Građani Hrvatske sve više prepoznaju vrijednost ulaganja u investicijsko zlato, što potvrđuju i podaci izneseni na 3. međunarodnoj Crogold konferenciji. Tijekom protekle godine, hrvatski građani kupili su zlato u vrijednosti od oko 350 milijuna eura, dok bi se taj iznos u 2024. mogao popeti na više od pola milijarde eura.
Zlato kao dugoročna sigurnost
Prema riječima Saše Ivanovića, direktora Centra Zlata, ovaj porast interesa za plemenitim metalima dolazi u kontekstu financijske nesigurnosti i visoke inflacije. Unatoč rastu investicija u zlato, Hrvatska još uvijek ne dostiže razine ulaganja kakve su prisutne u ostatku Europske unije i razvijenim zemljama. Međutim, situacija se ubrzano mijenja, što potvrđuje činjenica da je promet zlatom samo u prvom kvartalu ove godine porastao za 70 posto, dok je u svijetu taj rast iznosio oko 50 posto.
“Hrvatska još uvijek predstavlja relativno mlado tržište kada je riječ o investicijskom zlatu, ali građani se sve više okreću ovom obliku štednje”, objašnjava Ivanović. Istaknuo je kako većina građana zlato kupuje s ciljem dugoročne zaštite vrijednosti novca, dok ih manje zanima spekulativna zarada.
Cijena zlata obara rekorde
Prošle godine, tijekom održavanja konferencije, cijena unce zlata bila je oko 2.350 američkih dolara, a tada se vjerovalo da je dosegnut povijesni maksimum. Danas, cijena mu je više od 3.100 dolara po unci, a prema predviđanjima, rast će se nastaviti. Ivanović navodi kako bi do 2030. godine cijena mogla dosegnuti čak 7.000 dolara po unci.
Usporedba s drugim oblicima ulaganja
Kada se usporedi investicija u zlato s ulaganjima u državne vrijednosne papire, razlika u prinosima je značajna. Prema analizama, da su građani u posljednje vrijeme uložili šest milijardi eura u zlato, zarada bi iznosila oko dvije milijarde eura, dok bi ulaganje iste svote u “narodne” obveznice i trezorske zapise donijelo tek oko 200 milijuna eura.
Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov pojasnila je kako je rast potražnje za zlatom izravno povezan s makroekonomskim neizvjesnostima, geopolitičkim krizama i inflacijom. “Kad god postoji opasnost od realnog gubitka vrijednosti novca ili nestabilnosti na drugim tržištima, investitori se okreću zlatu kao sigurnoj luci”, rekla je Ivanov.
Hrvatska kovnica novca na domaćem i inozemnom tržištu
Važnu ulogu na domaćem tržištu investicijskog zlata ima i Hrvatska kovnica novca, koja posluje u sklopu Hrvatske narodne banke (HNB). Iako je njena glavna funkcija izrada eurokovanica s hrvatskim motivima, sve veći dio prihoda ostvaruje prodajom prigodnih zlatnika i srebrnjaka.
Voditelj prodaje Hrvatske kovnice novca Ivan Odrljin istaknuo je kako se oko 70 posto njihovih prigodnih zlatnika i srebrnjaka proda na domaćem tržištu, dok je posljednjih godina primjetan i rast izvoza, koji sada čini gotovo 30 posto prodaje.
Sve veći interes građana za investicijsko zlato pokazuje kako raste svijest o važnosti diversifikacije ulaganja i dugoročnom očuvanju vrijednosti imovine. Uz stabilan rast cijene zlata i rastuću neizvjesnost na globalnim financijskim tržištima, očekuje se da će ovaj trend i dalje jačati, što Hrvatsku postavlja u sve značajniju poziciju na europskom tržištu investicijskih plemenitih metala.
Izvor: Hina
