Zagreb, 1. srpnja 2024. – Na današnji dan, 1. srpnja 2013., Hrvatska je postala 28. članica Europske unije. Ulazak u EU bio je ključan trenutak u hrvatskoj povijesti, označavajući ostvarenje najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja od stjecanja neovisnosti.
Hrvatska ima 12 zastupnika u Europskom parlamentu. U Vijeću EU-a redovito se sastaju ministri država članica radi donošenja zakonodavstva EU-a i usklađivanja politika. Predstavnici hrvatske vlade nekoliko puta godišnje prisustvuju sastancima Vijeća u svojem resoru. Vijeće EU-a nema jednog stalnog predsjednika (poput Komisije ili Parlamenta). Umjesto toga, rad Vijeća predvodi država koja njime predsjeda. Države članice izmjenjuju se u predsjedanju Vijećem svakih šest mjeseci.
Tijekom tih šest mjeseci ministri vlade te države predsjedaju sastancima Vijeća i sudjeluju u utvrđivanju dnevnog reda za pojedino područje politike te potiču dijalog s ostalim institucijama EU-a. Hrvatska je predsjedavala u siječnju do lipnja 2020. godine.
Iznosi koje svaka država članica uplaćuje u proračun EU-a pravedno su raspoređeni: što je gospodarstvo neke zemlje veće, to ona više uplaćuje, i obrnuto.
Europski proračun najvećim dijelom puni se iz tri izvora. Najizdašniji, onaj koji čini oko 70 posto vlastitih sredstava EU-a, članarine su zemalja članica. One se razrezuju prema bruto nacionalnom dohotku (BND), što znači da bogatije države uplaćuju više, a siromašnije manje novca u zajedničku blagajnu.
Ostatak vlastitih sredstava čine prihodi koji dolaze od carina i poreza na dodanu vrijednost. Prihodi od carina slijevaju se izravno u europski proračun dok oni od PDV-a i članarina ustvari predstavljaju nacionalne doprinose koje države članice uplaćuju u proračun EU-a.
Najveći dio europskog proračuna vraća se državama članicama kroz različite vrste potpora.
Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u razdoblju od 2014. do 2020. Hrvatska je u proračun Europske unije uplatila 24,9 milijardi kuna, a u istom razdoblju iz europskog proračuna su nam po raznim osnovama doznačene 53 milijarde kuna.
Evo pregleda ključnih događaja i investicija tijekom ovog desetljeća članstva:
Povijest članstva:
- Hrvatska je podnijela zahtjev za članstvo 2003. godine, a pregovori su započeli 2005. godine.
- Pregovori su trajali dulje od ijedne sadašnje članice, zatvarajući se 2011. godine.
- Hrvatska je postala prva zemlja koja je sama ušla u EU od grčkog slučaja 1981. godine.
Prednosti članstva:
- Članstvo u EU omogućilo je Hrvatskoj sudjelovanje u političkim zbivanjima na kontinentu.
- Investicijski fondovi unaprijedili su hrvatsko gospodarstvo.
- Hrvatski građani imaju slobodu kretanja unutar EU i mogućnost traženja posla u drugim zemljama članicama.
Značajne investicije:
- Pelješki most: Projekt težak 350 milijuna eura, koji povezuje Pelješac s kopnom.
- Obnova željezničkog prometa: Modernizacija linije Rijeka-Budimpešta, vrijedna preko milijardu eura.
- Zračna luka Dubrovnik: Modernizacija vrijedna 250 milijuna eura.
- Program ruralnog razvoja: Dodijeljeni poticaji malim obrtima i institucijama u ruralnim dijelovima Hrvatske, ukupne vrijednosti 2 milijarde eura.
Hrvatska je uspješno iskoristila članstvo u EU za infrastrukturne projekte i ekonomski napredak, dok su hrvatski građani imali koristi od slobode kretanja i mogućnosti zapošljavanja diljem Unije.
