»Gle ovo Srce koje je toliko ljubilo ljude« to su Kristove riječi sv. Margareti Mariji Alacoque 1675 godine!

Danas, na prvi petak nakon tijelovske osmine, (datum se mijenja u skladu sa Tijelovo), slavimo svetkovinu Presvetog Srca Isusova.
Mjesec lipanj posebno je posvećen štovanju Presvetog Srca Isusova.
Presveto Srce Isusovo postalo je simbolom uzvišene Kristove ljubavi, a pobožnost prema njemu obilježje suvremenog katoličanstva.
Poticaj za uvođenje blagdana Srca Isusova, došao je iz francuskog grada Paray le Moniala prigodom ukazanja Srca Isusova, svetoj Mariji Margareti Alacoque 1675. g. Ali tek je 1765. g. papa Klement XIII. dopustio slaviti blagdan Srca Isusova i to samo za one koji su izričito tražili. Bili su to poljski biskupi onoga vremena i rimska Nadbratovština Srca Isusova. Ubrzo su blagdan prihvatili redovnice Reda Pohođenja kojemu je pripadala sveta Margareta, cijeli Rim, potom biskupi i kraljica francuskog naroda, poglavari i članovi Družbe Isusove i tako se za kratko proširio gotovo u cijeloj Crkvi.
Nakon što se blagdan Srca Isusova tako brzo proširio po mnogim biskupijama svijeta i vidjevši velike duhovne koristi od njegovog slavljenja, papa Pio IX. je 1856. g. posebnim dekretom odredio da se blagdan službeno slavi u cijeloj Katoličkoj Crkvi osobito s obzirom na potrebu zadovoljštine za grijehe.

Sveta Margareta Marija Alacoque imala je od 1673. g. do 1675. g. nekoliko viđenja Srca Isusova. U jednom od posljednjih koje se obično zove “veliko ukazanje”, a bilo je 16. lipnja 1675. g., u tijelovskoj osmini, Isus joj daje nalog za uvođenje blagdana Srca Isusova: ” Stoga od tebe tražim da prvi petak nakon tijelovske osmine bude posvećen naročitom blagdanu u čast moga Srca, da mu se na taj dan učini časna naknada i prošnja naknadnom pričešću kako bi se naknadilo za sve nedostatke poštovanja dok je moje Tijelo u Euharistiji bilo izloženo na oltarima.“
Na svršetku poruke Isus obećava nagradu svima onima koji budu svetkovali blagdan njegova Srca: ” Obećajem ti da će se moje Srce raširiti da obilno izlije bujice svoje božanske ljubavi na sve one koji mu budu iskazali tu čast, i koji će nastojati da je i drugi iskazuju.”
PAPE O SRCU ISUSOVO
„Pobožnost Srcu Isusovu jest najsigurnija i najkorisnija duhovnost.“ (Leon XIII.)
„To je sinteza cijeloga kršćanstva.“ (Pio XI.)
„Štovanje Srca Isusova jest najkompletnija ispovijest kršćanske vjere.“ (Pio XII)
„Srce Isusovo jest uzvišeni oblik one prave pobožnosti, koja se traži za naše vrijeme.“ (Pavao VI)
„U Presvetom Srcu Isusovu nalazimo sintezu svih otajstava naše vjere.“ (Ivan Pavao II)
PRESVETO SRCE ISUSOVO U HRVATSKOJ
Najpoznatija crkva u Hrvatskoj posvećena Srcu Isusovu, ona u Zagrebu, Bazilika Srce IsusOvo, izgrađena je početkom 20. stoljeća. Svečano je blagoslovljena 15. prosinca 1902. godine i, po nekim procjenama, druga je po veličini u Zagrebu, odmah nakon Katedrale. 1977. osnovana je župa Srca Isusova, te je tako bazilika postala župnom crkvom koju rado pohađaju vjernici iz cijeloga Zagreba, ali i šire. Tamo se danas nalazi grob bl. Ivana Merza.
U Crkvi u Hrvata i jedna je katedrala posvećena Srcu Isusovu, katedralna crkva Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu, izgrađena 1889. godine. U njoj se nalazi grob prvoga vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, a 1997. pohodio ju je i sveti papa Ivan Pavao II.
Presvetom Srcu Isusovom posvećena su mnoga naselja, ustanove, učilišta, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva:
Zagreb-Palmotićeva (Bazilika Srce Isusovo), Zagreb-Bolnica Milosrdnih sestara, Zagreb-Vrapče bolnica, Zagreb-Šalata, Novaki kod Jastrebarskog, Gornja Purgarija kod Jastrebarskog, Rakov Potok kod Samobora, Vinkovci, Čeminac, Đakovo-samostanska crkva, Antunovac kod Lipika, Ivanovo Selo kod Grubišnog Polja, Velika Pisanica, Mali Raven kod Križevaca, Repaš kod Molva, Vrbno kod Bednje, Bregi Zabočki kod Zaboka, Karlovac, Rijeka-Donji Zamet, Križišće kod Kraljevice, Labin Marcilnica, Pula, Neviđane-Mrljane na Pašmanu, Zadar-Voštarnica, Šibenik-Baldekin, Dubrava kod Tisna, Krstatice kod Zagvozda, Vinišće kod Marine, Vrpolje-Čačvina kod Trilja, Košute kod Trilja, Split-Visoka, Vidonje kod Zažablja, Novo Selo kod Bosanskog Broda, Brčko, Bosanski Šamac, Šurkovac kod Prijedora, Doboj, Čajdraš kod Zenice, Zvornik-Srebrenica, Sarajevo-katedrala, Vrbosanska nadbiskupija, Pećine kod Novog Travnika, Glavice kod Bugojna, Prozor, Kongora kod Tomislavgrada, Čeljevo kod Čapljine, Potoci kod Mostara, Šipovača-Vojnići kod Ljubuškog, Studenci kod Ljubuškog, Crnač kod Širokog Brijega, Gornja Blatnica kod Čitluka, Šid, Apatin, Tavankut kod Subotice, Bački Vinogradi kod Subotice, Crvenka kod Kule, Mošorin kod Titela, Futog kod Novog Sada, Savino Selo kod Vrbasa, Senta.
PREUREDILA : Marica Marić
IZVOR : Narod, Bitno, HUBenedikt, Župa Jastrebarsko, Hrvatska Katolička Mreža.