Paris, 17. veljače 2025. – Na inicijativu Emmanuela Macrona, europski lideri okupili su se u Parizu iza zatvorenih vrata kako bi razgovarali o budućnosti sigurnosti kontinenta. Rasplet summita mogao bi biti presudan za obrambenu politiku EU i daljnju pomoć Ukrajini.
Ono što je najviše uzburkalo, je izjava Američke administracije, da ” ne smo da neće slati trupe, već neće proširiti sigurnosna jamstva na druge zemlje NATO-a stacionirane u Ukrajini kao dio svog članstva u savezu.”
Poljski premijer Donald Tusk, koji je među posljednjima stigao na sastanak, prije puta je jasno poručio: „Europa može jamčiti sigurnost Ukrajini tek kada postane vojno jača od Rusije.” Hoće li ga europski kolege poslušati?
“Ne postoji alternativa Europskoj uniji ili SAD-u, nema razloga da saveznici, koji se međusobno svađaju, ne pronađu zajednički jezik o najvažnijim pitanjima“, rekao je, te je izjavio kako Poljska neće slati vojnike u Ukrajinu, rekao je Poljski premijer.
Danska premijerka Mette Frederiksen zalaže se za ubrzanu proizvodnju oružja i uklanjanje ograničenja u njegovoj upotrebi.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, dolaskom u Paris na X-u je napisala; “Sigurnost Europe je na prekretnici. Da, radi se o Ukrajini—ali radi se i o nama. Potrebno nam je hitno razmišljanje. Potrebno nam je pojačanje u odbrani. I potrebno nam je sve to odmah.“
Popis pozvanih je popis zemalja koje su najviše uključene u međunarodne poslove, geopolitiku i situaciju u Ukrajini, a to su;
- Keir Starmer (premijer Ujedinjene Kraljevine),
- Olaf Scholz (kancelar Njemačke),
- Giorgia Meloni (premijerka Italije)
- Pedro Sanchez (španjolski premijer),
- Dick Schoof (nizozemski premijer)
- Mette Frederiksen (premijerka Danske),
- Mark Rutte (glavni tajnik NATO-a),
- Ursula von der Leyen (predsjednica Europske komisije),
- Antonio Costa (predsjednik Europskog vijeća).
“Prekid vatre ne smije dovesti do ponovnog naoružavanja Rusije i daljnjih ruskih napada. Europa mora povećati vojnu pomoć Ukrajini, proizvesti više (naoružanje) i to brže. Tada bi trebalo ukinuti ograničenja upotrebe oružja od strane Ukrajinaca”, napisala je na X-u Mette Frederiksen, premijerka Danske, koja predstavlja nordijske i baltičke zemlje na summitu, u izjavi prije odlaska u Pariz.
“Poljska štiti istočno krilo NATO-a. Na poljsko-bjeloruskoj granici cijelo je vrijeme 6.000 vojnika. Više od 1 tisuću dana bili smo središte koje osigurava logističku potporu Ukrajini. U prosjeku, 95 posto pomoći ide Ukrajini preko Poljske. Već imamo određenu ulogu. Ne planiramo niti se pripremamo za slanje vojnika u Ukrajinu, naša je uloga ojačati sigurnost istočnog krila”, rekla je potpredsjednik Vlade i ministar nacionalne obrane Władysław Kosiniak-Kamysz.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski o pregovorima
Ukrajina nije sudjelovala u američko-ruskim pregovorima u Saudijskoj Arabiji; nismo bili pozvani tamo i nećemo priznati njihove rezultate”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak.
“Ukrajina neće sudjelovati (u pregovorima). Ukrajina nije znala ništa o tome. Ukrajina vjeruje da su svi pregovori o Ukrajini bez Ukrajine uzaludni. I ne možemo priznati bilo kakve stvari ili bilo kakve sporazume o nama bez nas. I nećemo priznati takve sporazume”, rekao je novinarima.
Dakle, na koji će način Europa sudjelovati u pregovorima oko primirja između Ukrajine i Rusije, koje je pokrenuo američki predsjednik Donalnd Trump? Sve je jasnije da će Europske članice NATO-a poslati vojne kontingente u Ukrajinu u sklopu mirovne misije, iako je SAD odbio sudjelovati, pa i ponuditi jamstva trupama Europskih članica NATO-a koje će sudjelovati. Pitanje je i kod nas u Hrvatskoj, kako će Hrvatska vojska sudjelovati u toj misiji u Ukrajini, kada premijer Plenković i ministar obrane Anušić i dalje bojkotiraju instituciju Predsjednika?
