Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj: Sjećanje na Prvi sisački partizanski odred

Drugi svjetski rat Hrvatska Povijest Nove obavijesti Obljetnice Vijesti

Prema odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, 22. lipnja obilježava se kao blagdan – Dan antifašističke borbe. Ovaj datum ima poseban značaj jer se obilježava u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. To je bila prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.

Partizanski odred osnovan je 22. lipnja 1941, isti dan kada je nacistička Njemačka napala SSSR. Toga 22. lipnja, nakon što su iz Siska Komunisti pobjegli u šumu Brezovicu, njih 77. osnovali su Prvi sisački partizanski odred te on od prvih dana izvodi razne diverzije, osobito na željeznici.

Odred je tada imao 77 boraca, predvodili su ga zapovjednik Vlado Janić Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području.

Antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog naroda za partizanski pokret. Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta.

Završetkom Drugoga svjetskog rata 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije koja je iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga.

Prvi sisački partizanski odred, osnovan istog dana kada je nacistička Njemačka napala SSSR, izvodio je razne diverzije, osobito na željeznici. Odred je tada imao 77 boraca, a borilo se uglavnom na hrvatskom području.

Danas, Hrvatska se suočava s pitanjem hoće li prihvatiti prijedlog EU i započeti lustraciju te osuditi zločine počinjene od strane Komunističke partije i partizana, ili će se nastaviti veličati antifašistički pokret. Ovo pitanje ostaje otvoreno, a povijest i sjećanje na te događaje i dalje oblikuju suvremenu Hrvatsku.

Odgovori