Veterinarska inspekcija DIRH-a je prilikom postavljanja sumnje naredila preliminarne mjere kontrole i to zabranu premještanja svinja, obaveznu primjenu dezinfekcije i korištenje zaštitne opreme. U tijeku je određivanje mjera kontrole, uključujući usmrćivanje preostalih svinja na objektu, određivanje zona ograničenja, prikupljanja epidemioloških informacija te utvrđivanje kontaktnih objekata i mogućeg širenja bolesti na druge lokacije, stoji u objavi na službenim stranicama ministarstva poljoprivrede.
Također, danas su prijavljene još dvije sumnje na ASK, na jednom objektu s područja Gunje i na jednom s područja Rajevog Sela. Sa svih sumnjivih objekata su također uzeti uzorci koji su trenutno u obradi i naređene su preliminarne mjere kontrole od strane Veterinarske inspekcije.
Svi držatelji svinja trebaju se strogo pridržavati svih propisanih mjera te svih mjera koje odredi Ministarstvo poljoprivrede i Veterinarska inspekcija.
Svako uginuće ili bolest u svinja žurno se mora prijaviti veterinaru te je najstrože zabranjeno zakapanje uginulih svinja ili odvoz lešina bez prethodne prijave veterinarima.
Ministarstvo poljoprivrede i Državni inspektorat će učiniti sve kako bi se ASK lokalizirala i što prije iskorijenila sa zaraženog područja i kako bi se spriječilo njeno daljnje širenje, no veliku ulogu u širenju ima i ljudski faktor.
Svjesno sve većeg rizika od pojave ove bolesti u Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede je dodatno pojačalo preventivne mjere donošenjem nove Naredbe o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj (NN 62/23) koja je na snazi od 10. lipnja ove godine. Naredbom je tako propisana provedba godišnje kategorizacije svih objekata kategorije 1 (najniža kategorija biosigurnosti) s ciljem njihovog unaprjeđenja u višu kategoriju. S objekata kategorije 1 zabranjeno je premještati svinje, osim izravno u klaonicu, a klanje za vlastite potrebe dozvoljeno je tek nakon provedenog kliničkog pregleda svinja od strane veterinara.
Osim navedenoga, Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano provodi kampanju podizanja svijesti o ASK pri čemu je educirano više od 1500 lovaca, veterinara, veterinarskih inspektora i držatelja svinja. Ministarstvo poljoprivrede također izdvaja značajna financijska sredstva kako bi se unaprijedila biosigurnost na farmama svinja i time smanjio rizik od ASK te je broj objekata kategorije 1 smanjen za 25%. U posljednje četiri godine na ASK je pretraženo preko 30.000 uzoraka od uginulih domaćih svinja i 17.000 uzoraka od odstrijeljenih divljih svinja. Tijekom 2022. godine na ASK je pretraženo i 144 uzoraka uginulih divljih svinja. Lovištima u rizičnom području podijeljena su dezinfekcijska sredstva i prskalice za dezinfekciju.
Stoga se pozivaju svi držatelji svinja da se strogo pridržavaju svih propisanih mjera, posebno svih propisanih mjera biosigurnosti te da svaku pojavu bolesti i uginuće odmah i bez odlaganja prijave svojim veterinarima. Strogo je zabranjeno unošenje proizvoda životinjskog podrijetla na farme svinja, prijevoz svinja u prijevoznim sredstvima koja nisu očišćena, oprana i dezinficirana, premještanje svinja iz jednog uzgoja u drugi bez propisane popratne dokumentacije (svjedodžba o zdravstvenom stanju i dokumentacija o premještanju), kao i držanje svinja na neregistriranim objektima kao i na objektima s otvorenim držanjem bez odobrenja veterinarske inspekcije Državnog inspektorata te zakapanje lešina i nusproizvoda životinjskog podrijetla. Naglašavamo da je u slučaju pojave ASK naknada štete zbog provedenih mjera kontrole moguća isključivo za one subjekte (držatelje svinja) koji su na vrijeme prijavili sumnju ili uginuća i koji su primjenjivali sve propisane mjere.
Lovoovlaštenici su se također dužni pridržavati biosigurnosnih mjera prije, tijekom i nakon lova te aktivno tražiti i prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji svaku pronađenu uginulu divlju svinju (uključujući i stradale u prometu i odstrijeljene bolesne) u svrhu pretraživanja na ASK, stoji u objavi ministarstva poljoprivrede .
Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100%. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, već isključivo za domaće i divlje svinje. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae.
Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području.
Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim provedbe strogih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima.
Osim usmrćivanja svinja na zaraženim gospodarstvima, određuju se zaražene i ugrožene zone te rizične zone ovisno o epidemiološkoj situaciji, u kojima se uspostavljaju vrlo rigorozne mjere poput zabrane kretanja ljudi u zaraženu zonu u slučaju pojave bolesti u divljih svinja, zabrane prometa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, naređuju se vrlo stroge biosigurnosne mjere, čišćenje i dezinfekcija vozila, opreme, pribora i dr.
U slučaju usmrćivanja domaćih svinja, posjednici imaju pravo na naknadu štete isplaćenu iz sredstva državnog proračuna, pod uvjetom da su na gospodarstvu provedene sve propisane preventivne mjere.
Osim na području EU, ASK je proširena i na području Europe i Azije što je vidljivo na mapi:
Izvor objave : ministarstvo poljoprivrede Foto : Ilustracija