Zagreb, 3. lipnja 2025. – piše: Dražen Jurmanović
Nakon što su lokalni izbori u nedjelju privukli tek trećinu birača, saborski zastupnici – od kojih je čak stotinu sudjelovalo na izborima kao kandidati – vratili su se u saborske klupe, gdje je započela 6. sjednica aktualnog saziva Hrvatskog sabora. Među prvima koji su uzeli riječ bila je saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš, koja je uime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a iskoristila saborsku govornicu kako bi ukazala na brojne manjkavosti izbornog zakonodavstva i poražavajući položaj žena u političkom životu Hrvatske.
“Još jedna tužna izborna slika”
„Iza nas su još jedni lokalni izbori. Prije svega, želim čestitati svima koji su izabrani. Ono malo žena koje je izabrano veseli me, ali istovremeno i rastužuje“, poručila je Mrak Taritaš, ne krijući razočaranje spolnom strukturom novoizabranih lokalnih čelnika.
Prema njezinim riječima, Hrvatska i dalje bilježi alarmantno nizak broj žena na političkim funkcijama. Na posljednjim parlamentarnim izborima, žene su činile tek 20,5 posto zastupničkog sastava Sabora. No, kako je istaknula, prava je sramota što neke stranke – osobito vladajući HDZ – ni na lokalnim izborima ne uspijevaju ispoštovati zakonske kvote od 40 posto žena na izbornim listama.
Kazne nisu dovoljne – vrijeme je za sustavne promjene
“HDZ nije imao dovoljan broj žena na čak 9 županijskih lista, a samo su tri liste imale ženu kao nositeljicu. Na jednoj od tih lista, koju je predvodila županica, bilo je tek 20,6 posto žena. To je jasno pokazatelj da novčane kazne nisu dovoljne da se ispuni duh zakona“, naglasila je Mrak Taritaš.
Pozvala je na vraćanje jasnijih i učinkovitijih zakonskih mehanizama – poput onog iz 2015. godine kada je bilo propisano da lista bez najmanje 40 posto žena nije valjana. Podsjetila je da su taj propis srušile ustavne instance, ali i ironično primijetila da su države poput Francuske, Belgije i Slovenije – koje imaju sličan sustav – očito “manje stručne u ustavnom pravu, ali zato više razumiju demokraciju”.
Zalaže se za “zip” sustav i ukidanje izborne šutnje
Osim povećanja udjela žena na izbornim listama, Mrak Taritaš zalaže se i za uvođenje “zip” sustava – modela prema kojemu se muška i ženska imena na listama izmjenjuju redoslijedom, što dodatno osigurava ravnopravnost spolova u samom vrhu kandidacijskih pozicija.
Dotaknula se i problema tzv. izborne šutnje, koju smatra zastarjelim i neefikasnim rješenjem koje ide na ruku velikim strankama i vladajućima. “Šutnja služi samo da zastraši male i nezavisne, dok veliki, koji mogu platiti kazne, nastavljaju dominaciju kroz institucionalnu prisutnost u medijima”, istaknula je.
Elektronički potpisi i veća dostupnost kandidiranja
Svoju kritiku postojećeg izbornog sustava Mrak Taritaš nastavila je prijedlozima koji bi olakšali kandidature onima izvan velikih stranaka: smanjivanje broja potrebnih potpisa, produžavanje roka za njihovo prikupljanje i – što je posebno aktualno – mogućnost elektroničkog potpisivanja putem sustava e-Građani.
“Namjera takvih promjena je jasna – učiniti izbore dostupnijima svima, a ne samo onima s logističkom i financijskom nadmoći. Ali moramo paziti da ne bismo nenamjerno ograničili aktivno biračko pravo“, upozorila je.
Apel na kolege: “Vrijeme je za hrabre poteze”
Svoj nastup završila je jasnim pozivom svim zastupnicama i zastupnicima da se uključe u predstojeću zakonodavnu inicijativu koja će – kako se nada – donijeti istinske promjene.
„Ovo je samo dio problema koji se kriju u našem izbornom zakonodavstvu. Vrijeme je da se uhvatimo posla i pripremimo teren za izbore u kojima će građani imati više povjerenja, a rezultati će biti legitimni i reprezentativni. To je osnovni preduvjet zdravlja demokracije“, zaključila je.
Zaključak: Reforma kao uvjet povratka povjerenja
Dok politički akteri analiziraju rezultate lokalnih izbora, poruke iz Sabora poput ove Anke Mrak Taritaš otvaraju važna pitanja koja nadilaze jednodnevne političke teme. Sustavna reforma izbornog zakonodavstva, ravnopravnost spolova u politici i osiguranje jednakih uvjeta za sve – postaju nezaobilazna točka svake ozbiljne demokratske rasprave. Ostaje pitanje: hoće li kolege iz saborskih klupa imati političke hrabrosti učiniti što je nužno?
