Na današnji dan, 26. ožujka 1756. godine, Hrvatski sabor donio je povijesnu odluku koja je označila prekretnicu u borbi protiv progona vještica. U vrijeme kada je praznovjerje još uvijek oblikovalo pravosudne odluke diljem Europe, Hrvatska je krenula putem razuma i pravde.
Zakon protiv lova na vještice
Sabor je donio zakonsku odredbu prema kojoj su sve presude u slučajevima progona vještica morale biti poslane carici i kraljici Mariji Tereziji na osobnu potvrdu. Ova mjera nije samo usporila, već je u velikoj mjeri onemogućila daljnje suđenja i pogubljenja nevinih ljudi optuženih za čaranje.
Marija Terezija – vladarica razuma u doba praznovjerja
Iako je i sama vjerovala u vještice, Marija Terezija je bila svjesna da su sudski procesi često zloupotrebljavani, što je dovodilo do mučenja i smaknuća nevinih. Njezin utjecaj bio je ključan u zaustavljanju ovog brutalnog običaja – ne samo u Hrvatskoj, već i širom Habsburške Monarhije.
Zašto su vještice bile prijetnja?
U to doba, optužbe za vještičarenje često su bile motivirane osobnim osvetama, ekonomskim interesima ili društvenim sukobima. Procesi su se vodili pred civilnim sudovima, što pokazuje da je riječ bila više o društvenom nego o religijskom fenomenu. Mnogi su ljudi stradavali jer su bili drugačiji ili su se našli na putu moćnijima.
Korak prema pravdi
Iako se danas priče o vješticama čine kao dio daleke prošlosti, progoni vođeni strahom i neznanjem nisu nestali – samo su poprimili nove oblike. Odluka donesena 1756. godine bila je važan iskorak prema pravednijem društvu i pokazatelj kako su razum i pravna država jači od praznovjerja i nepravde.
Na ovaj dan prisjećamo se hrabrosti onih koji su se suprotstavili neutemeljenim optužbama i podsjećamo koliko je važno boriti se za istinu – jučer, danas i sutra.
Što mislite, bi li slični progoni bili mogući i danas?
Foto: Ilustracija
