Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje državni je blagdan koji obilježavamo 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, počinjen pokolj u Škabrnji i dan poslije u Nadinu, te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada te Rakovice.
Obilježavanje je počelo ispred Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro”, gdje je održan prigodni program. Zatim je formirana Kolona sjećanja koja je krenula na križni put vukovarskim ulicama, predvođena članovima obitelji koji su svaki od njih nosili bijelu majicu sa natpisom poginulog branitelja i svila u Vukovaru, njih čak 2717. Zatim, vukovarskim braniteljima, članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara, povijesnim postrojima i pripadnicima Hrvatske vojske i policije, veteranima iz Domovinskog rata, Hrvatice i Hrvati i svi oni koji su došli odati pijetet žrtvama Vukovara.
Procjena je, kako pišu ostali mediji, da je u koloni bili preko 120. 000 građana.
Dolaskom Kolone sjećanja na Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata, odana je počast svim žrtvama polaganjem vijenaca i svijeća. Polaganju vijenca prisustvovali su; obitelji nestalih, ubijenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja sa zadnjim ratnim zapovjednikom obrane Vukovara Brankom Borkovićem-Mladim Jastrebom, izaslanik predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH Zorana Milanovića, predstojnik Ureda predsjednika Orsat Miljenić, predsjednik Sabora RH Gordan Jandroković sa saborskim zastupnicima, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sa svojim potpredsjednicima i članovima Vlade, obnašatelj dužnosti župana Vukovarsko-srijemske županije Franjo Orešković s izaslanstvom, gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava s izaslanstvom, Udruge proistekle iz Domovinskog rata, župani, gradonačelnici i načelnici, predstavnici policije i Hrvatske vojske, suborci, građani i svi ostali koji su došli iz cijele Hrvatske koji su došli zapaliti svijeću za sve žrtve Vukovara.
Molitvu za žrtvu iz Domovinskog rata Grada Vukovara predvodio je Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit.
Cvijeće je položeno i na grobove Blage Zadra i Marka Babića. Potom su sudjelovali na Svetoj misi za sve žrtve u Domovinskom ratu koju je, na prostoru novoizgrađene kapelice, na vukovarskom Memorijalnom groblju predvodio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša održao je nadahnutu homiliju koja je snažno odjeknula među vjernicima i građanima okupljenima diljem Hrvatske. Njegove riječi bile su duboko ukorijenjene u zajedničkom sjećanju, boli i nadi koje grad Vukovar simbolizira za hrvatski narod.
“Braćo i sestre!” – ovim riječima nadbiskup je započeo svoju poruku, naglašavajući da je sjećanje na Vukovar ne samo trenutak tugovanja nego i prilika za vraćanje pravim vrijednostima. “Ako postoji nešto što nas može vratiti snazi ljubavi i podsjetiti na uzvišene ideale radi kojih smo spremni žrtvovati živote, tada je to sjećanje na ono što je Vukovar postao – simbol zajedništva, ponosa i hrabrosti,” kazao je Kutleša.
U svojoj propovijedi, nadbiskup je usporedio žrtvu vukovarskih branitelja s Kristovom žrtvom, osvrćući se na kenotaf u crkvi Svete Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu, koji na dojmljiv način prikazuje spasonosnu patnju. Istaknuo je kako rane Vukovara imaju četverostruko značenje: one su svjedočanstvo identiteta, znamenje pobjede, znakovi patnje i izvor ozdravljenja za narod.
“Vukovar nas opominje tko smo i za što se zauzimamo,” poručio je nadbiskup. “Mi smo narod koji brani svoje. Pokušaji da nas odvoje od naših korijena i vrijednosti traju i danas. Ali u vremenu moralnog i društvenog meteža moramo se zapitati: za što smo spremni položiti svoje živote?”
Odgovor na to pitanje, naglasio je Kutleša, leži u tri temelja: vjera, obitelj i domovina. Upravo te vrijednosti čine srž identiteta našeg naroda. “Samo s istom odvažnošću s kojom su branitelji branili našu slobodu, možemo ostati vjerni sebi, svojim korijenima i svojoj vjeri,” zaključio je.
“Srce Vukovara govori glasnije od njegovih rana” – ovim je snažnim riječima nadbiskup otvorio svoju poruku, naglasivši da oproštenje nije zaboravljanje niti odustajanje od pravde, već njezin ključni dio. “Istina i pravda temelj su ozdravljenja i izgradnje povjerenja, dok oproštenje omogućuje duhovno oslobođenje i obnovu zajedništva,” istaknuo je Kutleša.
Homilija je bila prožeta podsjećanjem na nezamislive žrtve koje su podnesene za slobodu. Nadbiskup je pozvao okupljene da se ne prepuste ravnodušnosti ni zaboravu, već da poput Vukovara pronađu snagu za suočavanje s vlastitim slabostima i obnovu društva.
“Stijeg čestitosti ne smije nam biti težak, a ako nam jest, oslonimo se na Isusove rane i na rane naših branitelja,” poručio je Kutleša. “Vukovar nas svojim dostojanstvenim trpljenjem uči kako rane prošlosti mogu postati izvori nade i snage za budućnost.“
Posebno je istaknuo ulogu mladih u očuvanju vrijednosti za koje su se branitelji borili. “Zdrava društva čuvaju prošlost prenoseći povijest i ideale na nove naraštaje. Bez toga, nemamo budućnost,” upozorio je.
Homiliju je zaključio podsjećanjem na duboke korijene kršćanske vjere u hrvatskoj povijesti i pozvao na očuvanje svjetla vjere i slobode za buduće generacije. “Neka nas u tome vodi zagovor Majke Božje Kraljice Hrvata i svih svetih svjedoka vjere našega naroda,” rekao je nadbiskup.
Kutlešina poruka iz Vukovara, grada Heroja, nije bila samo podsjetnik na bolnu prošlost, već i poziv na prepoznavanje vrijednosti koje oblikuju sadašnjost i daju smisao budućnosti – vjera, čestitost i zajedništvo u službi dobra.
U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 33. obljetnice stradanja toga grada u Domovinskom ratu položeni su vijenci i upaljene svijeće i podno spomen obilježja na Ovčari.
Branko Borković, poznat pod ratnim nadimkom Mladi Jastreb, zadnji zapovjednik obrane grada Heroja, poslao je snažnu poruku mladima i cijeloj Hrvatskoj. Njegove riječi, ispunjene ponosom i brigom za budućnost, odjeknule su među okupljenima.
“Raduje me što vidim puno mladih, što roditelji dovode svoju djecu,” rekao je Borković, naglašavajući važnost prijenosa vrijednosti na nove naraštaje. “Još kada bismo na toj osnovi gradili viziju Hrvatske, svima bi nam bilo ljepše.”
Prisjećajući se teških dana obrane Vukovara, Borković je istaknuo kako ne bi promijenio “niti jedan zarez”. “To što smo postigli tada, s tako malo ljudi i nikakvim naoružanjem, svjetsko je čudo. To je bila gotovo nemoguća misija, nešto što se u povijesti naroda može dogoditi samo jednom.”
No, njegovo prisjećanje nije bilo samo pogled unatrag. Povukao je paralelu između vremena rata i današnjice, upozorivši na izazove današnjeg društva. “Tada smo imali hrane, vode i odjeće, ali nismo imali oružja. Danas imamo oružja u izobilju, ali pitanje je bismo li imali što jesti. Koliko smo danas samodostatni kao narod?”
Govoreći o političkim previranjima koja se često vezuju uz Vukovar, Mladi Jastreb izrazio je nadu u novu generaciju. “Još uvijek učimo demokraciju. Politička previranja trebala bi biti ideološka borba za bolje, a ne osobne netrpeljivosti i udarci ispod koljena. Nadam se da će se mladi uzdići iznad toga i dati nam šansu za izgradnju bolje budućnosti.”
Njegova poruka bila je jasna – sjećanje na žrtvu Vukovara ne smije biti tek puko obilježavanje prošlosti. Umjesto toga, ono mora biti inspiracija za stvaranje Hrvatske koja poštuje vrijednosti za koje su branitelji dali svoje živote – zajedništvo, čestitost i solidarnost. “Vukovar nam je opomena, ali i prilika da izgradimo Hrvatsku kakvu zaslužuju i oni koji su dali svoje živote, i oni koji danas žive.”
