Osijek, 30. travanj 2025. – Na trgovima, ulicama i u parkovima više od 30 gradova, danas se obilježava Nacionalni dan hitne medicinske službe – dan kada timovi u uniformama izlaze iz sjene svakodnevice i staju licem u lice s građanima kako bi zajedno podigli svijest o najtežim trenucima u životu čovjeka – onima kad sekunde odlučuju o životu ili smrti.
Ove godine, Nacionalni dan HMS-a posebno je posvećen moždanom udaru – tihom i opasnom neprijatelju koji godišnje pogodi između 12.000 i 15.000 ljudi u Hrvatskoj. Od posljedica moždanog udara svake godine umre više od 4.000 osoba, a njih 80.000 nastavlja živjeti s trajnim posljedicama, često onemogućeni govoriti, hodati ili samostalno funkcionirati.
Zato danas, 30. travnja, hrvatski zavodi za hitnu medicinu ne samo da pružaju pomoć – oni educiraju. Na Trgu Slobode u Osijeku, kao i u nizu drugih gradova, otvoreni su informativni punktovi na kojima građani mogu razgovarati s djelatnicima hitne pomoći, razgledati opremu i vozila, naučiti osnovne postupke održavanja života te ponijeti sa sobom edukativne letke koji mogu značiti razliku između tragedije i novog početka.
Ključan dio ovogodišnje kampanje je prepoznavanje simptoma moždanog udara – stanja koje ne pogađa samo starije osobe, već i sve češće one u punoj životnoj dobi. U suradnji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu OBŽ-a osmišljen je edukativni alat – kratica G.R.O.M. – jednostavna, pamtljiva i životno važna poruka koja nas podsjeća kako prepoznati udar i reagirati na vrijeme.
G.R.O.M. znači:
- Govor – otežan, nerazumljiv ili izostanak govora
- Ruka – nemogućnost podizanja jedne ili obje ruke
- Osoba – iskrivljenost lica, pogotovo pri osmijehu
- Minuta – svaka minuta je ključna, odmah zovite 194
„Ponekad je dovoljan samo jedan telefonski poziv da netko ponovno prohoda, progovori ili preživi“, poručuju iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, pozivajući sve da danas posjete punktove, nauče više i podijele znanje s onima koje vole.
Građani Osijeka sudjelovali su na edukacijama i preventivnim kontrolama razine šećera u krvi i krvnim tlakom.
Ivan Perić iz Osijeka je rekao kako je mjerio šećer te da je mjerenje pokazalo kako je dobar, a tlak je mjerio jutros koji je također bio dobar, dok je Ana nakon preventivnog pregleda šećera u krvi i provjere tlaka rekla, “Slučajno sam se zatekla ovdje u prolazu, pa sam pomislila – nije naodmet provjeriti, mada ja često provjeravam kod kuće. Rezultati su dobri, s obzirom na godine – vrlo dobri. Možda je tlak malo povišen, mogao bi biti niži, ali sve ostalo je u redu.“
Tehničar Hitne medicinske pomoći iz Osijeka objasnio nam je što učiniti ako naiđemo na osobu koja izgleda da je bez svijesti:
“Prvo moramo utvrditi je li mjesto sigurno – to je najvažnije, zbog naše sigurnosti. Ne smijemo riskirati, osobito ako ima struje, dima, prometa. Uzmimo nekoliko minuta da osvijetlimo situaciju i procijenimo je. Ne smije biti na prometnoj cesti ili opasnom području. Ako je sigurno, možemo pristupiti osobi.
Važno je procijeniti je li osoba pri svijesti. Prvo je pokušamo dozvati – pitamo ‘Jeste li dobro?’ Ako nema odgovora, pozovemo pomoć – uvijek će biti netko u blizini, u bijeloj ili crnoj košulji, nije važno. Glasno pozovemo: ‘Pomoć! Pomoć!’
Ako osoba ne reagira, položimo je na leđa, zabacimo joj glavu i brojimo do 10. U tih 10 sekundi gledamo, slušamo i osjećamo – gledamo diže li se prsni koš, slušamo ima li disanja, osjećamo strujanje zraka. Ako ništa od toga ne uočimo, započinjemo kardiopulmonalnu reanimaciju. Istovremeno netko mora nazvati 112 i reći gdje se nalazimo te da smo započeli s reanimacijom.
Od 2012. godine, kada je Hrvatski sabor proglasio 30. travnja Nacionalnim danom hitne medicinske službe, ova inicijativa prerasla je u snažnu javnozdravstvenu kampanju čija važnost raste iz godine u godinu. Edukativne aktivnosti održane su u tjednu uoči ovog dana diljem zemlje, a današnji središnji događaji kulminiraju u neposrednom susretu građana i heroja prve crte – djelatnika HMS-a koji svakoga dana, tiho i požrtvovno, spašavaju živote.
Dok građani uče pružiti prvu pomoć, dok djeca sa zanimanjem ulaze u vozila hitne pomoći, a volonteri dijele letke i osmijehe, jedno je jasno – Nacionalni dan hitne medicinske službe nije samo dan podsjetnika. To je dan zahvalnosti, učenja i solidarnosti. Dan kada znanje postaje najjače oružje u borbi protiv smrti.
Osječko-baranjska županija – primjer za Hrvatsku
Župan Mato Lukić pridružio se obilježavanju te istaknuo važnost dobro opremljene i educirane službe:
„Naši sugrađani mogu biti ponosni i sigurni – naši timovi su stručni, predani i opremljeni iznad standarda. Oko 25.000 hitnih intervencija godišnje, 25.000 sanitetskih prijevoza i još toliko dijaliznih – to je sustav koji nikad ne spava.“
“Što se tiče broja intervencija, prema podacima koje smo dobili, godišnje se prosječno obavi oko 25.000 hitnih intervencija, 25.000 sanitetskih prijevoza te još 25.000 prijevoza bolesnika na dijalizu. To su zaista značajne brojke koje pokazuju koliko je sustav obiman i koliko zahtjevna organizacija stoji iza svega toga”.
“Posebno je važno spomenuti i helikoptersku službu, koja je posljednjih godina sve aktivnija na području cijele Republike Hrvatske, uključujući i našu županiju. Ona dodatno povećava sigurnost naših sugrađana i omogućuje još brži dolazak do unesrećenih.“
“Još jednom, od srca čestitam na izvrsnoj organizaciji, predanosti, stručnosti, hrabrosti i brzini – na svemu što djelatnici Zavoda za hitnu medicinu pružaju našim stanovnicima.”
Ravnateljica Zavoda za HMP OBŽ-a, Silvana Sabo, naglasila je da sustav obuhvaća čak 11 timova hitne pomoći, 20 timova sanitetskog prijevoza i, što je posebno važno, helikoptersku službu koja pokriva čak pet županija.
“Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije djeluje na području cijele županije, s 11 timova hitne medicinske pomoći i 20 timova sanitetskog prijevoza. Uz cestovne timove hitne medicinske pomoći, imamo i ustrojenu helikoptersku hitnu medicinsku službu koja pokriva pet županija – Osječko-baranjsku i četiri susjedne županije.
S obzirom na to da se svi pacijenti koje zbrinjava helikopterska služba dovoze u KBC Osijek, možemo reći da je ova usluga iznimno važna. Kada je riječ o broju intervencija, godišnje imamo oko 50.000 sanitetskih prijevoza, dok smo prošle godine imali oko 27.000 takvih prijevoza. Statistike pokazuju da broj intervencija hitne medicinske pomoći raste iz godine u godinu. Samo u prva tri mjeseca ove godine imali smo 35 helikopterskih letova, tijekom kojih smo zbrinjavali pacijente s područja svih pet županija.“
Koji su to trenuci kada se diže hitna helikopterska medicinska pomoć?
Helikopterska hitna medicinska pomoć aktivira se u tri slučaja:
- Primarne intervencije – kada zemaljski timovi ne mogu doći do unesrećenog zbog nepristupačnog terena ili kada timovi nisu dostupni. Tada se šalje helikopter.
- Sekundarne intervencije – kada je već na terenu prisutan cestovni tim hitne pomoći, ali se zbog težine stanja pacijenta traži angažman helikoptera za hitan prijevoz u KBC.
- Međubolnički prijevozi – kada se pacijenti iz susjednih bolnica prevoze u KBC radi kvalitetnije zdravstvene skrbi.
Savjet za građane
Slavonci, kao što znate, imaju povećan broj srčanih i moždanih udara, što je povezano i s našim načinom prehrane. Nažalost, često smo tjelesno neaktivni, hranimo se nezdravo i općenito se loše osjećamo. Moramo voditi više brige o svom zdravlju – koliko god mi brzo reagirali i koliko god bile dobre naše službe, najvažnije je da svaki pojedinac vodi računa o sebi.
Danas obilježavamo Nacionalni dan hitne medicinske službe, već 13. godinu zaredom. Ovaj dan posvećen je podizanju svijesti o važnosti pravovremene reakcije kod moždanog udara.
Najvažnije je odmah reagirati – svaka minuta je bitna. Odmah nazovite broj 194 kako bismo mogli što brže intervenirati i pomoći pacijentu.
Mate Jurković, medicinski tehničar:
Koji su to trenuci u kojima vas ljudi najčešće pozivaju?
To su obično vrlo teški i presudni zdravstveni trenuci. Najčešće se radi o ozbiljnim stanjima, poput moždanog udara, što je i tema današnjeg Nacionalnog dana hitne medicine. Ima zaista svakakvih situacija, a ljudi nas najčešće zovu kada su iscrpili sve druge mogućnosti i svoja znanja.
Posebno su izazovne situacije u kojima su ugroženi život i zdravlje. No, zahvaljujući kontinuiranoj edukaciji koju provodimo u našoj županiji i našem zavodu, svi naši djelatnici su vrlo dobro pripremljeni i opremljeni za rješavanje najrazličitijih zdravstvenih tegoba koje pogađaju naše sugrađane. Također, osiguravamo daljnju obradu i prijevoz pacijenata do Kliničkog bolničkog centra Osijek.
Koja vam je bila najteža intervencija do sada?
Bilo je svega, no najviše se pamte prometne nesreće – one koje najgore izgledaju kada dođemo na mjesto nesreće. Te su situacije zaista šokantne. Ali svi mi – liječnici, tehničari i vozači – prošli smo brojne edukacije i suočili se s raznim situacijama. Mogu reći da danas gotovo nema iznenađenja koja nas mogu zateći nespremne.
Zato zastanite, poslušajte, naučite. Jer možda ćete upravo vi biti ta osoba koja će prepoznati simptome, nazvati 194 i spasiti nečiji život.
