NATO slavi 74. godinu postojanja

Nove obavijesti Svijet Vijesti

Sigurnost u svakodnevnom životu ključna je za našu dobrobit, a svrha NATO-a je da političkim i vojnim putem jamči slobodu i sigurnost svojih članica.

Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO, osnovan je na današnji dan 4. travnja 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka. Danas se NATO sastoji od 31 države članice, od kojih 2 angloameričke te 29 europskih.

Ključna odredba u Sjevernoatlantskom ugovoru glasi:

 Stranke su suglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Europi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih.

Neposredno nakon okončanja Drugog svjetskog rata Europa se našla raspolovljena na dva ideološka bloka, kapitalistički, i komunistički pod utjecajem Sovjetskog Saveza. I dok se Moskva tijekom 1945. i 1946. djelomično suzdržavala od otvorenog političkog djelovanja, u državama u kojima je imala utjecaj, tijekom 1947., a posebno 1948., postalo je jasno da se sovjetska vojska, ne samo nema namjeru povući, već da ima namjeru krenuti i dalje.

Svojevrstan početak bio je Briselski sporazum kojem su 17. ožujka pristupile Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska i Velika Britanija. Cilj je bio razvijanje zajedničkih sustava obrane i jačanje međusobnih veza kako bi se zajednički oduprle ideološkim, političkim i vojnim prijetnjama nacionalnoj sigurnosti.

S vremenom je sve više zemalja pristupalo Savezu, prepoznajući u njemu mogućnost obrane slobode te očuvanja stabilnosti i napretka.

Države potpisnice obvezale su se na međusobnu obranu u slučaju vojne agresije na bilo koju državu članicu. Tako je stvorena Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora (NATO).

Tako se NATO-u 1952. godine pridružuju Grčka i Turska, tri godine kasnije, 1955., i Savezna Republika Njemačka, a 1982. Španjolska

U veljači 1966., francuski predsjednik Charles de Gaulle povukao je Francusku iz zajedničkog zapovjedništva NATO saveza, a sve radi toga što francuzi nisu željeli svoje nuklearno oružje staviti pod nadzor NATO saveza. Tek je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy odlučio da se Francuska vrati u vojne strukture Saveza.

Nakon pada Berlinskog zida, prestao je postojati Varšavski pakt, a raspao se i Sovjetski Savez, a ujedno je prestala uloga postojanja NATO saveza.

NATO je ipak opstao i savez se okenuo prema borbi protiv novih prijetnji: terorizma, proizvodnje i proliferacije oružja za masovno uništenje, opasnosti koje prijete iz takozvanih neuspjelih ili slabih država te mora djelovati preventivno kako bi se u budućnosti spriječile takve opasnosti.

Trenutno NATO ima 31 državu članicu. Godine 1949. bilo je 12 zemalja osnivača Saveza: Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Velika Britanija i Sjedinjene Države. Od tada se Savezu pridružilo još 19 zemalja: Grčka i Turska (1952.); Njemačka (1955); Španjolska (1982.); Češka, Mađarska i Poljska (1999.); Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija (2004.); Albanija i Hrvatska (2009.); Crna Gora (2017); Sjeverna Makedonija (2020.); i Finska (2023).

POLITIČKI – NATO promiče demokratske vrijednosti i članicama omogućuje savjetovanje i suradnju po pitanjima vezanim za obranu i sigurnost, a u cilju rješavanja problema, izgradnje povjerenja te, u dugoročnoj perspektivi, sprječavanja sukoba.

VOJNI – NATO je posvećen mirnom rješavanju sporova. Ako se diplomatski napori pokažu neuspješnima, NATO ima vojnu moć da poduzme operacije upravljanja krizama. Takve operacije provode se u skladu s klauzulom o kolektivnoj obrani iz ugovora o osnivanju NATO-a, odnosno člankom 5. Washingtonskog ugovora, ili u skladu s mandatom Ujedinjenih naroda, a provodi ih NATO sam ili u suradnji s drugim zemljama i međunarodnim organizacijama.

Dana 18. svibnja 2022. Finska je podnijela svoje službeno pismo zahtjeva za članstvo u NATO-u, zajedno sa Švedskom. Na summitu NATO-a 2022. u Madridu 29. lipnja, čelnici saveznika složili su se pozvati obje zemlje da postanu članice NATO-a. Zajedno sa Švedskom, Finska je 4. srpnja završila pregovore o pristupanju u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, potvrđujući svoju volju i sposobnost da ispuni političke, pravne i vojne obveze i obveze članstva u NATO-u. Dana 5. srpnja saveznici su potpisali pristupne protokole za obje zemlje, koje su tada postale službeno pozvane zemlje i kao takve sudjelovale na sastancima NATO-a.

Finska je 4. travnja 2023. položila svoj instrument o pristupanju Sjevernoatlantskom ugovoru, postavši 31. zemlja članica NATO-a. 

Odgovori