Dana 26. rujna 1991. godine Hrvatske snage su pokrenule napadno-oslobodilačku akciju Medvjed radi deblokiranja najvažnije i skoro jedine kvalitetne cestovne prometnice kroz Liku i Gacku koja je spajala hrvatski sjever i jug.
Hrvatske snage su ju poduzele radi deblokiranja gradića Otočca i cestovne prometnice Otočac-Žuta Lokva. Otočac je bio strateški važni gradić koji se nalazio na važnoj cestovnoj prometnici koja je povezivala hrvatski sjever i jug. Otočac je bio predstavljao i psihološki cilj, jer je bio glavnim gradom jedne hrvatske regije, Gacke.
Velikosrpske paravojne postrojbe uz pomoć postrojba JNA nisu uspjele zauzeti Otočac. Agresorski moral bio je ozbiljno smanjen, čemu je pridonijela činjenica da hrvatski gradovi i sela nisu padali kao domine, kao što im je to huškačka ratna propaganda prikazivala u medijima. Hrvatski otpor bio je iznimno jak, a agresorski gubitci veliki. Posljedica je bila da se u agresorskim redovima javlja samovolja i nedisciplina. Od tad JNA je otvoreno napadala hrvatske snage, služeći se svom tehnikom. Napadali su grad s borbenih položaja oko grada obilato se služeći borbenim zrakoplovstvom.
20. rujna zrakoplovstvo JNA s pet borbenih zrakoplova raketira i bombardira Otočac i prigradsko naselje Šumečicu. Istog popodneva tri borbena zrakoplova raketirali su u Lešću područje oko hotela Gacka. Drugi iz formacije zrakoplov četirima bombama “krmačama” neuspješno gađao hotel, a treći mitraljirao predjel blizu hotela. Svi napadi bili su upravljeni protiv civilnih objekata bez ikakvog razumnog razloga, materijalna šteta po napadnutim naseljima velika je, a za to nitko nikad nije odgovarao. Tri zrakoplova popodne su dvaput raketirali skladište pogonskog goriva “Ramljani”. Osim toga napali su raketama HTV-ov odašiljač na Stipanovom griču, napraviviši štetu.
Selo Kompolje bilo je u posebnim problemima, jer je bilo u strateški lošem položaju. Bilo je uklinjeno između sela sa srpskim stanovništvom. Neki su se odmetnuli, za drugi se nije znalo hoće li i kad će. Ispred je bilo selo Brlog, desno selo u kojem su bili odmetnuti Srbi Drenov Klanac. Lijevo su bila sela Bjeljevine, Hrvatsko Polje i Ponori.
21. rujna popodne su dva zrakoplova JNA gađala osnovnu školu u Kompolju i postrojbu PJP iz Zagorja. Kad su se vraćali, raketirali su u Švici zaselak Burić Klanac. Iz zapaljene škole mještani su spašavali inventar, a tad su na njih pucali iz Grubora i Bjeljevina iz pješačkog oružja. Kasnije popodne dva su zrakoplova opet napala Švicu, gađala most i društveni dom. Mete su promašili, a bombe su pale blizu groblja. U drugom su naletu uništili par civilnih objekata.
22. rujna novi zračni napad. Iz dva naleta zrakoplovima JNA je napala Kompolje. 20. rujna agresori su miniranjem oštetili zapornicu na Gusić jezeru u Brlogu. Posljedica je bilo onesposobljavanje neometanog rada HE Senj i Sklope te nije proizvodila struju. Daleko teža posljedica bila je ta što su Senj, Karlobag, Pag, Rab i sva naselja u Podgorju ostali bez vode. U tunelu je po procjenama ostalo zaliha pitke vode za najviše jedan tjedan.
Napad je započeo u zoru u 4 sata 26.rujna , istovremeno iz tri smjera.
Bio je to odgovor na trodnevne uporne napada agresora na području oko Otočca. Združene snage ZNG-a i policije iz Otočca , Brinja i Senja kreću u protuudar , te potpuno razbijaju agresora na svim pravcima napada , nanoseći mu pritom ogromne gubitke u ljudstvu. Rezultat ove akcije oslobođenje je svih naselja uz cestu Otočac – Žuta Lokva – Senj. Ovom akcijom opet je sigurno prometovanje od Zagreba i Karlovca prema Senju. Tada branitelji prelaze u protuudar i istočno od Otočca , gdje su prvo odbili tenkovsko pješačke napade. Ovom se akcijom i Otočac stavio u puno bolji položaj za daljnju obranu.
