U tišini ličkog krajolika, na groblju sv. Marije Magdalene, prošle godine ispraćeni su posmrtni ostaci 253 žrtve ubijene u razdoblju od travnja do kasne jeseni 1945. godine – žrtve koje su desetljećima počivale u tajnosti i bez imena, ali danas napokon dobile mjesto na kojemu će im se moći zapaliti svijeća i izmoliti Očenaš.
Ekshumacije i antropološke analize koje je provelo Ministarstvo hrvatskih branitelja, pokazale su jasne znakove nasilne smrti – strijelne i traumatske ozljede lubanja, prijelomi kostiju, sve ukazuje na sustavne likvidacije. Od ukupno 253 žrtve, 249 su muškarci, 4 žene, mahom u dobi između 20 i 50 godina. Ubili su ih – bez suda, bez obrane, bez imena – partizani, u danima nakon formalnog završetka Drugog svjetskog rata, kada su krvave osvete zamijenile pravdu.
Na lokaciji od 1800 četvornih metara, provedena su probna iskapanja u tri faze, a pokop posmrtnih ostataka bio je kruna rada i simbol vraćanja ljudskog dostojanstva onima koji ga nikada nisu smjeli izgubiti.
U organizaciji Ličko-senjske županije, u petak 4 travnja održana je svečana komemoracija ispred zajedničke grobnice i kod spomen-ploče hrvatskim mučenicima. Komemoracija nije bila samo izraz tuge, već i poruka – istina ne umire, koliko god je dugo pokušavali zakopati.
Dana 4. travnja 1945. godine, partizanske snage započele su krvavi pohod nad hrvatskim civilima i razoružanim vojnicima u Gospiću. Masovne likvidacije vršene su na brojnim lokacijama, a groblje sv. Marije Magdalene postalo je jezivo mjesto smrti, ali danas – 80 godina kasnije – i simbol istine.
Svečanosti su nazočili župan Ličko-senjske županije Ernest Petry, zamjenica župana Jasna Orešković Brkljačić, gradonačelnik Darko Milinović, zamjenik gradonačelnika Ivica Kovačević, predsjednica Gradskog vijeća Ana Marija Zdunić te brojni građani, predstavnici braniteljskih i povijesnih udruga, Društva političkih zatvorenika i potomci žrtava koji su, u tišini, paljenjem svijeća i riječima molitve, pokazali da patnja tih ljudi nije bila uzaludna.
Komemoraciju je duhovno predvodio gospićki župnik o. Anto Knežević, a molitva je odzvanjala među ličkim brežuljcima kao tihi zavjet – da se ovakvi zločini više nikada ne ponove i da se istina nikada više ne smije skrivati.
Na kraju protokola, uz pokop, položen je i znak poštovanja prema spomen ploči postavljenoj 22. srpnja 1990., posvećenoj žrtvama poraća, koju su protivnici hrvatske državnosti vandalizirali u noći 6. na 7. kolovoza iste godine. Ta ploča, danas konzervirana zahvaljujući brizi županije, postala je svjedok trajne borbe za očuvanje hrvatske memorije.
Neka ova 253 nevina života, ubijena bez suđenja i dostojanstva, danas u zajedničkom grobu pronađu mir. A mi – njihovu priču.
Foto: LSŽ
