Ujedinjeni narodi 30. kolovoza proglasili su Međunarodnim danom nestalih osoba. Tog dana prisjećamo se osoba koje su nestale kao posljedica oružanih sukoba, zločina protiv čovječnosti ili kršenja ljudskih prava, a čije su sudbine i mjesta ukopa nepoznati.
Danas se se po popisu iz Nacionalne evidencije nestalih osoba ( NENO) vode 1872 nestale osobe i to iz vremenskog okvira Domovinskog rata. Računajući sve ukupno, u evidenciji je registrirano 2841 osoba, od toga 58. djece.
U proteklih 12. mjeseci na području Republike Hrvatske nestalo je 166 osoba, od kojih su 54. mlađi od 18. godina.
U utorak 29. kolovoza, identificirana je jedna osoba čiji je preliminarni identitet utvrđen metodom analize DNA. Riječ je o hrvatskom branitelju Zdenku Držaljeviću nasilno odvedenom u listopadu 1991. godine u Vukovaru, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su i ekshumirani iz masovne grobnice u Šarviz Doli u blizini Vukovara, koja je otkrivena je u veljači 2023. godine.
Sustavnim pretraživanjem lokaliteta koje je trajalo do sredine travnja pronađeni su posmrtni ostaci najmanje 11 osoba, a DNA analizom do sada je potvrđen identitet 10 osoba.
Nakon identifikacije Zdenka Držaljevića, Republika Hrvatska putem Ministarstva hrvatskih branitelja traga za 1806 osoba nestalih i smrtno stradalih tijekom Domovinskoga rata. Od toga najviše osoba, njih 503, je s područja Vukovarsko-srijemske županije, a još uvijek se traga za 375 nestalih i smrtno stradalih iz Vukovara i prigradskih naselja.
Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, obavlja poslove koji se odnose na traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te istraživanje, a u sklopu Međunarodnog dana nestalih osoba kod Trga dr. Franje Tuđmana predstavili su svoje aktivnosti. Između ostalog, iz Uprave za zatočene i nestale, objasnili su koliko je važno dati svoj uzorak krvi radi bolje identifikacije posmrtnih ostataka. U programu identifikacije pute metode DNA. DNA se izolira iz ostataka kostiju prikupljenih od ekshumiranih posmrtnih ostataka, istodobno, DNA se izolira iz uzoraka krvi prikupljenih od živućih članova obitelji. Kako bi metoda analize DNA pomogla u identifikaciji posmrtnih ostataka, rezultat mora pokazati podudaranje DNA uzorka živućeg srodnika s uzorkom DNA iz posmrtnih ostataka. Minimum od jednog člana obitelji nužan je za identifikaciju. Međutim, vjerojatnost identifikacije povećava se ako je više donatora.
Idealna krvna referenca dobiva se od oca i/ili od majke nestale osobe. Međutim, ako i to nije moguće poželjni su uzorci od ostalih nasljednika krvnog sredstva, kao na primjer braća i sestra te drugih srodnika. Što je više davatelja, to je veća vjerojatnost identifikacije.
Provedenim akcijama u Republici Hrvatskoj prikupljeni su uzorci krvi od gotovo 6.000 članova obitelji nestalih osoba. Kroz Zajednički projekt s Međunarodnom komisijom za nestale osobe -ICMP. Upravi za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja dostavljeno je daljnjih više od 4.000 krvnih uzoraka- poručili su iz Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja.
