RAT ZA VOJARNE

Domovinski rat Nove obavijesti Obilježavanja Vijesti

Tijekom rujna odvijao se najveći dio rata za vojarne, u kojem su hrvatski branitelji osvojili velik broj vojarna i vojna skladišta oružja, čime je omogućen nastavak obrane hrvatske države od srpske agresije. Sisačko vojno skladište »Barutana« bio je prvi vojni objekt koji je 3. rujna osvojila hrvatska strana.

Pošto se JNA često miješala u sukob između hrvatskih snaga i srpskih paravojnih formacija te je uvijek stajala na stranu srpskih terorista, te je granatirala gradove iz svojih topova i tenkova, 11.rujna 1991. godine predsjednik Predsjedništva Jugoslavije Stipe Mesić zapovijedio je Saveznom sekratijatu za narodnu obranu ( s Veljkom Kadijevićem na čelu ) da se sve vojne postrojbe povuku u vojarne sa rokom do 48 sati. – JNA u vrijeme Domovinkog rata raspolagala je sa 500 zrakoplova, 200 borbenih helikoptera, 230 različitih ratnih brodova, oko 2000 tenkova , 4000 oklopnih transportera , 20 tisuća raznih topničkih cijevi te ogromnim brojem pušaka, pištolja i streljiva.
Dana 11. rujna 1991. održani su neuspjeli pregovori između zamjenika ministra MUP-a Republike Hrvatske Ivana Jarnjaka i predstavnika JNA generala Andrije Rašete te je neprijatelj nastavio s kombiniranim napadima na sve hrvatske obrambene položaje.
Vojni vrh JNA odbio je tu zapovijed svog vrhovnog zapovjednika te je od tog toga trenutka postal srpska armija iz koje su svi masovno bježal.
Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman donio odluku 12.rujna.1991. godine da se zuzmu sve vojarne i skladišta JNA na prostoru Republike Hrvatske.
Od 12.rujna blokirane su sve vojarne diljem Hrvatske, prekinuta im je opskrba vodom, strujom i plinom, isključene su telefonske linije i prekinuta dostava hrane. Iako su snage ZNG-a , policije i narodne zaštite djelomično blokirali vojarne u Slatini (06.09.1991.) , u Virovitici (10.09.1991.) i Polomu (Doljani) (10.09.1991.) , Prava blokada vojarnih započeta je od 12.09.1991. godine a oslobođenje vojarni od 15-29.09.1991. godine . U tom razmaku oslobođeno je 40. Vojarni I skladišta I 26 vojnih objekata na teritoriji Republike Hrvatske.
Kako u to vrijeme hrvatske snage nisu rapolagale sa večim arsenalom oružja, a od oklopnih i tenkovskih je imala samo 15-tak tenkova iz WWll, zarobljavanje oružja i opreme iz vojarne bilo je neophodno .
Jedan od zagovornika napada na vojarne i planiranje bio je Martin Špegelj.
Iako su snage JNA uspjele pobjeći s dokumentacijom, dijelom opreme i gorivom, hrvatske su snage osvajanjem vojarni i vojnih skladišta uspjele doći do značajne količine oružja i streljiva. Zarobile su najmanje ; 240 tenkova, 180 oklopnih vozila,100 kamiona, 100 Samohodnih protuzračnih, protutenkovskih i topničkih vozila, 400 komada topničkog oružja, 34 različitih brodova, 240.000 automatskih pušaka te bezbroj municije . ( točan broj mi je nepoznat )
Hrvatska pobjeda u “Ratu za vojarne “ preokrenula je tijek Domovinskog rata jer su hrvatske snage, osim snažnog moralnog impulsa, dobile i veliku količinu naoružanja i ratne opreme.
U napadu na vojarne poginulo je 15 hrvatskih branitelja a svakako se mora spomenuti i veliki broj civila koji su stradali od odmazde JNA .


Odgovori