Tragična sudbina Mikluševaca: Od okupacije do pravosudnih propusta

Domovinski rat Nove obavijesti Obljetnice Vijesti

Na današnji dan, 8. listopada 1991. godine, pobunjeni Srbi, potpomognuti JNA, okupirali su malo i mirno selo Mikluševci, naseljeno uglavnom Rusinima. Većina stanovništva napustila je selo, a tijekom Domovinskog rata svoje živote u obrani domovine položilo je devet mještana.

Štab TO Mikluševci, 18. svibnja 1992. godine, organizirao je protjerivanje sveg nesrpskog stanovništva. Pod prijetnjom oružja, stanovnici su morali potpisati izjavu da selo napuštaju dobrovoljno, ostavljajući svu svoju imovinu vlastima tadašnje “SAO Krajine”.

Skupina Mikluševčana prvi put, 2. studenog 1997.godine, nakon šest godina okupacije, posjećuje svoje razrušeno selo i mjesno groblje.

Optužnica za tzv. mikluševačku skupinu – Podignuta u Osijeku prije 26 godina, prvotno je obuhvaćala 35 osoba optuženih za genocid. Tijekom godina, 11 optuženih je umrlo, za 10 se odustalo od progona, a optužnica je mijenjana osam puta.

 Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Vukovaru, 5. veljače 2009. godine, osudilo je dvanaestoricu osoba za ratne zločine protiv civilnog stanovništva. Kazne su se kretale od 4 do 15 godina zatvora.

U Beogradu, 13. siječnja 2021. godine, po Europskom uhidbenom nalogu uhićen je ratni zločinac Dragan Ćirić, osuđen na 6 godina zatvora za ratne zločine počinjene 1991/1992. u Mikluševcima. Ćirić, državljanin RH, osuđen je pred Županijskim sudom u Vukovaru, ali je bio u bijegu.

Srpska policija uhitila je Ćirića 15. siječnja 2021. godine, i stavila ga u ekstradicijski pritvor. Ministarstvo pravosuđa RH bilo je dužno u roku od 18 dana dostaviti zahtjev za izručenje, no zbog propusta, Ćirić je pušten na slobodu u RS.

Posljedice pravosudnog propusta – Zbog propusta Ministarstva pravosuđa RH, Ćirić je izbjegao izdržavanje kazne. Nakon puštanja na slobodu, stekao je državljanstvo RS, čime je izbjegao daljnje pravne posljedice za ratne zločine počinjene u Mikluševcima.

Odgovori