu za određene kategorije, poput roditelja djece do tri godine, to ne znači da će im biti isplaćena puna plaća ako prelazi 995 eura. Tako će roditelj s plaćom od 1.000 eura dobiti 995 eura za mlađe dijete, dok će za starije dijete, gdje naknada iznosi 70%, primiti maksimalno 700 eura.
Dugotrajna bolovanja i kontrola
Za zaposlenike na dugotrajnim bolovanjima, prvih šest mjeseci primat će 70% osnovice, nakon toga 80%, dok će im se nakon 18 mjeseci neprekidnog bolovanja naknada smanjiti na 50%, osim ako su onkološki pacijenti, roditelji djece sa zloćudnim bolestima, pacijenti na hemodijalizi ili transplantirani pacijenti.
HZZO nastavlja i s kontrolama bolovanja, a podaci pokazuju da su 2023. godine zatvorili 7.995 bolovanja od ukupno 28.844 kontroliranih slučajeva. Ove brojke ukazuju na nastavak trenda strože kontrole, ali i smanjenja stope bolovanja u odnosu na prethodne godine.
Koliko se troši na bolovanja?
Prema podacima HZZO-a, u 2023. godini za bolovanja je isplaćeno 208 milijuna eura, uz ukupno evidentiranih 20 milijuna dana bolovanja. Dnevno je na bolovanju bilo u prosjeku 64.000 zaposlenih građana, što predstavlja stopu bolovanja od 3,68% – nižu u odnosu na 2022. godinu, kada je iznosila 4,12%.
S obzirom na sve ove promjene, povećanje naknada zasigurno će olakšati financijsku situaciju mnogim zaposlenicima, no hoće li ujedno utjecati na smanjenje broja bolovanja i njihovu kontrolu, ostaje za vidjeti u narednim mjesecima.
Izvor: Hina
