Hrvatska, 18. svibanj 2025. – Unatoč važnosti izbora za lokalne vlasti, hrvatski građani u nedjelju prijepodne nisu u velikom broju izašli na birališta. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), do 11:30 sati svoj glas je dalo tek 15,12 posto birača, odnosno njih 505.980. Taj podatak sugerira slabiji interes u odnosu na prethodne lokalne izbore održane 2021. i 2017. godine, kada je u istom vremenskom razdoblju glasovalo 15,47, odnosno 15,98 posto građana.
DIP je poručio kako izborni dan zasad protječe uredno, a sljedeće ažurirane podatke o odazivu javnost će doznati u 17 sati. Biračka mjesta, njih ukupno 6.600, ostat će otvorena do 19 sati, a do tada je na snazi i izborna šutnja.
Ličko-senjska prednjači, Slavonija zaostaje
Regionalni podaci otkrivaju velike razlike u političkom angažmanu građana. Najveći odaziv do sada bilježi Ličko-senjska županija s impresivnih 20,93 posto, zatim Krapinsko-zagorska sa 18,09 posto, te Dubrovačko-neretvanska županija s 17,89 posto.
S druge strane, najniža izlaznost zabilježena je u slavonskim i sjevernim krajevima: Brodsko-posavska (13,35 %), Međimurska (13,48 %) i Osječko-baranjska županija (13,52 %) za sada su na dnu ljestvice.
Zagreb usporen – manji interes nego 2021.
Glavni grad Hrvatske nije opravdao očekivanja kada je riječ o mobilizaciji birača. Do 11:30 sati u Zagrebu je glasovalo tek 14,06 posto birača, što je pad od 1,2 postotna boda u odnosu na izbore 2021. godine. Unatoč brojnim kampanjama i apelima za većim angažmanom, čini se da Zagrepčani u ovom trenutku ostaju rezervirani prema lokalnoj politici.
Gradovi s najboljim i najslabijim odzivom
U gradovima koji su županijska središta, najbolji odaziv bilježe Sisak (20,60 %), Gospić (20,30 %) i Krapina (17,22 %). S druge strane, najniži interes za lokalne izbore zabilježen je u Slavonskom Brodu (11,52 %), Rijeci (11,66 %) i Osijeku (12,26 %).
U Splitu, drugom najvećem gradu Hrvatske, do prijepodneva je glasovalo 13,24 posto birača – ni previše, ni premalo, ali ipak ispod državnog prosjeka.
Zanimljivosti iz Osječko-baranjske županije
Iako Osječko-baranjska županija bilježi među najnižim postocima izlaznosti, zanimljiv je podatak da su u nekim manjim mjestima ti brojevi još niži. U Antunovcu, mjestu iz kojeg dolazi političar Ivan Anušić, izlaznost iznosi svega 11,80 posto, a u Ernestinovu samo 9,18 posto. Suprotno tome, Belišće prednjači u županiji s izlaznošću od 18,56 posto.
Građani apatični, ali još ima vremena
Slab odaziv u jutarnjim satima ne mora nužno značiti da će cijeli dan proteći u znaku apstinencije. Hrvatski birači nerijetko izlaze na birališta popodne ili pred zatvaranje, stoga ostaje za vidjeti hoće li današnji izbori ipak završiti s pristojnim odzivom.
No jedno je jasno – izbori su temelj demokracije, a lokalni izbori su oni u kojima građani najizravnije mogu utjecati na svoju svakodnevicu. Apatija, nezainteresiranost ili kronično nepovjerenje u politiku – što god bio razlog slabog odziva, poruka je jasna: hrvatska demokracija i dalje traži veći angažman svojih građana.
