U ponedjeljak 28. kolovoza 2023. godine, u toku noći, preko puta zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine postavljen je spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću.
Zašto se kip postavljao usred noći a ne kako i tradicija nalaže, ima dvije priče.
Jedna priča kaže, kako Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika nije izdala potrebnu dozvolu za postavljanje. Navodno, problem je bilo to što se na tabli sa imenom i titulom Tvrtka I nije nalazilo i to da je bio i srpski kralj, nego samo bosanski.
Druga priča, po navodima gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, kako je odlučila spomenik postaviti tokom noći da se ne ometa redovni tok prometa i aktivnost građana.
Za postavljanje kipa kralja Tvrtka l, Grad Sarajevo osiguralo je sredstva, a radove je izvela tvrtka Bosman na čelu sa Sunijom i Osmanom Jahićem.
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić bio je prvi bosanski kralj koji je vladao od 1377. do 1391. godine.
Njegova majka, Jelena Šubić, bila je po očevoj strani unuka hrvatskog bana i vladara cijele Bosne Pavla I. Šubića Bribirskoga i njegove žene Urse, dok je majka njegovog oca, Jelisaveta Nemanjić, bila je kćer svrgnutog srpskog kralja Dragutina Nemanjića, čija je majka bila potomak dinastije Anžuvinaca podrijetlom iz Napulja, i ugarske princeze Katarine, kćeri hrvatsko-ugarskog kralja Stjepana V., čija je majka bila kćer poglavara turskog plemena Kumana.
“Prvog kralja u Bosni okrunio je did, odnosno metropolit ili poglavar lokalne Crkve bosanske u mjestu Mile, a to su današnji Arnautovići kod Visokog. Krunjenje se dogodilo u crkvi svetoga Nikole i značaj jednog takvog političkog događaja je nesporan”, napisao je Dubravko Lovrenović, bosanskohercegovački povjesničar.
Kip u spomen kralju Tvrtku l, postavljen je povodom Povelje bosanskog bana Kulina koja je napisana 29. kolovoza 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ona je najstariji dosad pronađeni dokument na domaćem jeziku kod svih Južnih Slavena i jedan od najvažnijih dokumenata u povijesti bosanskog srednjovjekovlja Povelja je i najstariji sačuvani diplomatski dokument srednjovjekovne Bosne.
U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ. Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli. Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje. Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja.
.
-“Dostojanstveno i hrabro, na današnji datum, kada obilježavamo 834 godine Povelje Kulina bana, jednog od najvažnijih dokumenta bosanske državnosti i diplomatije ovaj spomenik poklon je Grada Sarajeva građanima i građankama Sarajeva i Bosne i Hercegovine”, napisala je na Twitteru gradonačelnica Sarajeva Benjamine Karić.
