Dan antifašističke borbe – 22. lipnja

Drugi svjetski rat Hrvatska Povijest Međuratno razdoblje Nove obavijesti Obilježavanja Riječ branitelja Vijesti

Prema odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Hrvatska od 2002. godine obilježava 22. lipnja kao blagdan – Dan antifašističke borbe. 

Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.

Počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog naroda za partizanski pokret. Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta.

Završetkom Drugoga svjetskog rata 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije koja je iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga, piše Hrvatski sabor.

Partizanski odred osnovan je 22. lipnja 1941,, isti dan kada je nacistička Njemačka napala SSSR. Toga 22. lipnja, nakon što su iz Siska Komunisti pobjegli u šumu Brezovicu, njih 77. osnovali su Prvi sisački partizanski odred te on od prvih dana izvodi razne diverzije, osobito na željeznici.

Odred je tada imao 77 boraca, predvodili su ga zapovjednik Vlado Janić Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području.

Europska unija donijela je 2019. godine Rezoluciju o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe  ( br. 2819) u kojem navodi kako osuđuje sve totalitarne režime.

Hrvatska je osudila zločine počinjene od strane Nezavisne države Hrvatske (NDH), ali još uvijek nije osudila zločine koje su počinili partizani,(antifašisti, komunisti) nakon Drugog svjetskog rata. I danas stoje jame, rudnici , šume pune Hrvatskih kostura a brojevi ubijenih Hrvata nemoguće je i prebrojati . Danas, Hrvatska je samostalna i neovisna, a svoju samostalnost izborila u Domovinskom ratu, krvlju Hrvata, istih onih koji su bili tlačeni i proganjani u vrijeme vladavine Komunista. Danas, zabranjeno je isticanje simbola Hrvatske vojske iz Drugog svjetskog rata, ali je dozvoljeno isticanje simbola Komunista.

Hoće li Hrvatska prihvatiti prijedlog EU te započeti lustraciju i osuditi zločine počinjene od strane Komunističke partije i partizana, ili će se nastaviti veličati (partizanski) antifašistički pokret?

Do 1991. godine, veličali su se partizani, a poznato je koje su sve privilegije imali, a od 1991. kada je vojska JNA, (nasljednica partizana) izvršila agresiju na RH, rušila Hrvatsku i ubijala Hrvatsko stanovništvo uz pobunjene Srbe tijekom Domovinskog rata, od tada se nazivaju antifašistima. Sve je ostalo isto, samo je naziv prilagođen pošto na obljetnicama i dalje pjevaju pjesme koje su pjevali i prije 1991. godine.

Zlatko Hasanbegović, bivši ministar kulture, prije dvije godine za obljetnicu koja se slavi 22. lipnja, kazao je : Naime, 22. lipnja 1941. nije utemeljen nikakav partizanski odred. To je izmišljen događaj. Ne postoje nikakvi dokumentarni dokazi. Tog datuma Hitlerova je Njemačka napala Sovjetski Savez. Prekinula je dotadašnje savezništvo, političko i vojno. Skupina sisačkih komunista taj dan odlazi u šumu, a to nije Brezovica. Oni odlaze na neku vrstu konzultacijskog ladanja – što učiniti u novonastalim okolnostima. Kako god vrednovali tu baštinu, nije se dogodilo apsolutno ništa. Na lažima se ne može temeljiti historiografija, a još manje moderni nacionalni državni identitet. To treba jasno istaknuti’, kazao je tada Hasanbegović.

Rezolucija Europskog parlamenta o 80. obljetnici početka Drugog svjetskog rata i važnosti europskog sjećanja na budućnost Europe 2019/2819(RSP)

1.naglašava da je Drugi svjetski rat, najrazorniji rat u povijesti Europe, započeo kao neposredna posljedica zloglasnog nacističko-sovjetskog Ugovora o nenapadanju od 23. kolovoza 1939., poznatog i kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegovih tajnih protokola, pri čemu su dva totalitarna režima koja su dijelila cilj svjetskog osvajanja podijelila Europu u dvije zone utjecaja; 

2.podsjeća da su u 20. stoljeću nacistički i komunistički režimi doveli do masovnih ubojstava, genocida, deportacija i gubitka života u dosad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti; podsjeća na stravičan zločin holokausta koji je počinio nacistički režim; 

3.izražava duboko poštovanje prema svakoj žrtvi tih totalitarnih režima i poziva sve europske institucije i aktere da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se osiguralo sjećanje i pravičan postupak stravičnih totalitarnih zločina protiv čovječnosti i sustavnih teških kršenja ljudskih prava te kako bi se zajamčilo da se takvi zločini nikada ne ponove; 

4.najoštrije osuđuje činove agresije, zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni nacistički i komunistički režimi; 

5.poziva sve države članice EU-a da donesu jasnu i principijelnu prosudbu zločina i činova agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim; 

6.izražava zabrinutost zbog porasta pokreta krajnje desnice i krajnje ljevice u državama članicama; 

7.poziva sve države članice da 23. kolovoza obilježe kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima na razini EU-a i na razini vlade te da podignu razinu osviještenosti među mlađim generacijama osiguravanjem da se povijest i analiza posljedica totalitarnih režima uvrste u kurikulume i udžbenike svih europskih škola; 

8.poziva Komisiju da pruži učinkovitu potporu projektima kojima se promiče povijesno pamćenje i sjećanje u državama članicama i aktivnostima Platforme europskog sjećanja i savjesti te da dodijeli odgovarajuća financijska sredstva u okviru programa Europa za građane kako bi se poduprlo obilježavanje i sjećanje na žrtve totalitarizma; 

9.ističe da su se, s obzirom na pristupanje EU-u i NATO-u, zemlje istočne i srednje Europe ne samo vratile u europsku obitelj slobodnih demokratskih zemalja, već su uz pomoć EU-a pokazale dosad nezabilježen uspjeh u provedbi reformi i uvođenju društveno-gospodarskog razvoja; međutim, naglašava da europski projekt mira i integracije neće biti dovršen sve dok sve europske zemlje koje odaberu put europskih reformi, kao što su Ukrajina, Moldova i Gruzija, postaju punopravne članice EU-a; 

10.smatra da će uspjeh Ukrajine, Gruzije i Moldove, koji se može osigurati samo procesom njihove integracije u EU, biti najmoćniji instrument, silom presedana, za poticanje pozitivne preobrazbe u Rusiji, što bi sa svoje strane omogućilo Rusiji da konačno prevlada tragične posljedice Pakta Molotov-Ribbentrop; 

11.smatra da je Rusija i dalje najveća žrtva komunističkog totalitarizma i da će njezin razvoj u demokratsku državu biti otežan sve dok vlada, politička elita i politička propaganda nastavljaju zataškavati komunističke zločine i veličati sovjetski totalitarni režim; stoga poziva sve četvrtine ruskog društva da se suoče sa svojom tragičnom prošlošću; 

12.duboko je zabrinut zbog nastojanja današnjeg vodstva Rusije da iskrivi povijesne činjenice i zataška zločine koje je počinio sovjetski totalitarni režim; smatra te pokušaje opasnom sastavnicom informacijskog rata koji se vodi protiv demokratske Europe i kojim se nastoji podijeliti naš kontinent; poziva Komisiju, stoga, odlučno se suprotstaviti tim naporima; 

13.skreće pozornost na kontinuiranu uporabu simbola komunističkog totalitarnog režima u javnim prostorima i u komercijalne svrhe, podsjećajući da je niz europskih zemalja zabranio upotrebu nacističkih i komunističkih simbola; 

14.napominje da kontinuirano postojanje spomenika i spomenika u javnim prostorima (parkovima, trgovima, ulicama itd.) u javnim prostorima (parkovi, trgovi, ulice itd.) kojima se veliča sovjetska vojska, koja je okupirala te iste zemlje, stvara uvjete za iskrivljavanje istine o posljedicama Drugog svjetskog rata i za propagiranje totalitarnog političkog sustava; 

15.nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica. 

Odgovori