Saborska rasprava obilježena snažnim domoljubnim tonom: Djeca iz Domovinskog rata u fokusu, antifašizam u žarištu polemike

Nove obavijesti Politika Vijesti

Petak u Hrvatskom saboru protekao je u znaku iznimno emotivne i ideološki nabijene rasprave, u kojoj se, unatoč političkim prijeporima, ipak nazire jedan snažan i važan konsenzus – Hrvatska će uskoro dobiti novi spomendan: 3. svibnja – Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.

Odluka se donosila po hitnom postupku, a dok su se saborski zastupnici složili oko važnosti sjećanja na najnevinije žrtve Domovinskog rata, rasprava je eksplodirala oko pitanja obilježavanja Dana antifašističke borbe. Povijest, ideologija, krvave stranice Drugog svjetskog rata i poraća, ali i Domovinskog rata, sve se ispreplelo u polemičkom vatrometu.

Evo što su uoči glasovanja Hrvatski zastupnici tada kazali:

Čabaj: „Sjaši Kurta da uzjaši Murta“ – vrijeme je da se vidi istina

Zastupnik Krešimir Čabaj (DOMiNO) otvorio je raspravu tvrdnjom da je “lijeva falanga digla se na zadnje noge”, podsjetivši kako nijedna europska zemlja ne slavi antifašizam kao državni blagdan. Umjesto toga, europske države 23. kolovoza obilježavaju Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima, uključujući komunizam.

Mi ne možemo slaviti režim koji nas je 45 godina gazio. Ako već želimo govoriti o antifašizmu, onda treba reći istinu – pravi hrvatski antifašist bio je Andrija Hebrang, čovjek koji se borio za Hrvatsku, a zbog toga je ubijen u beogradskom kazamatu,” rekao je Čabaj i ironično zaključio: “Objesio se o radijator, kako komunisti vole reći.


Grbin i Bakić: Hrvatska je utemeljena na antifašizmu

Na Čabajevu izjavu odmah je reagirao Peđa Grbin (SDP), tvrdeći kako je Čabaj povrijedio sam Ustav Republike Hrvatske, koji jasno kaže da je Hrvatska nastala na antifašističkim temeljima ZAVNOH-a.

U istom tonu govorio je i Damir Bakić (Možemo!) koji je naglasio: “Antifašizma se nikada nećemo odreći. To je vrijednost koja nas civilizacijski određuje.”


Pavliček: „Tko će osuditi zločine nad civilima u Vukovaru 1945.?“

Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) podsjetio je na zločine koje su počinili tzv. antifašisti u Vukovaru nakon „oslobođenja“ 1945. godine, kada je, prema njegovim riječima, pobijeno preko 300 civila.

Zato vas pozivam 12. travnja u Vukovar, gdje ćemo obilježiti 80. obljetnicu tog zločina. Od koga su oni to ‘oslobodili’ Vukovar ako su pobili njegove stanovnike?” – upitao je zastupnike.


Bulj i Zekanović: Crvena zvijezda i kokarda ponovno na istom zadatku

Zastupnik Miro Bulj (Most) izjavio je kako su simboli crvene zvijezde i četničke kokarde zajedno napali Hrvatsku u Domovinskom ratu.

“Zločin pod krinkom antifašizma je ništa drugo nego fašizam sam po sebi,” istaknuo je Bulj.

U sličnom tonu govorio je i Hrvoje Zekanović (HDS) koji se, osim ideološke kritike, obrušio na kolegu Grbina zbog, kako tvrdi, “mazanja sedam tisuća eura iz proračuna“.


Penava i Kukavica: Vrijeme je za jasno distanciranje od komunizma

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava jasno je poručio da se njegova stranka zalaže za ukidanje Dana antifašističke borbe, ali uz jasnu poruku – “protiv smo svih totalitarizama”.

Ivica Kukavica (DP) dodao je: “Fašizam je poražen kapitulacijom Italije, nacizam padom Njemačke, a komunizam je opstao još 45 godina. Iza antifašizma ne smiju se skrivati zločini komunizma.”


Jurčević i Raspudić: Povijest ne smije biti selektivna

Prof. dr. Josip Jurčević podsjetio je na tri činjenice: Europske institucije su osudile komunistički režim kao zločinački, Josip Broz Tito nalazi se među deset najvećih ubojica u povijesti, a JNA – Titova vojska – bila je glavni izvršitelj srpske agresije na Hrvatsku.

Nezavisni zastupnik Nino Raspudić pozvao je na smirivanje tenzija i fokus na glavnu temu dana: “Spomendan za stradalu djecu u Domovinskom ratu. Ova djeca moraju biti u fokusu, a ideološke rasprave ostavimo za drugi put. 22. lipnja je apokrifni datum, više za Muzej prekinutih veza nego za nacionalni blagdan.”


Iznad svega – sjećanje na djecu

Usprkos ideološkim razlikama, sabornica je ipak pronašla zajednički jezik u jednoj stvari – potrebi da se oda počast najnevinijim žrtvama Domovinskog rata – djeci. Uvođenje 3. svibnja kao Dana sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu jedan je od koraka prema društvenom ozdravljenju, ali i prema obnovi istinske nacionalne memorije.

Portal Veterani pozdravlja ovaj čin, podsjećajući: Djeca nisu bila vojnici, ali su bila mete. Njihova žrtva zaslužuje vječno sjećanje.

Nakon rasprave , predsjednik Sabora Gordan Jandroković pokrenuo je glasovanje za uvođenje novog spomendana “Danom sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu”. Od 129 prisutnih zastupnika, 127 zastupnika je glasovalo ZA, dok su dva zastupnika glasala protiv, i to: Marijan Pavliček i Krešimir Čabaj.

DOMiNO i Hrvatski suverenisti predložili su Saboru zaključak u kojem stoji: Obvezuje se Vlada da u roku od 90 dana predloži izmjene Zakona o dopuni zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj a u svrhu dokidanja nadnevka 22. lipnja u svojstvu blagdana Dan antifašističke borbe. Glasovalo je 126 zastupnika, od kojih je samo 6 bilo ZA, a ostalih 120 je bilo protiv.

U drugom zaključku, zastupnik Marijan Pavliček predložio je : Obvezuje se Vlada RH da u roku od 30 dana predloži izmjenu Zakona o dopuni zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj a u svrhu uvrštenja spomendana 23. svibanj Dan oca domovine Ante Starčevića.

Od ukupno 83 zastupnika, za je bilo 15 zastupnika, a 68 bilo je protiv.

Tagged

Odgovori