U Briševu kod Prijedora obilježena 31. obljetnica krvavog pokolja 68-ero domaćih katolika, žena, djevojaka, ljudi srednje dobi te mladića i dječaka.

Domovinski rat Nove obavijesti Obilježavanja Obljetnice Vijesti

U Briševu je 24. i 25. srpnja 1992., mučki ubijeno 68 nenaoružanih hrvatskih civila, među kojima su bili djeca, žene i starci. Najstarija žrtva imala je 81 godinu, a najmlađa samo 14 godina.

Prema popisu iz 1991. godine, u Briševu je bilo 370 Hrvata, a neposredno prije rata 210, dok je danas u tom opustošenom selu svega nekoliko obnovljenih ali nenaseljenih kuća.

Prema popisu iz 1991. godine, u Briševu je bilo 370 Hrvata, a neposredno prije rata 210, dok je danas u tom opustošenom selu svega nekoliko obnovljenih ali nenaseljenih kuća.

Misu i liturgijske obrede predvodio je banjolučki biskup Franjo Komarica. S njim su suslavili upravitelj župe Stara Rijeka, i ujedno župnik župe Ljubija te upravitelj župe Ravska vlč. mr. Zlatko Matićpreč. Adolf Višaticki, župnik župe Sasina i vlč. Angelo Bartulica, župnik župe Nova Topola, ujedno i upravitelj župe Bosanski Aleksandrovac. Posluživao je bogoslov Mirko Barun, a pjevanje okupljene zajednice je predvodila sestra Miroslava Ljevar, voditeljica Zajednice sestara Misionarki Božjeg Milosrđa, sa sjedištem u župi Sasina, s nekoliko domaćih pjevača.

Žrtvi nedužnih hrvatskih civila poklonili su se brojni Briševljani i predstavnici Republike Hrvatske, među kojima državni tajnik Darko Nekić, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, veleposlanik RH u BiH Ivan Sabolić i generalni konzul RH u Banjoj Luci Zoran Piličić te hrvatski vojni izaslanik u BiH brigadir Davor Kiralj, dopredsjednik RS dr. Davor Pranjić,  i hrvatski delegat u Vijeću naroda RS Mirko Pandža  te dopredsjednica udruge prognanih Briševljana Briševo-Dobri iz Zagreba Lucija Mlinar.

Svetoj misi prisustvovalo je nekolicina pravoslavnih i muslimanskih vjernika.

Biskup Komarica je u propovjedi podsjetio na svakogodišnju vjerničku praksu tijekom posljednja tri desetljeća da „iz daleka i iz bliza – dolazimo na današnji datum na zajedničko molitveno slavlje“ za sve pobijene, ali i za sve ucviljene koji su iza njih ostali. Upozorio je na stvarnost zloduha i na vidljive njegove tragove prokletstva u cijelom prijedorskom i sanskom kraju, koji je skoro potpuno opustošen od svojih nekadašnjih stanovnika. Ponovno je molio nazočne vjernike da se još usrdnije mole za milost praštanja i oprosta, kako bi i sami imali Božji blagoslov i donosili ga drugima „osobito u ovom kraju.“

Napomenuo je kako je to za katolike „i inače“ obavezujuća poruka i Evanđelja i crkvenog nauka. Citirao je znamenite riječi sv. pape Ivana Pavla II. „na najvećoj misi u ovim krajevima, u Zagrebu, ratne 1994.“, kojima on potiče sve – i katolike i pravoslavce i muslimane na zajedničku gradnju mira što se „nameće kao perspektiva povijesnog realizma.“

„Sa svojim porušenim i napuštenim kućama, Briševo i danas nijemo i tiho svjedoči jednoj od najvećih tragedija i stratišta hrvatskog naroda u BiH. Njihova žrtva i mučeništvo bit će uzaludno, a oni će ponovno umrijeti, sada zauvijek, ako ih zaboravimo i dopustimo zaboravu da prekrije sjećanje na njih“, istaknuo je konzul Piličić povodom ove tužne obljetnice.

Odgovori