U Kninu, simbolu hrvatske pobjede, ministar obrane Ivan Anušić obišao je vojarne u kojima će se odvijati temeljno vojno osposobljavanje budućih ročnika. Tom prilikom potvrdio je da će troškovi provođenja vojnog roka iznositi 20 milijuna eura godišnje te istaknuo kako su svi kapaciteti spremni za provedbu ovog ključnog sigurnosnog programa.
Obuka kroz sedam ključnih područja
Temeljno vojno osposobljavanje trajat će osam tjedana, a ročnici će tijekom tog razdoblja steći važna znanja i sposobnosti potrebne za vojnu službu. Obuka će se provoditi u vojnim kompleksima u Kninu, Slunju i Požegi te će obuhvaćati sedam ključnih područja, uključujući uporabu osobnog naoružanja, taktiku kretanja i reakcije na bojištu, vojnu službu, tjelesnu spremu te komuniciranje i zaštitu.
„Ovim programom želimo osigurati ne samo kvalitetnu vojnu spremnost, već i stvoriti dodatnu sigurnosnu komponentu unutar Hrvatske vojske. Ročnici će, nakon završetka osposobljavanja, moći aplicirati za djelatnu vojnu službu, dok će oni koji ne ostanu u vojsci biti raspoređeni u pričuvni sastav,“ izjavio je ministar Anušić.
Uvođenje obveznog vojnog roka i sigurnosna perspektiva
Očekivano donošenje zakona o uvođenju vojnog roka predviđeno je do 15. srpnja, kada završava aktualno zasjedanje Hrvatskog sabora. Ministar Anušić naglasio je kako je Hrvatska vojska trenutno oslonjena na 18 tisuća pripadnika pričuvnog sastava, no cilj je dodatno povećati taj broj kroz obveznu vojnu obuku. Očekivani godišnji odaziv procjenjuje se na između četiri i pet tisuća ročnika.
„Ovo nije samo ulaganje u vojsku, već i u sigurnost države i njezinih građana. Hrvatska mora biti spremna na sve scenarije, kako bismo osigurali stabilnost u regiji i zaštitili nacionalne interese,“ rekao je Anušić, osvrćući se na aktualnu sigurnosnu situaciju na Balkanu.
Regija pod budnim okom Hrvatske
Ministar se osvrnuo i na politička previranja u susjednim zemljama, posebice u Bosni i Hercegovini te na Kosovu. Naglasio je da Hrvatska s pozornošću promatra razvoj događaja, posebice zbog činjenice da u BiH živi oko 350 tisuća Hrvata.
“Ne mogu reći da se bojimo, ali s pažnjom promatramo što se događa, budući da u Bosni i Hercegovini danas živi oko 350 tisuća Hrvata. Hrvatska promatra i politička zbivanja u Srbiji i na Kosovu, a s obzirom na to da je glavni tajnik NATO-a nedavno posjetio Sarajevo i poslao jasne poruke, vjerujem da ni NATO ni međunarodna zajednica neće dopustiti destabilizaciju regije”, izjavio je Anušić.
Dodao je kako Hrvatska mora biti spremna na sve scenarije, iako se nada da do eskalacije neće doći.
“Svi su govorili da do rata u Ukrajini neće doći, a sada već tri godine ondje traje krvavi sukob”, upozorio je i dodao kako Hrvatska mora biti spremna, jer Bosna i Hercegovina graniči s nama i ondje živi veliki broj Hrvata.
Uvođenje vojnog roka očekuje se kao ključni potez u jačanju obrambenih sposobnosti države, ali i kao prilika mladima da steknu korisna znanja i vještine važne ne samo za vojničku karijeru, već i za osobni razvoj i buduću profesionalnu orijentaciju.
Izvor: Hina
