Zagreb, 15. travanj 2025. -Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ugostio je danas na Pantovčaku predsjednika Republike Poljske Andrzeja Dudu, na samom kraju njegova drugog predsjedničkog mandata. Osim što je ovaj susret imao snažnu simboličnu težinu, on je i sadržajno ponudio dubok i realističan pogled na suvremene europske izazove, s naglaskom na odnose unutar NATO-a, rat u Ukrajini, ali i potrebu redefiniranja europske autonomije u odnosu na dominantnu ulogu Sjedinjenih Američkih Država.
Savezništvo da – ali bez avantura
„Lojalni smo svojim saveznicima u NATO-u“, izjavio je predsjednik Milanović, naglašavajući kako Hrvatska svoju sigurnosnu politiku temelji na odanosti i vjernosti Sjevernoatlantskom savezu. No, jasno je povukao granicu: „Sve izvan toga je hladan i nepoznati svijet – posebno iz perspektive države kao što je Hrvatska – koji promatramo i u koji se ne možemo previše uplitati.“ Time je otvoreno odbacio ideju o mogućem angažmanu hrvatske vojske u bilo kakvim hipotetskim operacijama izvan teritorija NATO-a, uključujući Ukrajinu.
Milanović se pritom pozvao i na nedavni stav Poljske, koja je izričito odbila slanje svojih postrojbi u Ukrajinu, navodeći rizik brzog prelaska takve misije iz savjetodavne u borbenu fazu. „Poljska u tome očito ne želi sudjelovati – ni Hrvatska neće“, rezolutno je poručio predsjednik, dodajući kako iako sve teme trebaju biti otvorene za raspravu, angažman vojski izvan NATO teritorija nije pravi put.
Rat bez pravednog kraja i povratak real-politici
Odgovarajući na pitanje o završetku rata u Ukrajini, Milanović je realno priznao: „Nažalost, rješenje neće biti pravedno.“ Iako s predsjednikom Dudom ne dijeli identične stavove, zajednički su svjesni činjenice da rješenje tog sukoba nadilazi mandate pojedinih država te ulazi u sferu šire, dugoročne i bolne europske realnosti. „Vratit ćemo se prostoru real politike kakav nismo poznavali zadnjih trideset godina. Ali, to će biti jedini način da opstanemo“, istaknuo je.
U tom kontekstu upozorio je da je iluzorno očekivati prijateljstvo između Rusije i Poljske u idućih pedeset ili čak sto godina, aludirajući na dubinu povijesnih rana i geopolitičkih interesa koji određuju odnose dviju nacija.
Europa – kontinent između lojalnosti i autonomije
I dok su poruke lojalnosti NATO-u bile jasne, Milanović je još jednom podsjetio na potrebu za jačanjem europske samostalnosti. „Europa se u nekim aspektima učinila ovisnom o Sjedinjenim Američkim Državama. To treba promijeniti“, poručio je, apelirajući na više europske solidarnosti i razboritijeg promišljanja o obrambenim ulaganjima. „Moramo govoriti o tome što za određeni postotak možemo kupiti“, dodao je, istaknuvši važnost racionalnog trošenja obrambenih sredstava, umjesto pukog praćenja brojki bez konkretnih učinaka.
Poljsko-hrvatski odnosi: prijateljstvo koje nadilazi brojke
U nastavku susreta, predsjednik Milanović nije skrivao zadovoljstvo što je mogao ugostiti predsjednika Dude na kraju njegova desetljeća dugog mandata. „To je bilo deset godina uspješnog i zanimljivog mandata u turbulentnim vremenima koja su zahtijevala odlučne i kompetentne ljude, a predsjednik Duda je to bio“, rekao je.
Govoreći o odnosima Hrvatske i Poljske, Milanović je istaknuo da su oni „zdravi i prijateljski“, ne samo zbog brojnih Poljaka koji godišnje posjete Hrvatsku, već i zbog uzajamnog razumijevanja i suradnje, unatoč neravnoteži u robnoj razmjeni. „Na kraju krajeva, uvijek neki disbalans mora postojati. Uvijek netko izvozi malo više, ali sve se to na kraju nekako kompenzira i dovede u ravnotežu – ako se želi razgovarati“, zaključio je.
Izvor i foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Dario Andrišek, Marko Beljan, Filip Glas