Bruxelles, 17. siječanj 2025. – Bruxelles je na korak od povijesne promjene koja bi mogla redefinirati dinamiku unutar Europske unije. Prvi put u povijesti EU-a, planira se zaobići pravo veta država članica pri donošenju odluka o sankcijama, što je potez koji bi mogao značajno promijeniti način donošenja ključnih odluka unutar bloka. Prijedlog dolazi u sklopu priprema za 16. paket sankcija protiv Rusije, koji bi trebao biti objavljen u veljači, na treću obljetnicu invazije na Ukrajinu.
Kako bi novi model funkcionirao?
Prema trenutnim ugovorima EU-a, odluke o vanjskoj politici zahtijevaju jednoglasnost svih članica. No, Vijeće EU sada planira spustiti razinu odlučivanja na kvalificiranu većinu u okviru trgovinskih pitanja – polovica država članica koja predstavlja dvije trećine ukupne populacije mogla bi donositi odluke.
Ovaj potez, kako tvrdi poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski, osmišljen je kako bi se spriječilo da pojedine države, poput Mađarske i Slovačke, iskoriste pravo veta radi zaštite vlastitih interesa, osobito kada su u pitanju elementi sankcija koji bi mogli više štetiti europskom nego ruskom gospodarstvu.
Pan Bóg do swoich celów posługuje się najróżniejszymi ludźmi.
Dzięki PiS mamy uzależnienie funduszy europejskich od przestrzegania praworządności.
Dzięki V.Orbanowi w sprawach sankcji odchodzimy od liberum veto. https://t.co/XE9mJbiyaB— Radosław Sikorski 🇵🇱🇪🇺 (@sikorskiradek) January 15, 2025
Podjela unutar EU-a
Sikorski je na svojoj platformi X jasno podržao ovaj pristup, istaknuvši kako se radi o važnom koraku u modernizaciji EU-a. “Zahvaljujući PiS-u, europski fondovi ovise o vladavini prava, a zahvaljujući Orbanu odmičemo liberum veto,” poručio je Sikorski, aludirajući na ključnu ulogu Poljske u ovoj promjeni.
Ipak, mnogi konzervativni glasovi u EU upozoravaju kako bi ukidanje prava veta moglo otvoriti vrata stvaranju “superdržave” EU-a, čime bi se postupno smanjivao suverenitet nacionalnih vlada. Kritičari tvrde kako ovakvi potezi nisu izolirani slučajevi, već signaliziraju širu strategiju centralizacije moći u Bruxellesu.
Razlozi iza promjene
Jedan od ključnih elemenata ovog paketa sankcija je plan povećanja carina na ruska gnojiva, čime bi njihov izvoz u EU postao neisplativ. Međutim, prošli sankcijski paketi već su uzrokovali rast cijena gnojiva u Europi, što je izazvalo zabrinutost zbog globalne sigurnosti hrane. Mađarska i Slovačka, koje snažno ovise o poljoprivredi, mogle bi biti posebno pogođene te su signalizirale mogući veto na nove mjere.
Presedan za budućnost?
Ovaj potez, osim što rješava trenutačno pitanje sankcija, ima i dublje implikacije. Usvajanje modela glasovanja kvalificiranom većinom u ovom kontekstu mogao bi postati presedan za buduće odluke u EU-u, postupno ograničavajući pravo veta država članica u drugim ključnim područjima.
Dok jedni hvale ovu inicijativu kao pragmatičan korak ka učinkovitijem odlučivanju, drugi je vide kao prijetnju temeljnim načelima na kojima EU počiva. Hoće li ovaj potez osigurati veću koheziju ili dodatno produbiti podjele unutar Unije, ostaje za vidjeti.
Izvor: european conservative
Foto: Photo: European Council, 2024 © European Union
