Na Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu, 3. svibnja, Slavonski Brod bio je mjesto dostojanstvenog okupljanja i duboke tuge, ali i zahvale i priznanja onima koji su najviše izgubili – roditeljima poginule djece. Kod spomenika Prekinuto djetinjstvo na Šetalištu braće Radić odana je počast djeci čiji su životi brutalno prekinuti tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku.
“Neka su djeca ubijena u granatiranju, ali neki su ubijeni iz čiste mržnje!”
Program obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca i ruža ispred spomenika, uz prisustvo brojnih roditelja, građana, predstavnika udruga, svećenstva i državnog vrha. Nakon toga održana je sveta misa u Crkvi Presvetog Trojstva, a zatim i prigodan program u Glazbenoj školi Slavonski Brod.
Ove se godine, po prvi put, Republika Hrvatska službeno prisjeća 402 djece ubijene tijekom Domovinskog rata. Simbolično, središnje obilježavanje održano je u Slavonskom Brodu – gradu u kojem je tijekom rata poginulo 28 djece, a upravo 3. svibnja 1992. zauvijek će ostati upisan kao najkrvaviji dan u njegovoj ratnoj povijesti. Tog dana, granata iz vojnog aviona usmrtila je 16 osoba, među kojima i šestero djece. Najmlađa žrtva imala je tek 20 mjeseci.
– Taj dan crnim je slovima upisan u povijest Slavonskog Broda. Granate su svakodnevno padale na grad, ali 3. svibnja 1992. dogodio se jedan od najstrašnijih zločina. Djeca su ginula na igralištima, u vlastitim dvorištima, u naručjima svojih roditelja, podsjetila je Ljiljana Ružojčić iz Udruge civilnih stradalnika Domovinskog rata.
Bombardiranje je izvedeno od strane Jugoslavenske armije i srpskih četnika. Preko 100 zrakoplova napalo je ovaj grad, bacajući 94 bombe “krmače”, svaka teška 250 kg. Cilj napada bio je odsjeći pomoć bosanskim Hrvatima u Posavini, ali i odmazda zbog uspjeha hrvatskih snaga u Bosni tih dana.
U službenom izvješću je zapisano: “Srpski zločinački zrakoplovi najintenzivnija borbena djelovanja imali su od 2. do 8. svibnja 1992. pri čemu su izveli 65 napada sa 200 naleta u području cilja. Borbena djelovanja izvršena su u 80 posto slučajeva. U napadima je sudjelovalo 100 zrakoplova, a izvršeno je i blizu 60 izviđačkih letova sa 30 zrakoplova. Jugosrpsko ratno zrakoplovstvo u svojim zločinačkim namjerama koristilo je najrazornija raspoloživa streljiva, jer je cilj bio uništiti, razoriti i ubiti. Iz tih krvožednih zrakoplova izbačeno je: oko 70 aviobombi od 250 kg tipa RAB, PRAB i slično, 24 vođene aviobombe od 250 kg tipa MAWERICK, četiri kasetne bombe tipa BELL 755, 60 navođenih raketnih zrna tipa MUNJA čiji tip odgovara raketama VBR-a tipa Oganj i Plamen.”
Najtragičniji trenutak tog dana dogodio se u Kuhačevoj ulici, blizu područne škole “Hugo Badalić”. Na jednu od kuća pala je bomba “krmača”, čija je eksplozija urušila cijelu kuću i ubila šestero djece i dvije žene koji su se sklonili u podrumu kuće. Među poginulima bili su Marinko Marinković, koji je imao samo godinu i osam mjeseci, Andrijana i Dalibor Marinković, te Ivana i Marko Petrović.
Svečanom obilježavanju prisustvovao je i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, u pratnji potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda te ostalih ministara.
– Nažalost, ovi zločini nisu bili izolirani incidenti. Ciljevi velikosrpske agresije nisu bili vojni objekti – bile su to stambene zgrade, skloništa, igrališta. Djeca. To je istina o karakteru Miloševićeva režima i agresije na Hrvatsku, istaknuo je premijer Plenković. Dodao je kako je zahvaljujući ustrajnosti udruga roditelja i civilnih žrtava, ali i Ministarstva hrvatskih branitelja, donesena jednoglasna odluka Sabora da se 3. svibnja proglasi spomendanom.
Premijer je posebno zahvalio Julijani Rosandić, predsjednici Zajednice udruga civilnih žrtava Domovinskog rata, na dugogodišnjem zalaganju, kao i ministru Medvedu koji je inicirao izmjene Zakona o blagdanima i spomendanima, kojima je ovaj važan dan uvršten među službene spomendane Republike Hrvatske.
– Predugo smo čekali da nas priznaju kao žrtve. I mi smo dio Domovinskog rata. Spomendan za poginulu djecu ostat će trajna opomena i trajni zavjet budućim generacijama. I za onu djecu čije obitelji više ne postoje – ovo će biti njihova svijeća, kazala je Julijana Rosandić.
U organizaciji Udruge hrvatskih branitelja pripadnika HRZ i PZO Slavonskog Broda, u petak 2. svibnja obilježena je 33. obljetnica ustroja HRZ i PZO Slavonski Brod. Mnogobrojni članovi i predstavnici udruga hrvatskih branitelja proisteklih iz Domovinskog rata s područja Brodsko-posavske županije uveličali su svečanost koja je započela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, te molitvom kod spomenika Prekinuto djetinjstvo u 16:15 sati. Nakon toga uslijedio je svečani mimohod do spomenika poginuloj djeci u Domovinskom ratu na Plavom Polju, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće. Polaganju vijenca i paljenju svijeća prisustvovala je zamjenica gradonačelnika Marina Martić Puača.
U nastavku programa organiziran je okrugli stol s temom „Prekinuto djetinjstvo“ u 17:00 sati u domu HVIDR-e. Postavljena je i izložba pod nazivom “Slavonski Brod ne zaboravi! – Slavonskobrodske dječje žrtve velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku”.
Donedavno zaboravljeni i prešućeni, najneviniji stradalnici Domovinskog rata – djeca – danas su, prvi put u 33 godine, dobila dostojanstvenu, službenu i trajnu počast. Hrvatska ih više neće zaboraviti.
