NA 297. SJEDNICI VLADE, PREMIJER PLENKOVIĆ NAJAVIO DOLAZAK PRVIH ŠEST BORBENIH ZRAKOPLOVA RAFALE

Nove obavijesti Politika Vijesti

Na današnjoj 297. sjednici Vlade, premijer Andrej Plenković osudio je nerede koji su se dogodili nakon sinoćnje nogometne utakmice u Splitu. U svom govoru, premijer je najavio skori dolazak prvih šest borbenih zrakoplova Rafale u Hrvatsku, što predstavlja značajan korak u jačanju obrambenih sposobnosti zemlje.

Premijer Plenković zahvalio je potpredsjednicima Vlade na obilježavanju 33. obljetnice akcije Plitvice i počasti odane Josipu Joviću, prvom hrvatskom branitelju poginulom u Domovinskom ratu. Istaknuo je da se prisjećanjem na Jovića odaje počast svim braniteljima koji su dali svoje živote za slobodu Hrvatske.

Hrvatska vojska postaje najsnažnija u regiji

Premijer je naglasio da će nabavkom Rafalea Hrvatsko ratno zrakoplovstvo postati jedno od najsnažnijih i najsuvremenije opremljenih u regiji, protežući se od Njemačke do Grčke. Ovo će, kako kaže, pridonijeti novoj kvaliteti i pojačanoj sigurnosti hrvatskog neba te dodatno ojačati Hrvatsku vojsku.

Također, na sjednici je usvojen prijedlog o prelasku granice Oružanih snaga Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite u 2024. godini. Također, za izvršenje ove Odluke, odobrilo se i korištenje zrakoplova Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Hrvatska kao pouzdan partner u NATO-u

Obilježavajući 15 godina članstva Hrvatske u NATO-u, premijer je istaknuo pripadnost zemlje zapadnom krugu i transatlantskoj suradnji. Podsjetio je na važnost savezništva s članicama NATO-a, uključujući Sjedinjene Američke Države i druge partnere.

Infobip kao primjer uspješnog hrvatskog poduzetništva

Tijekom tjedna, premijer je posjetio kamp kompanije Infobip, prvog hrvatskog jednoroga u sektoru komunikacija i informacijske tehnologije. Pohvalio je njihovu ulogu u projektima Europske unije koji doprinose konkurentnosti europskog gospodarstva.

Projekt ‘Zaželi’ – uspješno korištenje sredstava

Premijer je spomenuo i dodjelu 39 ugovora kroz projekt ‘Zaželi’, vrijednih 30 milijuna eura, koji predstavlja uspješan način vraćanja žena na tržište rada, posebice u ruralnim područjima. Projekt je dosad omogućio zapošljavanje 33.000 žena i organizaciju skrbi za gotovo 200.000 starijih i nemoćnih osoba.

Inflacija u Hrvatskoj usporava

Komentirajući podatke o stopi inflacije, premijer je izvijestio da je inflacija u ožujku iznosila 4,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je nastavak trenda usporavanja započetog nakon studenog 2022. Vlada će, prema njegovim riječima, nastaviti pratiti ovaj trend i po potrebi reagirati kako bi zaštitila građane Hrvatske.

Na radnoj večeri u Bukureštu o strateškom planu EU te obrani, sigurnosti i jačanju obrambenih sposobnosti

Predsjednik Vlade kazao je da je sinoć boravio u Bukureštu na radnoj večeri nekoliko lidera Europske unije. Kako je najavio da se “priprema novi strateški plan EU za razdoblje do 2024. do 2029. godine, s ključnim temama poput jačanja europskog gospodarstva, jačanja socijalne Europe, aktivnosti u pogledu klimatske neutralnosti te jačanje položaja poljoprivrednika”.

Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanjaprilog

U 2023. godini dogodile su se dvije minske nesreće u Ličko-senjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojima su smrtno stradale tri osobe.

Dana 15. siječnja 2023. godine, na visoravni Vrdovo kod Sinja, dogodila se minska nesreća u kojoj je smrtno stradao lovac, a 23. veljače 2023. godine u mjestu Čanak tijekom razminiranja došlo je do eksplozije protupješačke rasprskavajuće odskočne mine PROM-1, od koje su smrtno stradale dvije osobe (pirotehničarka i pirotehničar pravnih osoba ovlaštenih za obavljanje poslova razminiranja).

Na kraju 2023. godine površina MSP-a Republike Hrvatske iznosi 92,1 km2 unutar 21 jedinice lokalne samouprave u 4 županije, a MSP je obilježen s 4.082 oznake minske opasnosti.

Kao rezultat izvršenih poslova razminiranja te općeg, dopunskog općeg i tehničkog izvida, u 2023. godini iz MSP-a isključeno je 58 km2, od čega je poslovima razminiranja iz MSP-a isključeno 41,5 km2, a provođenjem tehničkog, dopunskog općeg i općeg izvida dodatnih 16,5 km2. Također, provedbom općeg izvida, a temeljem novih saznanja o minskoj zagađenosti u MSP je uključena površina od 0,4 km2. Sukladno navedenom, MSP je u 2023. godini smanjen za 57,6 km2.

Prilikom obavljanja poslova razminiranja na područjima za koja je u 2023. godini izdano 69 potvrda o isključenju razminiranog područja i/ili građevine iz MSP-a, pronađeno je i uništeno 809 komada MES-a i 3.328 komada NUS-a

Krajem 2023. godine završeni su poslovi uklanjanja cjelokupnog MSP-a u Šibensko-kninskoj i Osječko-baranjskoj županiji pa se te županije više ne nalaze na popisu minski zagađenih županija.

Republika Hrvatska je od strane Europske komisije prepoznata kao zemlja lider u okviru institucionalne potpore protuminskom sustavu Ukrajine. Navedeno je potvrđeno imenovanjem stručnjaka iz MUP-a za potpredsjednika međunarodnog Savjetodavnog odbora Centra za humanitarno razminiranje Ukrajine. U listopadu 2023. Republika Hrvatska je bila domaćin prve Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju u Ukrajini.

Raseljeni Ukrajinci u Hrvatskoj: Humanitarna Pomoć i Stambeno Zbrinjavanje

Rusija, od 24. veljače 2022. godine, provodi vojnu agresiju i invaziju na Ukrajinu, raketirajući brojne ciljeve na čitavom ukrajinskom teritoriju. Ova brutalna agresija grubo gazi suverenitet Ukrajine i krši međunarodno pravo. U ovom kontekstu, Republika Hrvatska pruža humanitarnu pomoć raseljenim osobama iz Ukrajine i članovima njihovih obitelji koji se zbog oružanog sukoba ne mogu vratiti u svoju državu podrijetla.

Smještaj za Raseljene Osobe

Hrvatska je organizirala smještaj u tri kategorije: prihvatni, kolektivni i pojedinačni. Fokus je na pružanju sigurnog i dostojanstvenog okruženja za one koji su napustili Ukrajinu. Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite, kao najmoprimac, sklapa ugovore o najmu stambenih jedinica za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine.

Financiranje Stambenog Zbrinjavanja

Financiranje troškova korištenja stambenih jedinica u pojedinačnom smještaju uređeno je Odlukom o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje osoba iz Ukrajine. Vlada Republike Hrvatske donijela je ovu odluku na sjednici održanoj 23. ožujka 2022. godine. Ugovori o najmu potpisani su s vlasnicima koji su ustupili svoje nekretnine za smještaj raseljenih osoba. Rok najma je šest mjeseci, s mogućnošću produženja do godinu dana.

Produljenje Financiranja

Vlada je 22. ožujka 2023. godine donijela Odluku o izmjeni Odluke o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju. Financiranje je produljeno do 4. ožujka 2024. godine.

Na dan 6. ožujka 2024. godine, temeljem ugovora o najmu stambene jedinice, 2934 raseljene osobe iz Ukrajine smještene su u Hrvatskoj. Nastavljamo pružati podršku i solidarnost u ovim teškim vremenima.

izvor: Vlada HR

Odgovori