Francuska je suočena s povijesnim političkim potresom nakon što je donji dom parlamenta izglasao nepovjerenje premijeru Michelu Barnieru i njegovom kabinetu. S 331 glasom za smjenu, ova odluka ne samo da je srušila vladu s najkraćim mandatom u povijesti Pete Republike, nego je otvorila prostor za mogući politički uspon krajnje desnice pod vodstvom Marine Le Pen.
Politička nestabilnost i ekonomski izazovi
Barnierèva vlada, koja je trajala svega tri mjeseca, suočala se s nepremostivim preprekama u parlamentu, gdje nije imala većinu. Odluka premijera da iskoristi ustavni alat za proguravanje proračuna bez odobrenja donjeg doma izazvala je bijes zastupnika s obje strane političkog spektra. Kombinacija ljevičarske koalicije i Nacionalnog okupljanja osigurala je pad vlade, što je prvi takav slučaj u šezdeset godina.
Srušeni proračun, koji je predviđao štedljive mjere poput povećanja poreza i smanjenja potrošnje, sada je ništavan. Barnier je upozorio da će ovaj razvoj dodatno pogoršati financijske probleme zemlje, uključujući sve veći deficit i javni dug koji doseže 112% BDP-a. „Moramo nadići podjele kako bismo podržali našu zemlju,“ rekao je Barnier u oproštajnom govoru.
Le Pen kao pobjednica kaosa
Marina Le Pen, liderica Nacionalnog okupljanja, strateški je iskoristila trenutak da ojača političku poziciju svoje stranke. Optuživana za izazivanje nestabilnosti, Le Pen je tvrdila da je „kaos“ bio neizbježan pod trenutnim vodstvom. Glasovanjem protiv proračuna i vlade, osigurala je pad Barnierove administracije te dodatno marginalizirala predsjednika Emmanuela Macrona.
Le Pen je otvoreno izjavila kako njezina prava meta nije Barnier, nego sam Macron, čiji je politički legitimitet ozbiljno narušen. „Macron je izgubio sav legitimitet. Politički je mrtav,“ rekao je politolog Gérard Grunberg, dok Le Pen priprema teren za potencijalne predsjedničke izbore.
Macron pod pritiskom
Iako predsjednik Macron ne pokazuje namjeru da napusti mandat koji traje do 2027. godine, suočen je s rastućim pritiskom iz svih političkih smjerova. Njegova odluka da prošlog ljeta raspiše prijevremene izbore sada se čini kobnom pogreškom koja je samo ojačala krajnju desnicu i ljevicu.
Što dalje za Francusku?
Barnier ostaje na mjestu premijera dok Macron ne imenuje nasljednika. Međutim, politički vakuum i neizvjesnost mogli bi trajati tjednima. Među potencijalnim kandidatima za premijersku poziciju istaknuo se ministar obrane Sébastien Lecornu, kojeg Nacionalno okupljanje smatra otvorenijim za dijalog.
Uz to, Le Pen bi se uskoro mogla suočiti s presudom u kaznenom slučaju pronevjere, što bi moglo ugroziti njezinu političku karijeru. U međuvremenu, Francuska ostaje u stanju političke paralize, suočena s izazovima koji prijete njezinoj ekonomiji, društvu i ulozi u europskom vodstvu.
Macronovo obraćanje naciji
Predsjednik Macron obratit će se naciji u četvrtak u 20 sati, kako bi pokušao umiriti napetosti i ponuditi put prema stabilnosti. No, hoće li njegova poruka imati odjeka u zemlji koja je sve manje sklona kompromisu, ostaje za vidjeti.
Izvor: The New York Times/ Catherine Porter i Aurelien Breeden, France24, Foto:Alaina Jocard / AFP
