Zagreb, 18. veljače 2025. – Danas je održan okrugli stol pod nazivom “Rodna ideologija: Mit ili stvarnost”, na kojem su se okupili stručnjaci i zainteresirana javnost kako bi raspravljali o ovoj važnoj i kontroverznoj temi. Igor Peternel, organizator ove tribine, ujedno i moderator, na samom početku pozdravio je sve prisutne i istaknuo kako je vrlo simbolično da se ovaj događaj održava upravo sada, kada je rodna ideologija krenula na svoj put oko svijeta.
Sudionici okruglog stola su bili zastupnici u Hrvatskom saboru, Nikola Grmoja (MOST), Krešimir Čabaj (DOMINO), Danijela Blažanović (HDZ), profesorica Marina Katulić Pleić, Psihijatar Herman Vukušić i ostali. Uredno pozvana pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za djecu i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova nisu se odazvali ovoj važnoj temi.
Govorilo se o utjecaju pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima, koja je rodnoj ideologiji zadan ozbiljan udarac. To se može vidjeti po nervozi i ponašanju njenih sljedbenika diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Profesorica Marina Katulić Pleić, filozofkinja i bioetičarka, održala je uvodno izlaganje o utjecaju rodne ideologije na društvo te je istaknula kako djeluje pogubno na javni život.
Profesorica Marina Katulić Pleić podijelila je svoje dugogodišnje iskustvo rada u srednjoj školi te istaknula izazove s kojima se suočavaju mladi koji doživljavaju rodnu disforiju.
Rodna disforija kao fenomen: Profesorica je naglasila da rodna disforija, odnosno neusklađenost osjećaja vlastitog tijela i spolnosti s urođenim spolom, postoji već stotinjak godina i da je medicina prati te osobe koje se s njom suočavaju trebaju adekvatnu pomoć i skrb.
Pitanje adekvatne pomoći: Posebno je istaknuto kako je ključno kritički promišljati o tome koja je pomoć najprikladnija, posebno za maloljetne osobe koje izražavaju želju za promjenom spola ili rodnog identiteta.
Promjene u pristupu: Govor je obuhvatio povijesne promjene u terminologiji i pristupima, poput promjene naziva iz “poremećaj rodnog identiteta” u “rodna disforija” 2013. godine, te razmatranje rodno afirmativne terapije koja ima za cilj smanjenje psihološkog stresa pristajanjem uz željeni spol.
Kontroverze i kritike: Profesorica je podijelila iskustva stručnjaka iz raznih zemalja koji su primijetili zabrinjavajući porast među maloljetnicama koje žele promijeniti spol, te postavila pitanje je li rodno afirmativna terapija doista najbolji pristup za mlade osobe.
Utjecaj društvenih mreža: Istaknuto je kako društvene mreže igraju ključnu ulogu u poticanju mladih na preispitivanje vlastitog spola, što je dovelo do trenda među mladim djevojkama koje se kasnije odlučuju vratiti u svoj urođeni spol.
Filozofska pozadina i kritičko promišljanje: Profesorica Katulić Pleić je zaključila kako je važno preispitivati sve ideologije, uključujući rodnu, te otvoreno razgovarati o njihovim utjecajima na društvo.
Psihijatar Herman Vukušić je raspravljao o kompleksnostima i izazovima vezanim uz rodnu disforiju i rodnu ideologiju u Hrvatskoj.
Demografski pomak: Vukušić je istaknuo kako je unazad 15 godina primijetio značajan demografski pomak, s većinom pacijenata koji doživljavaju rodnu disforiju sada dolaze iz ženske populacije, posebno adolescentica.
Porast dijagnoza: Prikazani su podaci iz KBC Zagreb koji potvrđuju porast dijagnoza transrodnosti unatoč osporavanjima iz medija. Podaci su višestruko verificirani od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Kontroverze oko terapija: Vukušić je naveo kako su smjernice za hormonalnu blokadu puberteta i kirurške intervencije pisane prije 9 godina te da dugoročni učinci tih pristupa još uvijek nisu dovoljno istraženi.
Utjecaj društvenih mreža: Naglasio je da društvene mreže igraju ključnu ulogu u poticanju mladih na preispitivanje vlastitog spola, što može imati ozbiljne posljedice na njihovo zdravlje.
Regulatorne promjene: Vukušić je istaknuo kako su mnoge progresivne europske zemlje, poput Finske, Norveške, Danske, Švedske i Velike Britanije, ograničile ili zabranile hormonalne i kirurške intervencije kod maloljetnika, dok se u Hrvatskoj takvi postupci još uvijek provode na djeci mlađoj od 18 godina.
Poziv na kritičko promišljanje: Pozvao je na kritičko preispitivanje trenutnih smjernica i politika te otvoreni dijalog o dugoročnim učincima rodno afirmativne terapije.
“Rodna disforija i rodna ideologija su kompleksne teme koje zahtijevaju ozbiljno i kritičko promišljanje.” – Psihijatar Herman Vukušić
Na okruglom stolu “Rodna ideologija u Hrvatskoj i njezine posljedice: mit ili stvarnost?”, novinar specijaliziran za vjerska i crkvena pitanja izložio je stavove Katoličke crkve prema rodnoj ideologiji, oslanjajući se na riječi pape Franje i zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše.
Stav pape Franje: Papa Franjo je u nekoliko navrata otvoreno osudio rodnu ideologiju, nazvavši je “strašnom ideologijom našega vremena” koja ukida različitosti. Naglasio je kako je ukidanje različitosti zapravo ukidanje čovječnosti. Rodnu ideologiju je opisao kao jednu od najopasnijih ideoloških kolonizacija koja razvodnjava razlike između muškarca i žene, čineći svijet jednoličnim i dosadnim.
Antropologija roda: Papa Franjo je naglasio kako je važno prepoznati i prihvatiti različitosti koje čine ljudsko biće jedinstvenim. On smatra da rodna ideologija zamagljuje razlike i vrijednosti muškarca i žene te da je protivna ljudskom pozivu.
Podrška zagrebačkog nadbiskupa: Nadbiskup Dražen Kutleša u intervjuu za Večernji list istaknuo je kako Crkva ne može odstupati od svog nauka o braku i obitelji te da je pokušaj uvođenja novih prava koja su nedosljedna izvorno definiranim pravima neprihvatljiv. On je naglasio važnost zaštite dostojanstva ljudske osobe i prirodne zajednice muškarca i žene.
Ideološka kolonizacija: Papa Franjo često koristi termin “ideološka kolonizacija” kako bi opisao pokušaje nametanja rodne ideologije kroz financijsku pomoć zemljama u razvoju. On smatra da se kroz takve oblike kolonizacije djeci nameće pravo izbora spola, što je neprihvatljivo.
Razlike između spolova: Katolička crkva naglašava da je biološki spol neodvojiv od društvene i kulturne uloge spola. Rodna ideologija koja nastoji izbrisati razlike između muškog i ženskog spola smanjuje ljudskost i bogatstvo različitosti, smatra Crkva.
“Rodna ideologija je jedna od najopasnijih ideoloških kolonizacija našega vremena.” – Papa Franjo
“Crkva ne može odstupati od svog nauka o braku i obitelji.” – Nadbiskup Dražen Kutleša
Zastupnik MOST-a Nikola Grmoja istaknuo je ključne izazove i prijetnje povezane s rodnom ideologijom te pozvao na promjene zakonodavstva.
Kritika rodne ideologije: Grmoja je izrazio zabrinutost zbog širenja rodne ideologije iz Sjedinjenih Američkih Država preko Europske unije do Hrvatske. Istaknuo je pobjedu politike koja se suprotstavlja rodnoj ideologiji kao pozitivan primjer.
Osobno iskustvo: Grmoja je podijelio svoje iskustvo nakon gostovanja na televiziji kada je bio žrtva prijetnji smrću zbog iznošenja stavova o rodnoj ideologiji i pedofiliji. Naglasio je kako policija nije uspjela pronaći osobu koja mu je prijetila unatoč prijavi.
Zakonodavne inicijative: Grmoja je najavio izmjene kaznenog zakona koje bi zabranile propagandu vezanu uz rodnu ideologiju te propisale strože kazne za pedofile. Također je najavio izmjene obiteljskog zakona koje bi stavile odgovornost za odgoj djece na roditelje, uključujući zabranu promjene spola i rodne tranzicije za maloljetnike.
Podrška zastupnika: Pozvao je zastupnike Hrvatskog sabora da podrže njegove zakonodavne inicijative te izrazio nadu da će ohrabreni događajima u Sjedinjenim Američkim Državama snažnije gurati te promjene.
“Rodna ideologija je ozbiljna prijetnja našoj djeci i društvu te moramo djelovati kako bismo je zaustavili.” – Nikola Grmoja
Zastupnik DOMINO-a Krešimir Čabaj naglasio je važnost kritičkog preispitivanja rodne ideologije i njenog utjecaja na društvo, posebno u kontekstu Hrvatske.
Pitanje postojanja rodne ideologije: Čabaj je istaknuo kako je važno pitati se postoji li rodna ideologija i kako je definirana. Podsjetio je prisutne na njeno već prisutno djelovanje čak i na lokalnoj razini, dajući primjer rasprava o Istanbulskog konvenciji i pojmovima poput “rodno osviješteni proračun” i “rodni procjenitelji”. Naglasio je kako su na županijskoj skupštini tražili objašnjenja za navedene pojmove, no nisu dobili adekvatne odgovore. To je pokazatelj nedovoljnog razumijevanja i transparentnosti oko rodne ideologije.
Kritika pravobraniteljica: Istaknuo je kako se pravobraniteljice, koje se trebaju baviti ovim pitanjima, nisu pojavile na okruglom stolu, što je samo po sebi poruka o njihovom stavu prema ovoj temi.
Medijski postupci: Čabaj je izrazio zabrinutost oko medicinskih postupaka poput davanja hormona i blokatora puberteta maloljetnicima u Hrvatskoj. Pitao se kako je moguće da se takvi štetni postupci još uvijek provode s pravne strane, dok su mnoge zemlje poput Skandinavskih zemalja i Velike Britanije odustale od takvih praksi.
Poziv na dodatnu osviještenost: Naglasio je kako je važno dodatno osvijestiti javnost i političare o ovim pitanjima te zatražio da se o njima raspravlja i u Saboru kako bi se zaštitili interesi šire javnosti.
“Rodna ideologija već je prisutna na svim razinama društva, a nedostatak transparentnosti i odgovora pokazuje koliko je važno kritički je preispitivati.” – Krešimir Čabaj
Znanstvenica, sveučilišna profesorica i političarka, Branka Lozo održala je snažan govor o izazovima s kojima se suočava hrvatsko društvo u vezi s rodnom ideologijom.
Iznenađujuće slab odaziv: Lozo je izrazila začuđenost zbog slabog odaziva na okrugli stol, istaknuvši kako je očekivala prisutnost ljudi različitih svjetonazora kako bi se postigla konstruktivna diskusija. To smatra sramotnim za hrvatsko društvo, Zagreb i Sabor. Naglasila je kako se često nalazimo u situaciji gdje moramo braniti tradicionalne zdravorazumske stavove protiv agresivnih ideologija koje se nameću, štete našoj djeci i društvu.
Spolni odgoj u školama: Podsjetila je na prve pokušaje uvođenja spolnog odgoja u škole, koji su uključivali pornografske sadržaje. Roditelji su se tada tome suprotstavljali, no situacija je sada daleko gora s eksperimentima na djeci bez ikakvog nadzora.
Istanbulska konvencija: Lozo je istaknula kako je Hrvatska potpisnica Istanbulske konvencije i da se interpretativna izjava, kojom je vlada pokušala utješiti Crkvu, više ne koristi. Eksperimenti na djeci i dalje se provode.
Osobna iskustva: Podijelila je priču o djetetu koje je podvrgnuto tretmanima promjene spola, a kasnije se pokajalo jer je proces ireverzibilan. Naglasila je kako se zagovaratelji takvih tretmana oglušuju na ovakve primjere te omalovažavaju one koji se suprotstavljaju tim idejama.
Poziv na akciju: Zaključila je kako je vrijeme da se kaže “dosta” agresivnim ideologijama te izrazila nadu da će sada imati podršku za zastupanje tradicionalnih vrijednosti.
“Moramo braniti svoje tradicionalne vrijednosti protiv agresivnih ideologija koje štete našoj djeci i društvu.” – Branka Lozo
Zastupnica HDZ-a Danijela Blažanović izlagala je o izazovima koje rodna ideologija donosi hrvatskom društvu.
Važnost rasprave u Saboru: Blažanović je izrazila zahvalnost što se ova tema raspravlja u Hrvatskom saboru te naglasila kako je važno razgovarati o različitim temama, bez obzira na stavove prisutnih.
Osobna perspektiva: Kao majka troje djece, Blažanović je izrazila zabrinutost zbog utjecaja rodne ideologije na obitelji. Istaknula je kako su ideologije u povijesti ostavile velike posljedice koje društvo mora liječiti desetljećima.
Kritika ideologija: Blažanović je istaknula kako se pod izlikom prava na slobodu i ravnopravnost često nameću ideologije koje štete društvu. Upozorila je na eksperimente koji se provode na ljudima te istaknula kako mnogi znanstvenici, profesori i doktori nemaju istinsku brigu za te ljude.
Potreba za obrazovanjem: Naglasila je važnost obrazovanja i uloge obitelji u učenju djece o normalnim promjenama koje se događaju tijekom života. Smatra da je važno da djeca i mladi razumiju da su sve promjene normalne te da uz pomoć obitelji i prijatelja mogu preživjeti sve životne izazove.
Poziv na zajedništvo: Blažanović je pozvala na zajedničke snage i molitvu kako bi se suzbila pojava rodne ideologije u društvu te naglasila važnost zaštite djece od štetnih utjecaja.
“Moramo zaštititi našu djecu i društvo od štetnih ideologija koje ostavljaju dugoročne posljedice.” – Danijela Blažanović.
