Haag, 24. lipnja 2025. – Na summitu NATO-a u nizozemskom Haagu Hrvatska je snažno istupila s jasnom porukom: ne samo da je spremna ispuniti nove ambiciozne ciljeve Saveza, već u njima vidi priliku za gospodarski rast, tehnološki napredak i strateško pozicioniranje. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je kako Hrvatska ima razrađen plan za dostizanje ciljanih izdataka za obranu, dogovorenih u okviru NATO-a, te da obrambenu potrošnju ne vidi isključivo kao trošak – već kao investiciju u budućnost.
“Obrana, modernizacija opreme i naoružanja nije samo trošak, to je gospodarska grana s visokim prihodima i velika prilika za Hrvatsku i druge članice da ojačaju svoja gospodarstva kroz obrambenu i sigurnosnu industriju”, naglasio je Anušić.
U kontekstu novog strateškog cilja koji će biti postavljen na samitu – povećanje obrambenih izdataka na 5 posto BDP-a do 2035. godine, od čega 3,5 posto za vojne potrebe, a 1,5 za sigurnosnu i civilnu infrastrukturu – Hrvatska se pozicionira kao članica koja ne čeka, već djeluje proaktivno.
Anušić je u Haagu podsjetio na važnu, a često zanemarenu činjenicu: Hrvatska ima dugu tradiciju inovacija u vojnim tehnologijama, koja datira još iz vremena Domovinskog rata.
“U to smo vrijeme puno improvizirali jer smo se borili protiv daleko jačeg neprijatelja po naoružanju i opremi. No, Hrvatska je već 1992. i 1993. godine imala izviđačku bespilotnu letjelicu, izrađenu domaćim znanjem, koja je korištena za pripremu operacija Oluja i Bljesak”, rekao je ministar.
Posebno je istaknuo kako su hrvatski inženjeri već tada bili ispred svoga vremena – do te mjere da su i današnji globalni lideri u proizvodnji dronova, poput Turske, dolazili u Hrvatsku vidjeti te sustave još prije operacije Oluja.
Danas, gotovo tri desetljeća kasnije, hrvatska obrambena industrija doživljava svojevrsni preporod. Proizvodi se oko 200.000 malih borbenih bespilotnih letjelica godišnje, a Hrvatska je nedavno, tijekom sajma naoružanja u Parizu, potpisala međudržavni ugovor s Francuskom o isporuci svojih dronova njihovim oružanim snagama.
“Vrlo brzo, do kraja ove godine, možemo povećati proizvodnju na pola milijuna, a ako dobijemo ulogu vodeće nacije unutar NATO-a, ta se brojka može popeti na nekoliko milijuna godišnje”, poručio je Anušić.
Ambicije ne staju na nebu – Hrvatska razvija i podvodne bespilotne letjelice, a u suradnji s partnerima ulaže i u sustave kibernetičke zaštite. Ključnu ulogu u financiranju i tehnološkom razvoju imat će europski programi ReArm i SAFE, kroz koje se planira dodatno ojačati obrambeno-industrijska baza Europske unije.
U vremenu kada NATO prepoznaje potrebu za jačanjem vojnih kapaciteta u svjetlu novih globalnih sigurnosnih izazova, hrvatski primjer pokazuje kako mala zemlja, s odlučnom politikom i snažnim strateškim vizijama, može biti predvodnik u promjenama.
“Podizanje cilja potrošnje na obranu na 5 posto BDP-a je revolucionarni korak”, zaključio je Anušić, jasno dajući do znanja da Hrvatska u tu revoluciju ne ulazi kao pasivan promatrač, nego kao aktivan sudionik – i potencijalni lider.
Na marginama #NATOsummit u Haagu susreo sam se s delegacijom senatora SAD-a, našim najvažnijim i najpouzdanijim saveznikom u području obrane.
🇭🇷 podržava povećanje obrambenih izdvajanja na 5 posto BDP-a, na način da se 3,5 posto izdvaja za vojnu namjenu, a 1,5 posto za namjenu… pic.twitter.com/AXGIyvPcM5
— Ivan Anušić (@ivananusic12) June 24, 2025
