Zagreb, 14. travanj 2025. – Treća nedjelja svibnja donosi novu rundu odlučivanja hrvatskim građanima – one lokalne, koje neposredno oblikuju svakodnevicu u našim zajednicama. Birači će tada izaći na birališta u svih 576 jedinica lokalne samouprave – u 428 općina, 127 gradova, 20 županija i u Gradu Zagrebu, koji jedini u Hrvatskoj nosi dvostruki status – i grada i županije.
Bit će to četvrti izbori u nešto više od godinu dana, što je potvrda koliko je hrvatski demokratski sustav živ i dinamičan. Nakon saborskih izbora u travnju prošle godine, europskih u lipnju, te predsjedničkih u prosincu i siječnju, sada su na redu izbori koji možda nisu na naslovnicama velikih medija – ali su zato ključni za svakodnevni život građana.
Tko se bira i koliko ih biramo?
Građani će birati članove općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština te načelnike, gradonačelnike i župane – uključujući njihove zamjenike. Broj vijećnika u predstavničkim tijelima ovisi o veličini jedinice – najmanje sedam u općinama i gradovima s do tisuću stanovnika, a najviše 47 u jedinicama s više od 300.000 stanovnika.
Kad je riječ o izvršnoj vlasti, broj zamjenika također se mjeri prema broju stanovnika. Najveći gradovi i županije (poput Zagreba, Splita, Rijeke ili Osijeka) imat će po dva zamjenika, dok će manji gradovi i općine imati jednoga – primjerice, Požeško-slavonska, Ličko-senjska i Virovitičko-podravska županija.
Prvi, drugi… i ponekad treći krug
Načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinskim sustavom – znači, kandidat mora osvojiti više od 50 posto glasova u prvom krugu, koji će se održati u nedjelju, 18. svibnja. Ako to ne uspije nikome, drugi krug zakazan je za 1. lipnja, kada će se za funkciju boriti dvoje najbolje plasiranih.
Iako rijetko, u hrvatskoj praksi se zna dogoditi i treći izborni krug – zbog ponavljanja izbora na određenim biračkim mjestima ili drugih specifičnih okolnosti. Na izborima 2021. godine, takve su situacije zabilježene, primjerice, u Kraljevcu na Sutli, Bistrici i Starom Gradu na Hvaru.
Tko može glasati, a tko se može kandidirati?
Pravo glasa imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u jedinici za koju se izbori provode. Za razliku od parlamentarnih ili predsjedničkih izbora, lokalni izbori ne poznaju institut izvanmjesnog glasovanja – bira se isključivo u mjestu prebivališta.
Kandidirati se mogu političke stranke i građani, odnosno nezavisne liste. No, dok stranke ne moraju prikupljati potpise za liste vijećnika i skupštinara, neovisne liste to moraju učiniti, ovisno o veličini jedinice. Taj broj varira – od 25 potpisa u najmanjim općinama do 2500 u najvećim jedinicama. Za funkcije načelnika, gradonačelnika i župana potreban je još veći broj potpisa – u velikim gradovima i županijama traži se čak do 5000 potpisa podrške.
Kandidacijski obrasci bit će dostupni na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva, i moraju biti novi – stari obrasci iz prethodnih izbora nisu valjani.
Tko ne smije u izbornu utrku?
Određene kategorije osoba nemaju pravo kandidature – tu spadaju policajci, profesionalni vojnici, državni službenici u oružanim snagama, kao i osobe koje su pravomoćno osuđene na zatvorsku kaznu od šest mjeseci ili više, osim ako je riječ o kaznenim djelima iz nehaja.
Više od 38.000 kandidata na prošlim izborima – hoće li se ta brojka ponoviti?
Na lokalnim izborima 2021. godine sudjelovalo je više od 38 tisuća kandidata, od čega gotovo 29 tisuća za općinska i gradska vijeća, više od 7000 za županijske skupštine, te 1901 kandidat za načelnike, gradonačelnike i njihove zamjenike.
Hoće li ovog svibnja interes građana i stranaka biti veći ili manji? Ostat će nam vidjeti po isteku roka za predaju kandidatura, ali jedno je sigurno – lokalna politika itekako živi, a naši gradovi i sela trebaju odgovorne, poštene i sposobne ljude koji će ih voditi.
Demokracija počinje u tvom susjedstvu. Izađi na izbore 18. svibnja – jer lokalna vlast nije daleka priča, to su škole tvoje djece, ceste kojima putuješ, voda koju piješ i ljudi koje svakodnevno srećeš.
