Dubrovački ponos i tradicija: Otvorena 1053. Festa svetog Vlaha

Kultura Nove obavijesti Vijesti Vjera

U srcu Dubrovnika, pred zbornom crkvom dubrovačkog Parca, u nedjelju 2. veljače 2025. svečano je otvorena 1053. Festa svetog Vlaha, zaštitnika Grada Dubrovnika i Dubrovačke biskupije. Ova povijesna proslava, duboko ukorijenjena u identitetu i duhovnosti Dubrovčana, okupila je veliki broj vjernika, hodočasnika i štovatelja dubrovačke tradicije iz cijele Hrvatske i svijeta.

Svečani mimohod Gradske glazbe i pozdrav barjaktara Zbornoj crkvi sv. Vlaha označili su početak ovog značajnog događaja, a samu Festu otvorio je dubrovački biskup Roko Glasnović, uputivši pozdrav okupljenom mnoštvu, uzvanicima iz društveno-političkog života te crkvenim službenicima. Rektor crkve sv. Vlaha, don Ivica Pervan, pročitao je čestitke i poruke podrške pristigle iz Hrvatske i inozemstva.

Među brojnim uzvanicima, svečanosti su nazočili izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Melita Mulić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, saborski zastupnik Andro Krstulović Opara, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica te brojni državni tajnici, gradski dužnosnici i ovogodišnji festanjuli.

Uz dubrovačkog biskupa na otvorenju su sudjelovali i predvoditelj pontifikalnog slavlja Feste apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, zatim splitsko-makarski nadbiskup i metropolita Zdenko Križić, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, hvarski biskup Ranko Vidović i šibenski biskup Tomislav Rogić.  Pridružio im se i mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić kao i umirovljeni nadbiskupi Marin Barišić, Ante Ivas i Želimir Puljić, koji je predvodio trodnevlje Svetog Vlaha. Nakon petnaest godina na Festi sv. Vlaha ponovno sudjeluje armenski nadbiskup Nareg Alemezian, član Upravnog odbora Svjetskog vijeća crkava.

U prigodnom nagovoru nakon znaka križa i čitanja drevnog Lausa biskup domaćin je pozdravio okupljene te naveo stihove pjesme „Pozdrav Dubrovniku“ Augusta Šenoe.

Dubrovački biskup je primijetio kako postoje različiti problemi i izazovi s kojima se susreće društvo i pojedinac u traženju odgovora na mnoga egzistencijalna pitanja. „Svjedoci smo ugroženosti života, ljudskih i kršćanskih vrijednosti. Sa svih strana svijeta slušamo o vremenskim nepogodama, ratovima i nasilju, unutarnjem i vanjskom ropstvu i raznim bolestima.“ Promišljajući kako u svemu tome naći smisao biskup Glasnović je kazao: „Bez Boga to ne možemo. Treba nam Isus i zagovor sv. Vlaha, da nas ozdrave od svih bolesti i čuvaju od svakoga zla. Zato upućujemo svoje ponizne molitve, kako bismo makar malo bili bolji, živjeli po Božjoj volji, a to evanđeoski znači – ljubiti Boga i bližnje i darivati život za sve s kojima se Isus poistovjetio.“

U kontekstu Jubilarne 2025. godine koju Crkva slavi i nade koju želi probuditi u srcima ljudi, dubrovački biskup je naveo neke misli pape Franje iz Bule „Nada ne razočarava“ te pozvao okupljene da otvore svoja srca za živo iskustvo Božje ljubavi i da ne zaborave izmoliti potpuni oprost za sebe ili pokojne. Spomenuo je biskup i Dan života i 30. obljetnicu enciklike počasnog građanina Dubrovnika, Ivana Pavla II. „Evangelium vitae“ koja govori o vrijednosti i nepovredivosti ljudskoga zemaljskog života i dotiče brojna pitanjima povezanim sa zaštitom i promicanjem toga života. Papa Franjo kaže da postoji gubitak želje za prenošenjem života. „A ako nas ne bude, tko će štovati sv. Vlaha? Tko će izvijati barjake?“, upitao se biskup. Naveo je zatim i druge obljetnice koje se ove godine slave te spomenuo neke misli iz pisma biskupa „Na kršćanskim temeljima. U zajedništvu Crkve – hodočasnici nade“.

Protekla 2024. godina u Dubrovniku je bila obilježena kao „Godina UNESCO-ove svjetske baštine“, kojom su se slavile značajne obljetnice: 45 godina od upisa povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, 15 godina otkako je Festa sv. Vlaha prepoznata kao nematerijalna kulturna baština čovječanstva te upis arhivskih fondova Dubrovačke Republike na listu Sjećanja svijeta.

Ovogodišnji program Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika donosi 18 dana ispunjenih s više od 70 vjerskih i kulturnih događanja. Program uključuje radionice, izložbe, predavanja, kazališne predstave, koncerte te brojne tradicionalne i prigodne manifestacije koje obogaćuju kulturni i duhovni život grada.

Prvi događaj u sklopu Feste bila je ekumenska molitva za jedinstvo kršćana održana u Katedrali Gospe Velike, dok je Kazalište Marina Držića ugostilo humanitarni koncert “Festa od Klapa”. Na blagdan Kandelore, uz svečanu sjednicu Gradskog vijeća i dodjelu godišnjih priznanja, održano je i svečano otvaranje Feste pred crkvom sv. Vlaha.

Središnje liturgijsko slavlje, misa na svečev blagdan, bit će održano u ponedjeljak 3. veljače u 10 sati ispred dubrovačke katedrale, dok će završna svečanost 9. veljače uključiti tradicionalno hodočašće na Goricu i svečano zatvaranje Feste uz povorku barjaka i pratnju Gradske glazbe Dubrovnik.

(Napomena: Predstava “Cvilidreta” 8. veljače neće biti izvedena zbog tehničkih razloga. Umjesto nje, istog dana u 20 sati na Velikoj sceni bit će izvedena predstava “U potrazi za Cvijetom Zuzorić” autorice M. Fumić, u režiji Aide Bukvić.)

Pozivamo sve Dubrovčane i njihove goste da se pridruže ovom veličanstvenom slavlju koje svjedoči o tisućljetnoj tradiciji, vjeri i zajedništvu našega grada.

Foto : Tea Kuzek Marević Izvor: Grad Dubrovnik, Dubrovačka biskupija 

Tagged

Odgovori