Zagreb – Hrvatski sabor u utorak je većinom glasova podržao Zakon o grobljima kojim se uvodi pravni okvir za uklanjanje spomenika podignutih nakon 30. svibnja 1990. koji veličaju velikosrpsku agresiju na Republiku Hrvatsku. Inicijativa, koju je u saborsku proceduru uputio Domovinski pokret, izazvala je burnu raspravu, osobito između zastupnika te stranke i predstavnika SDSS-a, koji su u znak protesta napustili sabornicu.
Domovinski pokret istaknuo je kako je konačno došlo vrijeme da se uklone tzv. četnički spomenici koji, kako tvrde, ne samo da vrijeđaju dostojanstvo žrtava Domovinskog rata nego i narušavaju temelje moderne hrvatske države. “Vidite da nismo izdali svoje birače. Da je netko ovo htio učiniti, učinio bi to davnih dana,” poručio je Stipo Mlinarić, zastupnik DP-a, ističući kako se radi o stotinama spornih obilježja, među kojima se posebno ističe grobnica Vukašina Šoškočanina u Borovu Selu.
S druge strane, SDSS-ov zastupnik Milorad Pupovac upozorio je na opasnost od pretjerivanja, ustvrdivši kako se stvara lažna slika o “četničkom groblju” razasutom diljem Hrvatske. “Vodite računa da ne idete predaleko s povjerenstvima i s čišćenjem groblja. Bilo da je riječ o simbolima ili taksama,” poručio je Pupovac, dodajući da i mnoga znamenja povezana s ustaškom ideologijom vrijeđaju osjećaje pojedinih zajednica.
U raspravu se uključio i vukovarski branitelj srpske nacionalnosti Predrag Mišić (DP), koji je Pupovcu poručio da posjeti Memorijalno groblje hrvatskih branitelja i pokuša pronaći ijedan natpis koji vrijeđa ili potiče mržnju. “Na svakom spomeniku četniku piše da je poginuo braneći srpsku zemlju u Hrvatskoj. Razumijete vi to jako dobro, samo nećete da razumijete,” kazao je Mišić.
Nakon žustre polemike, SDSS-ovi zastupnici napustili su sabornicu, a Pupovac je poručio: “Znam da vas mi smetamo ovdje, ali nas nije strah.”
Zakon su, uz vladajuće, podržali i oporbeni zastupnici Mosta, nezavisni Josip Jurčević te SDP, no uz određene rezerve i upozorenja. SDP-ova Jasenka Auguštan-Pentek naglasila je da provedba zakona može izazvati političke i pravne probleme, ako se ne provodi utemeljeno i nepristrano. Posebno je upozorila na vjerske zajednice, poput Bošnjačke i Židovske, čija pravila strogo zabranjuju premještanje posmrtnih ostataka osim u iznimnim slučajevima.
Zabrinutost oko praktične provedbe izrazio je i saborski zastupnik Mosta Miro Bulj, koji je podsjetio da mnogi dijelovi groblja nisu u vlasništvu lokalne samouprave te da je još 2017. tražio zakon koji bi regulirao ovu osjetljivu temu.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je kako se ovim zakonom želi zaštititi povijesna istina i ustavne vrednote hrvatske države. “Ne uklanjamo natpise s imenima pokojnika, već spomenike koji veličaju agresiju na Republiku Hrvatsku. Želimo spriječiti povijesni revizionizam i nove podjele u društvu,” poručio je Bačić.
Posebno je istaknuo važnu novost: po prvi puta se zakonski uređuje status memorijalnih groblja za poginule hrvatske branitelje, čime se dodatno štiti sjećanje na one koji su položili živote za slobodu i neovisnost Hrvatske.
Dok jedni zakon vide kao korak prema pravednijem i dostojnijem društvu, drugi ga doživljavaju kao moguće oruđe za političku selektivnost. Ipak, jedno je jasno – saborska većina je odlučila da spomenici koji veličaju agresore više nemaju mjesto u javnom prostoru Hrvatske.
